Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom s kojim je razgovarao o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te europskom putu zemlje.
Razgovarano je o važnosti očuvanja mira, stabilnosti, integriteta i ustavnog okvira BiH, uz istovremeno provođenje reformi koje su nužne za napredak zemlje prema Europskoj uniji, poručio je Čović na X-u.
Istaknuo je i da reforma Izbornog zakona ostaje jedan od ključnih prioriteta.
I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)
Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.
Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.
Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.
“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt. /HMS/
Foto: Fena
VIDEO ČOVIĆ: Izmjene Zakona o Vijeću ministara su neustavne i neće proći
Nema mogućnosti za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, izjavio je u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović odgovarajući na upit je li realna rekonstrukcija kao mogućnost do izbora.
– Nekim kolegama smo dali šansu za to. Postavili smo jedan praktičan dogovor da ovaj euroatlantski put zaštitimo, da zaštitimo jednakopravnost triju naroda. Znači da minimum usvojimo, izmjene Izbornog zakona koje bi regulirale izbor članova Predsjedništva BiH, konkretno hrvatskog člana Predsjedništva i naravno da to sve radimo u miru i stabilnosti, kazao je Čović.
Po njegovim riječima, dogovor je napravljen, krenuli su, onda su vrlo brzo vidjeli da ima previše nadmudrivanja.
– Tako da ja ne vjerujem da se bilo što može kad je u pitanju rekonstrukcija napraviti, sukladno Ustavu, sve druge mogućnosti otpadaju kao takve – istaknuo je Čović.
Izjavio je i da je pokušaj izmjene zakona o Vijeću ministara, kojim bi se ministri mogli birati i bez suglasnosti predsjedateljice, neustavan i da neće proći.
– Zakon o Vijeću ministara, je ja mislim protuustavan do kraja. On je pokušao promijeniti infrastrukturu odlučivanja na razini Bosne i Hercegovine na način da bi netko trebao u ime izvršne vlasti donositi odluke, predlagati imenovanja i tako dalje. Jasno je zbog čega se to radi, naravno da taj zakon ne može proći i tako će završiti – kazao je Čović.
Govoreći o dva ključna europska zakona – o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), Čović je, kako prenosi Fena, kazao kako do ponedjeljka treba biti jasno postoji li suglasnost za njihovo usvajanje na sjednici 26. lipnja.
Čović je o tome telefonski razgovarao i s predstavnicima EU kao i razgovore sa strankama u Banjoj Luci i Sarajevu.
– Dogovorili smo se da kroz razgovore koje sam vodio ovih dana u Banjoj Luci i Sarajevu, pokušamo stvoriti ambijent da dva europska zakona se usvoje u Domu naroda, odnosno u Zastupničkom domu, s obzirom na to da nismo imali dovoljno ruku na prošloj sjednici Doma naroda. S obzirom na to da je upravo opozicija iz Republike Srpske, koja je naglašavala svoje europske gabarite, bila protiv tih zakona, jer su bili predstavnici HDZ-a predlagači. Međutim kada je bio predstavnik Trojke, predlagač u Zastupničkom domu, zakon o sudu, uvjetno drugačijeg zakona, opet su ga srušili, iste institucije, iste stranke, tako da sam ja tražio razgovor jedan s kolegama, obavili smo te razgovore i ja očekujem da ćemo do ponedjeljaka imati stav imamo li suglasje da dva europska zakona, zakon o sudu i VSTV-u, idu na iduće sjednice Doma naroda i Zastupničkog doma – kazao je Čović.
Kazao je kako predstojeće Skopljansko zasjedanje predstavlja priliku da BiH dobije pozitivan signal, pod uvjetom da do tada budu usvojena barem dva europska zakona.
– Suprotno, ako se to ne dogodi, što je realna mogućnost, kao i to da će se pozitivno dogoditi, ja sam uvijek optimističan, nepopravljivo do tog četvrtka, pa ćemo onda vidjeti. Onda imamo to zatišje koje će biti. Bosna i Hercegovina je na onom svom mjestu gdje je i do sada bila, bez bilo kakvog pomaka – izjavio je Čović.
Izrazio je nadu u to da će se politička scena u BiH početi realnije sagledavati, posebno u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, te istaknuo kako euroatlantski put nema alternativu za Bosnu i Hercegovinu.
Inače, po završetku sjednice Predsjedništva HNS-a BiH Čović je otišao na radni ručak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom./HMS/
Preporučeno:
Čović sa Schmidtom u Mostaru: Izborni zakon ostaje jedan od ključnih prioriteta
TIJELOVO U BANJOJ LUCI: Čović na svetoj misi u Mariji Zvijezdi
VIDEO Počeli “Dani HAZU-a u BiH”: Čović predstavio svoje troknjižje
Preporučeno:
Schmidt i s Cvitanovićem razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i europskom putu
VIDEO ČOVIĆ: Izmjene Zakona o Vijeću ministara su neustavne i neće proći
TIJELOVO U BANJOJ LUCI: Čović na svetoj misi u Mariji Zvijezdi
Podijeli:
Schmidt i s Cvitanovićem razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i europskom putu
Predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.
Kako je priopćeno iz HDZ-a 1990, na sastanku je razgovarano o aktualnom političkom stanju i blokiranim procesima na razini Bosne i Hercegovine.
Osim toga, razgovarano je i o izmjenama Izbornog zakona i primjeni novih tehnologija za naredne izbore u Bosni i Hercegovini.
Dvojica sugovornika usuglasili su stavove da europski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, te da će nastaviti kroz političke programe intenzivnije raditi na deblokadi institucija i procesa koji vode zemlju ka EU.
I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)
Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.
Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.
Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.
“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt./HMS/
Preporučeno:
Čović sa Schmidtom u Mostaru: Izborni zakon ostaje jedan od ključnih prioriteta
Schmidt nakon razgovora sa šefom njemačke diplomacije objavio “dobru i lošu vijest”
Cvitanović uputio bajramsku čestitku: Jačajmo zajedništvo, razumijevanje i mir
Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.
Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.
Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.
U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.
Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.
U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.
Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/
Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.
U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.
Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.
U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:
– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.
“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.
Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.
Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić
Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.
To želim promijeniti.
Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.
O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.
Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.
