Connect with us

KULTURA

Jagoda Savic.Buca..

Published

on

 

Mora da sam ko malecak mlogo voleja da jedem te me jos od t`g nazvase Buca…Imam ja ubavo ime al s`g da neki pita u selo poznavav li Miodraga Ilica svaki bi s`m slegnuja s rame i rekja ..jok..al k`d bi pitali za Bucu svi bi potrcali i kucu da im pokazu..I takoj ja s toj ime Buca zavrsi skolu i porasto te se zaposli u jednu firmu u Beograd…Na mene ni gram salo povis a svi me vikav Buca..Jedan moj drugar se upoznaja s devojce al ona imala drugaricku i teli da iskocu i s nju te vu predlozili da viknu i Bucu s nji da iskoci kad ona osula iz svu artiljeriju po nji…te ona ne socijalni slucaj sas svakoga da izlazi,te ne treba njoj zbirista koji niki nece,te drugarica li misli da ona ne zasluzuje nekoga poboljoga nego neku debelu selsku budalu..Ma svasta bi ona jos napricala da vu oni s oci ne pokazase na mene…Ja t`man naidjo i cu za zbiriste i debelu selsku budalu..

Taj budala li sam ja?priupita devojce ..

Nesi ti… vika..nego neki selski djilkos koga vikav Buca…Prica toj a oci vu se rasirile od milos sto vidi mene vitkastoga,crnomanjastoga i s oci ko u bivolce..

Toj je moj drugar…vika vu drugar i prigrca devojce..

E ovaj drugar bi mogja da dojde u obzir da iskocimo …mandzika ce…

Pa mi ti toj i vikamo…

Ne vikate toj nego me ocete uparite s nekoga Buuuucu,,,vika i pokazuje s ruke debljinu od toga Bucu ..tj mene…

Ja sam taj Buca…reko i povuko stolicku da sednem uz ostal..

Devojceto buknu u obrazi,poce se izvinjava al mene ne ic bilo briga ni za njojne uvrede ,niti pa za nju…

Za prvi maj otido kude tetku u Leskovac…

Ona ima dve cerke moje pajdaske,tuj po neka ni godina deli a druzu se s jednu mladu snasku ,njinu komsiku…Snaska ima malecko cere tuj dve ,tri godine dete al znaje na kvo djavol sedi…Cuvam ja onoj dete a oci mi na majku ostadose…Zgodnacka,crna kosica,oci ko smaragdi,usne ko cresnje…ma nacisto da skrenes…

Vikam ja na onoj dete ..dojdi batino,batino ,pa omanem i viknem dojdi pri mene tatino..Zasede ja kude tetku i bolovanje uzo s`m da gledam snasku kad ce dojde na kafu…Jemput s nju dojde i svekrva vu…Ona mlogo ne primecava da ja zevam u nju al k`d se izlanu i reko na dete…dojdi tatino…svekrva izbeci oci na mene…Slusaj ti rutavile,mesto sto zevas po tudje zene ,vataj se za nekakvu rabotu a i devojke kolko ti dusa oce…Pun Leskovac s nji…

Snaska vu vika…ma kvo toj pricas majke…pali on dete za mene…pomlad bar pet godine…

Cudno mi cudo pet godine…corava li si da te guta s oci a i dete vika cas batino,cas tatino..Sve cu na sina da kazem,da ga pretepa ko vola u kupus…Sestre i tetka ripise na mene i sve me izrezilise i tvrdo se zarekose da ce moju zenidbu uznu u njine ruke…

Jos navece me upoznase s nju..Ako mene ovakvoga mrsavoga vikaju Buca nju bi onakvu trebali vikaju Bucaljka..Brat bratu sto pedeset kila ziva mera…Na nju tri kila zlato,kuca ko u Americki filmovi,vozi dzipa ispod cekic…

Odmanjujem ja s glavu al sestre se prilepile ko pijavice…

Sedi tuj neradnice i gologuzane,moz uzivas ko bubreg u loj…Poce se ja mislim kako li tek uzivav Bucaljkini bubrezi u ovaj loj al pa sedim i gledam u onej aljinke sto na nju nosi a one sve od srmu i zlato…Preterujem al takoj dojde rec..Kad pojdomo dom ona me cunu u obraz al nec` gresim dusu glava vu ubava,ima ubave oci,usta,vedje ,kosu …

Do dom sva predavanja od ubav zivot s nju mi sestre ubacise u glavu…Roditelji vu dugacko gastarbarteruju ,pare ko suske,zivot kakav oces…Ona jedinica…U kucu sve na dugme a ja u selo s onuj rabotu da manes nema u koje pogodis…

Ne bi mlogo odluci se ja…Cu se zenim pa kako bude…Kupise mi lanac ko prs debel,gace,carape,odelo,majice,kosulje i od svilu pidzamu da mi je mekacko k`d se u svilene krpe vrljim..

Prvu noc sas nju,prvu noc s Bucaljku…Uzo najskup viski te sipa i mene i njoj u kristalne case…Jedna casa,druga,treca…ma reko u sebe…nec ti mozes da budes tolko debela kolko ja mogu budem pijan…Opravi rabotu…Takoj prvo vece,takoj i ostala…Svadba bese carska s`m kad da gu prenesem preko njojan prag pokleknu i stovrljimo se zajedno al nekako i toj projde…

Pocese dani da idu,ja leskarim ona me dvori…pevusi i vika me ljubavi…Doruckujemo pa u krevet,rucamo pa u krevet,veceramo ,sve isto…Posle burgijanje ona pevusi i gleda serije a ja zbiram dusu…Ona sve podebela ,ja sve posuv…

Jemput kad se ona uspa ,sedo na motor sto mi kupili i otido kude tetku…Sestre me na noz docekase sto i ona ne posla s mene…

Ja se vise dole ne vrcam…vikam ja…Mrzim sva onaj dugmeta i onaj vrata sto se klizav i zlato i svilu a najvise mrzim dzipa i Bucaljku…

More ne jedj gomna nego se vrcaj dole i cuvaj toj sto imas…sestra ce…

Vrte ,suka,vrnu se..

Ne biva..

Rasturimo se..

Ja se brzo ozeni s jednu nasu seljancicu…Plavo,crveno u lice…Sirotinjka ko ja…Odvaj zboguvamo kucku u Lebane…Naradjase ni se i deca a moja lepota poce gasne…Koza na ruke mi ko cerova kora..Rmbacim od jutre do sutre da ni preranim,razradimo i nase njive u selo…Kad pomislim na onuj svilu i kadifu ponekad mi bude zal…

Onomad ido u Leskovac s avtobus da povidim nesto kad pred banku stade bembara,nova novcijata…Iz nju iskoci zena s sesirce na glavu,cipele od krokodila a aljina mozak da ti stane…Tanacka ,visoka a pored nju ide momcic crnomanjast,vizljast i ubav…Lice me podseti na moje iz mladi dani…

Ko zamajan pojdo po nji i stado u red u banku..Imam tuj jedno pesto dinara pa reko cu gi podignem samo da budem poblizo do onuj zenu i momcica..

Kad na zenu na salter rece ime onaj zgodna zena samo se smazulji pored onej sipke sto drzu ljudi u red…

Kad otvori oci prvo sto vido ,vido Bucaljkine oci i vedje i usta i kosu a posle i momce koje ima moje oci…

Buco…Buco…vika mi ona a ja se pol`k popridigo…

Boze covece kolko si propao…ne moze da mi ne rekne…

Ovoj li je moj sin?pita gu …

Nije…toj je sin na mog sadasnjeg muza…Moje istrisce, rodilo se sa sedam meseci…namignjuje mi da pred dete ne govorim nista…

Lepo dete…reko a teo ga privijem uz mene…

Moja Bucaljka me odvede u kafance te se ubavo ispricamo…Ja vu reko da sam se ozenija i da imam cetiri cerke i sina…s oci pokaza na momcica kad ne gledaja u nas…

Kad se pozdravlja s mene tutnu mi u ruke nesto i rece da ponesem na deca…

I momcic mi pruzi ruku a ja ga cimnu i prigrnu ga…

U Nemacku su …ona radi a on ide na fakultet…Kuca u Leskovac je jos medju najlepse kuce …Dzip cuva za uspomenu na prvu udadbu…

Kad slezo u Lebane brknu u dzep da vidim koje poslala na decu moju…Pet iljadarke evrica zamotani s gumicu…Poce placem …Ne moga stanem do kucu…S`g mi ni kap rakija onaj moja brlja ne bi trebala da izgrlim i izvolim ovuj s`gasnju Bucaljku Slatkicu sto mi dete cuva…S`g bi znaja kako bi… …Jagoda Savic….

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Ane Groznice..ᴅᴏᴋ ɪᴊᴇᴅɴᴀ žʀᴛᴠᴀ žɪᴠɪ ᴜ sᴛʀᴀʜᴜ ɴᴀšᴀ ʙᴏʀʙᴀ ɴɪᴊᴇ ᴢᴀᴠʀšᴇɴᴀ..

Published

on

U susret #Međunarodnomdanužena  prisjećamo se stoljetne borbe žena za dostojanstvo, ravnopravnost i pravo na siguran život. Ovaj dan ne smije ostati samo na čestitkama, cvijeću i lijepim riječima. On nas podsjeća na stvarnost u kojoj mnoge žene i danas žive u kojoj je nasilje nad ženama i dalje bolna i prečesto prešućena istina.

#Nasilje nad ženama je tema o kojoj trebamo govoriti ne samo 8. ožujka nego i pitanje koje zahtijeva naš glas, našu reakciju i našu solidarnost svakoga dana u godini.

📍Brojke su neumoljive. Statistike nas iznova potresaju, a nasilje više nije nešto što se događa “negdje daleko”. Ono se događa u našim gradovima, našim ulicama, iza zidova kuća koje naizgled djeluju mirno i sigurno. Prečesto ostajemo nijemi, zatečeni ili nedovoljno glasni, dok žene u našoj blizini proživljavaju strah, bol i neizvjesnost.

Upravo vođene tom sviješću, Županijski odbor Zajednice žena HDZ BiH HNŽ pokrenuo je kampanju #podizanjasvijesti o nasilju nad ženama s jasnom porukom da nijedna žena ne smije ostati sama u svojoj borbi

U sklopu kampanje, predsjednica Ana Groznica, zajedno s tajnicom Ivanom Tomović, posjetila je #Sigurnukuću Majka Krispina – Međugorje, gdje su uručile vrijednu donaciju kao znak potpore ženama koje su bile primorane napustiti vlastite domove u potrazi za sigurnošću, zaštitom i novim početkom.

„Ne smijemo zatvarati oči pred nasiljem. Kao žene, majke i društveno odgovorne osobe imamo dužnost govoriti, reagirati i djelovati. Ova kampanja nije samo simbolična gesta nego poziv na hrabrost, solidarnost i zajedništvo. Želimo poručiti svakoj ženi koja trpi nasilje da #nijesama. Postoje ljudi koji će je čuti, podržati i pružiti joj sigurnost. Naša je odgovornost graditi društvo u kojem će svaka žena živjeti bez straha“, poručila je predsjednica Groznica.

Sigurne kuće često su posljednja linija obrane za žene i djecu koji bježe od nasilja i postaju mjesta oporavka, osnaživanja i #nade. Mjesta gdje žene ponovno pronalaze snagu da započnu novi život.

Suvoditeljica Sigurne kuće Kristina Pehar zahvalila je na posjeti i donaciji, istaknuvši koliko ovakva podrška znači korisnicama.
„Svaka pomoć, materijalna ili moralna, za naše korisnice ima neprocjenjivu vrijednost. Ovakvi susreti i poruke podrške vraćaju vjeru da društvo vidi i razumije njihovu borbu. Hvala ŽO Zajednici žena HDZ-a BiH HNŽ-a što su prepoznale važnost našeg rada i pokazale da solidarnost nije samo riječ nego djelo.“

Žene danas sve snažnije sudjeluju u politici i javnom životu, a njihov glas sve se jasnije čuje. No prava ravnopravnost neće se mjeriti samo brojem žena na funkcijama, nego sigurnošću svake žene u njezinu domu, na ulici i u društvu. Zbog toga moramo govoriti glasno ne samo na Međunarodni dan žena nego i svaki dan poslije!

ᴅᴏᴋ ɪᴊᴇᴅɴᴀ žʀᴛᴠᴀ žɪᴠɪ ᴜ sᴛʀᴀʜᴜ ɴᴀšᴀ ʙᴏʀʙᴀ ɴɪᴊᴇ ᴢᴀᴠʀšᴇɴᴀ

Continue Reading

KULTURA

Fra Mario Knezović o tome zašto se svećenici ne žene, poništenju braka i smislu plaćanja misa

Published

on

U večerašnjoj emisiji Agape, koja se od 20:30 emitirala na Radio Mir Međugorje i na YouTube kanalu Agape RTV, gostovao je Fra Mario Knezović. Tijekom emisije dotaknuo se niza pitanja koja često zanimaju vjernike, ali i širu javnost.

Razgovor je obuhvatio teme iz svakodnevnog crkvenog života i prakse, od pitanja svećeničkog celibata, preko poništenja braka i sakramenata, pa sve do suvremenih etičkih dilema. Emisija je otvorila prostor za promišljanje o pitanjima koja mnogi postavljaju, a na koja često traže jasnije razumijevanje u svjetlu crkvenog nauka.

Zašto se svećenici ne žene?

Jedno od pitanja koje se često postavlja odnosi se na celibat u Katoličkoj Crkvi. U emisiji je otvorena tema svećeničkog života i razloga zbog kojih svećenici u latinskom obredu Katoličke Crkve ne stupaju u brak.

Poništenje braka

Razgovaralo se i o poništenju braka, temi koja često izaziva nedoumice jer je mnogi poistovjećuju s razvodom. U emisiji se govorilo o značenju tog postupka u crkvenom pravu te o okolnostima u kojima se može pokrenuti.

Skraćeno krštenje

Među temama bilo je i pitanje skraćenog krštenja, odnosno situacija u kojima se sakrament krštenja može podijeliti u izvanrednim okolnostima i u drugačijem obliku od uobičajenog liturgijskog slavlja.

Plaćanje misa

Dotaknuta je i praksa misnih nakana i priloga za misu, što je tema o kojoj vjernici često imaju pitanja. U razgovoru se otvorilo pitanje kako Crkva gleda na tu praksu i kakvo je njezino značenje u životu zajednice.

Klanjanje kipovima

Jedno od pitanja odnosilo se i na štovanje kipova i svetih slika u katoličkoj tradiciji. Riječ je o temi koja se često pojavljuje u teološkim raspravama i međukršćanskom dijalogu.

Koliko puta dnevno možemo primiti pričest?

U emisiji je spomenuto i pitanje učestalosti primanja svete pričesti, odnosno koliko puta u jednom danu vjernik može pristupiti tom sakramentu.

Umjetna oplodnja i suvremena etička pitanja

Razgovor se dotaknuo i umjetne oplodnje, čime je otvoreno i šire područje bioetičkih pitanja koja povezuju suvremenu medicinu, moral i crkveni nauk.

Kroz emisiju su otvorene brojne teme koje su dio svakodnevnih pitanja vjernika. Razgovor s fra Mariom donio je promišljanja o različitim aspektima vjere, crkvene prakse i moralnih pitanja s kojima se susreće suvremeni čovjek.

A sve mozete pogledati na videu ispod.

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministrica Vlaisavljević u radnom posjetu Općini Kreševo

Published

on

Federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević boravila je danas u radnom posjetu Općini Kreševo. Ovom prigodom održan je sastanak s općinskim načelnikom Borisom Marićem i suradnicima.

Razgovarano je o infrastrukturnim projektima i ulaganjima koja su realizirana u prethodnoj godini kao i kulturnoj i športskoj djelatnosti ovoga kraja.

Nakon sastanka, ministrica je obišla Napretkov dom koji je sufinanciran putem javnog poziva Federalnog ministarstva kulture i športa.

Također, ministrica je posjetila i Franjevački samostan Kreševo gdje se susrela s gvardijanom, fra Josipom Tomasom.

Ministrica Vlaisavljević izrazila je zadovoljstvo današnjim posjetom i realiziranim projektima ističući važnost potpore lokalnim zajednicama i projektima koji se planiraju u budućnosti na dobrobit svih žitelja ovoga kraja. /HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba