Connect with us

KULTURA

Jagoda Savic.Buca..

Published

on

 

Mora da sam ko malecak mlogo voleja da jedem te me jos od t`g nazvase Buca…Imam ja ubavo ime al s`g da neki pita u selo poznavav li Miodraga Ilica svaki bi s`m slegnuja s rame i rekja ..jok..al k`d bi pitali za Bucu svi bi potrcali i kucu da im pokazu..I takoj ja s toj ime Buca zavrsi skolu i porasto te se zaposli u jednu firmu u Beograd…Na mene ni gram salo povis a svi me vikav Buca..Jedan moj drugar se upoznaja s devojce al ona imala drugaricku i teli da iskocu i s nju te vu predlozili da viknu i Bucu s nji da iskoci kad ona osula iz svu artiljeriju po nji…te ona ne socijalni slucaj sas svakoga da izlazi,te ne treba njoj zbirista koji niki nece,te drugarica li misli da ona ne zasluzuje nekoga poboljoga nego neku debelu selsku budalu..Ma svasta bi ona jos napricala da vu oni s oci ne pokazase na mene…Ja t`man naidjo i cu za zbiriste i debelu selsku budalu..

Taj budala li sam ja?priupita devojce ..

Nesi ti… vika..nego neki selski djilkos koga vikav Buca…Prica toj a oci vu se rasirile od milos sto vidi mene vitkastoga,crnomanjastoga i s oci ko u bivolce..

Toj je moj drugar…vika vu drugar i prigrca devojce..

E ovaj drugar bi mogja da dojde u obzir da iskocimo …mandzika ce…

Pa mi ti toj i vikamo…

Ne vikate toj nego me ocete uparite s nekoga Buuuucu,,,vika i pokazuje s ruke debljinu od toga Bucu ..tj mene…

Ja sam taj Buca…reko i povuko stolicku da sednem uz ostal..

Devojceto buknu u obrazi,poce se izvinjava al mene ne ic bilo briga ni za njojne uvrede ,niti pa za nju…

Za prvi maj otido kude tetku u Leskovac…

Ona ima dve cerke moje pajdaske,tuj po neka ni godina deli a druzu se s jednu mladu snasku ,njinu komsiku…Snaska ima malecko cere tuj dve ,tri godine dete al znaje na kvo djavol sedi…Cuvam ja onoj dete a oci mi na majku ostadose…Zgodnacka,crna kosica,oci ko smaragdi,usne ko cresnje…ma nacisto da skrenes…

Vikam ja na onoj dete ..dojdi batino,batino ,pa omanem i viknem dojdi pri mene tatino..Zasede ja kude tetku i bolovanje uzo s`m da gledam snasku kad ce dojde na kafu…Jemput s nju dojde i svekrva vu…Ona mlogo ne primecava da ja zevam u nju al k`d se izlanu i reko na dete…dojdi tatino…svekrva izbeci oci na mene…Slusaj ti rutavile,mesto sto zevas po tudje zene ,vataj se za nekakvu rabotu a i devojke kolko ti dusa oce…Pun Leskovac s nji…

Snaska vu vika…ma kvo toj pricas majke…pali on dete za mene…pomlad bar pet godine…

Cudno mi cudo pet godine…corava li si da te guta s oci a i dete vika cas batino,cas tatino..Sve cu na sina da kazem,da ga pretepa ko vola u kupus…Sestre i tetka ripise na mene i sve me izrezilise i tvrdo se zarekose da ce moju zenidbu uznu u njine ruke…

Jos navece me upoznase s nju..Ako mene ovakvoga mrsavoga vikaju Buca nju bi onakvu trebali vikaju Bucaljka..Brat bratu sto pedeset kila ziva mera…Na nju tri kila zlato,kuca ko u Americki filmovi,vozi dzipa ispod cekic…

Odmanjujem ja s glavu al sestre se prilepile ko pijavice…

Sedi tuj neradnice i gologuzane,moz uzivas ko bubreg u loj…Poce se ja mislim kako li tek uzivav Bucaljkini bubrezi u ovaj loj al pa sedim i gledam u onej aljinke sto na nju nosi a one sve od srmu i zlato…Preterujem al takoj dojde rec..Kad pojdomo dom ona me cunu u obraz al nec` gresim dusu glava vu ubava,ima ubave oci,usta,vedje ,kosu …

Do dom sva predavanja od ubav zivot s nju mi sestre ubacise u glavu…Roditelji vu dugacko gastarbarteruju ,pare ko suske,zivot kakav oces…Ona jedinica…U kucu sve na dugme a ja u selo s onuj rabotu da manes nema u koje pogodis…

Ne bi mlogo odluci se ja…Cu se zenim pa kako bude…Kupise mi lanac ko prs debel,gace,carape,odelo,majice,kosulje i od svilu pidzamu da mi je mekacko k`d se u svilene krpe vrljim..

Prvu noc sas nju,prvu noc s Bucaljku…Uzo najskup viski te sipa i mene i njoj u kristalne case…Jedna casa,druga,treca…ma reko u sebe…nec ti mozes da budes tolko debela kolko ja mogu budem pijan…Opravi rabotu…Takoj prvo vece,takoj i ostala…Svadba bese carska s`m kad da gu prenesem preko njojan prag pokleknu i stovrljimo se zajedno al nekako i toj projde…

Pocese dani da idu,ja leskarim ona me dvori…pevusi i vika me ljubavi…Doruckujemo pa u krevet,rucamo pa u krevet,veceramo ,sve isto…Posle burgijanje ona pevusi i gleda serije a ja zbiram dusu…Ona sve podebela ,ja sve posuv…

Jemput kad se ona uspa ,sedo na motor sto mi kupili i otido kude tetku…Sestre me na noz docekase sto i ona ne posla s mene…

Ja se vise dole ne vrcam…vikam ja…Mrzim sva onaj dugmeta i onaj vrata sto se klizav i zlato i svilu a najvise mrzim dzipa i Bucaljku…

More ne jedj gomna nego se vrcaj dole i cuvaj toj sto imas…sestra ce…

Vrte ,suka,vrnu se..

Ne biva..

Rasturimo se..

Ja se brzo ozeni s jednu nasu seljancicu…Plavo,crveno u lice…Sirotinjka ko ja…Odvaj zboguvamo kucku u Lebane…Naradjase ni se i deca a moja lepota poce gasne…Koza na ruke mi ko cerova kora..Rmbacim od jutre do sutre da ni preranim,razradimo i nase njive u selo…Kad pomislim na onuj svilu i kadifu ponekad mi bude zal…

Onomad ido u Leskovac s avtobus da povidim nesto kad pred banku stade bembara,nova novcijata…Iz nju iskoci zena s sesirce na glavu,cipele od krokodila a aljina mozak da ti stane…Tanacka ,visoka a pored nju ide momcic crnomanjast,vizljast i ubav…Lice me podseti na moje iz mladi dani…

Ko zamajan pojdo po nji i stado u red u banku..Imam tuj jedno pesto dinara pa reko cu gi podignem samo da budem poblizo do onuj zenu i momcica..

Kad na zenu na salter rece ime onaj zgodna zena samo se smazulji pored onej sipke sto drzu ljudi u red…

Kad otvori oci prvo sto vido ,vido Bucaljkine oci i vedje i usta i kosu a posle i momce koje ima moje oci…

Buco…Buco…vika mi ona a ja se pol`k popridigo…

Boze covece kolko si propao…ne moze da mi ne rekne…

Ovoj li je moj sin?pita gu …

Nije…toj je sin na mog sadasnjeg muza…Moje istrisce, rodilo se sa sedam meseci…namignjuje mi da pred dete ne govorim nista…

Lepo dete…reko a teo ga privijem uz mene…

Moja Bucaljka me odvede u kafance te se ubavo ispricamo…Ja vu reko da sam se ozenija i da imam cetiri cerke i sina…s oci pokaza na momcica kad ne gledaja u nas…

Kad se pozdravlja s mene tutnu mi u ruke nesto i rece da ponesem na deca…

I momcic mi pruzi ruku a ja ga cimnu i prigrnu ga…

U Nemacku su …ona radi a on ide na fakultet…Kuca u Leskovac je jos medju najlepse kuce …Dzip cuva za uspomenu na prvu udadbu…

Kad slezo u Lebane brknu u dzep da vidim koje poslala na decu moju…Pet iljadarke evrica zamotani s gumicu…Poce placem …Ne moga stanem do kucu…S`g mi ni kap rakija onaj moja brlja ne bi trebala da izgrlim i izvolim ovuj s`gasnju Bucaljku Slatkicu sto mi dete cuva…S`g bi znaja kako bi… …Jagoda Savic….

Continue Reading

KULTURA

Ema Emila Antic..ZAŠTO?

Published

on

 

Zašto te sretoh
Kada tužan kraj
Iza ugla vreba?
Zašto mi izmami
Težak uzdisaj
Skidajuć’ mi zvezdu
Sa somotnog neba?

Zašto te zavoleh
Ko ptica slobodu
Tvoja nežnost vezuje
Od lanaca jače
Krili smo se
Kao slepi putnici na brodu
Ti nikad zaboravljeni
Mili čarobnjače.

A zora pusti svoj korak
Dotrča nam brže
Nego što smo hteli
Da bar ovaj život
Nije tako gorak
Da se ima više
Nego što se želi.

Ni hiljadu “zašto”
Neće mi pomoći
Dok mi je srce
Pod “okupacijom” tvojom
Uzalud se nadah
Da kraj neće doći
Da ćeš me bar zauvek
Zvati dragom svojom

Ema Emila Antic

Continue Reading

KULTURA

Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH

Published

on

HAZU u BiH u službi znanja, identiteta i budućnosti hrvatskoga naroda

Izdvajamo

23.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18

Dodjelom priznanja pojedincima i ustanovama koji su svojim radom, suradnjom i potporom pridonijeli razvoju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini danas je održana 12. svečana sjednica HAZU-a u BiH. U središtu svečanosti bile su poruke o očuvanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta, jačanju znanstvenih i umjetničkih institucija te odgovornosti prema budućnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

Zlatna zahvalnica dodijeljena je Hrvatskom narodnom saboru Bosne i Hercegovine za višegodišnju potporu razvoju HAZU-a u BiH. Priznanje je uime HNS-a BiH preuzeo predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH akademik Dragan Čović.

„Dvanaest godina koje su iza nas ostavljaju vidljiv trag onoga što jest Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da ne možemo graditi svoj suverenitet i svoju konstitutivnost bez Akademije, koja uvelike nadilazi područja znanosti i umjetnosti i predstavlja pouzdan oslonac našemu identitetu“, poručio je akademik Čović.

Pozvao je članove akademske zajednice da nastave jačati povezanost HAZU-a u BiH sa srodnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i širem okruženju te da osobnim djelovanjem pridonesu njezinoj daljnjoj vidljivosti i razvoju.

„Još je mnogo posla pred nama. Potrebno je nastaviti jačati umreženost koju naša Akademija gradi sa srodnim institucijama te osobnim doprinosom jačati njezinu ulogu i mjesto u Bosni i Hercegovini“, naglasio je akademik Čović.

Zlatna povelja zahvalnosti, najviše priznanje HAZU-a u BiH, dodijeljena je predsjedniku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini akademiku Mladenu Bevandi za iznimne zasluge u razvoju i afirmaciji Akademije. Povelju mu je uručio predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH akademik Šimun Musa.

„U novo desetljeće krenuli smo odvažno, s poletom i programskim sadržajima koji nisu nisko postavljeni. Akademija raste, sazrijeva, postaje vidljiva i svoju misiju ostvaruje konkretnim djelima, izradom projekata i organiziranjem znanstvenih skupova. Na taj način neposredno potičemo razvoj znanosti i umjetnosti, širimo prostor stvaralačke slobode te razvijamo kritičko mišljenje, interdisciplinarnost i etičnost znanstvenoga i umjetničkog rada“, kazao je akademik Mladen Bevanda.

Svečana sjednica bila je prigoda za pregled jednogodišnjeg rada Akademije, predstavljanje ostvarenih rezultata i utvrđivanje smjernica za njezino daljnje djelovanje. Ujedno je istaknuta važnost povezivanja znanstvene, umjetničke i kulturne zajednice te jačanja suradnje s institucijama koje podupiru rad HAZU-a u BiH.

„Akademija će djelovati i skrbiti o znamenjima našega naroda. Pred kamenim pločama, prvim tragovima našega jezika i kulture, zastajemo zazivajući snagu da očuvamo hrvatski narod i njegovo ime, a istodobno budemo bliski svakom čovjeku i svakom narodu. Vođeni razboritošću, mudrošću, obzirnošću, ustrajnošću i snošljivošću, nastojat ćemo da HAZU u BiH svojim djelovanjem u području znanosti i umjetnosti pomogne svojemu narodu“, poručio je akademik Šimun Musa, predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH.

Zlatne plakete dodijeljene su akademiku Boži Žepiću, akademiku Branku Kataliniću i prof. dr. sc. Ivi Čolaku, dok su Zlatne zahvalnice, uz Hrvatski narodni sabor BiH, dodijeljene Radioteleviziji Herceg Bosne, Vladi Srednjobosanske županije, prof. dr. sc. Ivici Šarcu i prof. dr. sc. Ugi Vlaisavljeviću. Za počasne članove HAZU-a u BiH izabrani su prof. dr. Jure Zovko i prof. dr. sc. Ante Kvesić, a za dopisnog člana akademski kipar Stjepan Skoko.

Nazočnima se potom obratio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Nj. E. Ivan Sabolić, koji je potvrdio kako Vlada Republike Hrvatske ostaje pouzdan partner ustanovama koje pridonose očuvanju hrvatskoga identiteta, jačanju društvenih kapaciteta i europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

„U vremenu obilježenom složenim društvenim, političkim, gospodarskim i kulturnim izazovima jasno vidimo koliko su potrebne ustanove koje djeluju iznad dnevne politike, kratkoročnih interesa i prolaznih podjela. Dok se mnoge institucije nužno bave izazovima svakodnevice, Akademija dugoročno promišlja o budućnosti naroda, razvoju društva, očuvanju kulture i napretku znanosti. Neka i dalje bude mjesto susreta znanja i odgovornosti, tradicije i suvremenosti te nacionalnog identiteta i univerzalnih vrijednosti“, poručio je veleposlanik Sabolić.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač naglasila je kako očuvanje povijesti, jezika i kulturne baštine daje narodu snagu za trajanje i budućnost. Istaknula je doprinos HAZU-a u BiH zaštiti hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta jednoga od triju konstitutivnih naroda, ali i povezivanju intelektualaca, umjetnika i znanstvenika te razvoju dijaloga i zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini.

„Danas je možda važnije nego ikada prije reći da Hrvatska akademija za znanost i umjetnost mora ustrajati na izvrsnosti. Ona mora biti prostor najviših znanstvenih, umjetničkih i moralnih mjerila i ne pristajati na prosječnost, jer samo takva može biti istinski čuvar naše baštine, društveni autoritet i snažan smjerokaz našim mladima“, poručila je predsjednica Buhač.

Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH, kojima su nazočili predstavnici HNS-a BiH, svih razina vlasti u BiH, Sveučilišta u Mostaru, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih i medijskih ustanova te članovi i suradnici Akademije. Kroz niz znanstvenih, kulturnih i umjetničkih sadržaja istaknuta je važnost znanja, stvaralaštva i očuvanja hrvatske baštine, čime je potvrđena uloga HAZU-a u BiH kao važne nacionalne ustanove i mjesta okupljanja akademske, kulturne i društvene zajednice.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Sjednica Vlade ŽZH u Širokom Brijegu: Zeleno svjetlo za proračunski dokument i izmjene u …

Published

on

U ponedjeljak 22. lipnja 2026. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Predraga Čovića, u Širokom Brijegu je održana 101. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2027. – 2029. godine

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2027. – 2029. godine, koji je izrađen u skladu sa Zakonom o proračunima Federacije BiH i Zakonom o Proračunima u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Dokument predstavlja preliminarni nacrt proračuna za 2027. godinu, kao i preliminarne projekcije proračuna za 2028. i 2029. godinu. Proračunski proces i donošenje proračuna za iduću kalendarsku godinu temelji se na srednjoročnom, trogodišnjem planiranju i srednjoročnom okviru rashoda (SOR), a kalendar aktivnosti je propisan samim Zakonom o proračunima. DOP za razdoblje 2027.–2029. godine izvještava o prošlim, sadašnjim i budućim elementima proračuna, prikazuje rashode za 2025. godinu, plan za 2026. godinu, nacrt za 2027. godinu te predviđanje za 2028. i 2029. godinu.

Glavni cilj Dokumenta okvirnog proračuna je upoznavanje Vlade Županije Zapadnohercegovačke s programima i zahtjevima koje predlažu proračunski korisnici zaduženi po zakonu za svoje područje djelovanja i rada za koja su zakonito utemeljena po utvrđenoj metodologiji i načinu prezentiranja i po ekonomskoj klasifikaciji i ostalim propisanim klasifikacijama. U 2026. godini Ministarstvo financija Županije Zapadnohercegovačke priprema Dokument okvirnog proračuna kao dio proračunskog planiranja pristupom Srednjoročnog okvira planiranja i pripreme proračuna za 2027. godinu kao strategija viših tijela planiranja. Strategija je način kako se trebaju koristiti pojedini resursi u javnim financijama, novci poreznih obveznika, da bi se iskoristile okolnosti za stvaranje željenih ciljeva. Dokument okvirnog proračuna treba pomagati Vladi Županije Zapadnohercegovačke u razvijanju bolje strateške osnove za dodjelu prihoda proračuna (alokaciju) koja se temelji na prioritetnim politikama i ciljevima. Dokument je dostavljen Skupšini Županije Zapadnohercegovačke na upoznavanje.

Periodično Izvješće o izvršenju Proračuna

Vlada je prihvatila Periodično Izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. godine.

Odluke donesene na sjednici Vlade

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba