Connect with us

Uncategorized

Kad Suze majcine progovore

Published

on

MOJA SVEKRVA JE USRED SVADBE PONIZILA MOJE RODITELJE JER “NISU DALI NI EURO”, ALI KAD JE KONOBAR DONIO PLAVU MAPU NA GLAVNI STOL, CIJELA DVORANA JE ZANIJEMILA
Govor koji je rasplakao moju majku pred dvjesto gostiju
„Prije nego što nazdravimo mladencima, mislim da je pošteno da se neke stvari kažu naglas.“
Moja svekrva Gordana ustala je od glavnog stola s čašom šampanjca u ruci i osmijehom koji je izgledao kao da ga je netko izrezao nožem. Glazba je upravo utihnula. Konobari su stajali pokraj zida s tanjurima od deserta. Dvjesto ljudi u restoranu iznad mora okrenulo se prema njoj, očekujući jednu od onih slatkih, malo dosadnih majčinskih zdravica o ljubavi, obitelji i “našem divnom sinu”.
Ja sam još držala Markovu ruku ispod stola.
Čim je Gordana izgovorila prvu rečenicu, osjetila sam kako se Marko ukočio.
„Gordana…“ promrmljao je.
Ali ona ga nije ni pogledala.
„Svi znate koliko je naša obitelj uložila u ovaj dan“, nastavila je. „Restoran, glazba, cvijeće, fotograf, torta, smještaj za rodbinu… sve je to, naravno, koštalo. I nije problem. Za djecu se daje. Za sina pogotovo.“
Ljudi su se pristojno nasmiješili. Neki su kimali. Moj otac Stjepan sjedio je preko puta mene, u svom tamnom odijelu koje je nosio samo na sprovode, krizme i danas, na vjenčanje jedine kćeri. Izgledao je umorno, ali ponosno. Moja majka Marija držala je maramicu u krilu, spremna zaplakati na svaku lijepu riječ.
Nije znala da joj lijepa riječ neće doći.
Gordana je tada okrenula glavu prema njima.
„Ali kad već govorimo o obitelji“, rekla je, „moram priznati da me malo zaboli kad vidim kako neki ljudi danas samo sjednu za stol, pojedu, popiju, prime čestitke, a nisu se pitali ni kako je sve ovo plaćeno.“
U trbuhu mi se otvorila hladna rupa.
„Gospođo Gordana“, tiho sam rekla.
Nije stala.
„Ne želim nikoga prozivati“, rekla je, dok je upravo prozivala moje roditelje pred dvjesto ljudi, „ali mislim da nije lijepo da mladenkini roditelji dođu praznih ruku. Nisu platili salu. Nisu platili ni cvijet na stolovima. Nisu platili ni tamburaše. Ništa. A ipak sjede ovdje, u prvom redu, kao da su domaćini.“
Majka je spustila pogled.
Otac je ostao nepomičan.
Nikad neću zaboraviti njegovo lice u tom trenutku. Bio je to čovjek koji je četrdeset godina radio rukama. Imao je prste zadebljale od alata, leđa savijena od hladnih jutara na tržnici i oči koje su uvijek tražile način da se našali kad nam je bilo najteže. Kad sam kao dijete plakala jer nismo mogli na more kao druga djeca, on bi rekao: „More će nas čekati, Ana. Nije ono pobjeglo u Njemačku.“
A sad je sjedio u restoranu s pogledom na to isto more i slušao kako ga žena u bisernoj ogrlici naziva teretom.
Moja majka je pritisnula maramicu na usta.
„Mama“, šapnula sam i ustala.
Marko me povukao za ruku. Ne grubo. Prestrašeno.
„Ana, čekaj.“
„Ne“, rekla sam.
Gordana se nasmijala, onako kratko, kao da je sve ovo samo neugodan, ali potreban račun.
„Draga moja Ana, nemoj se ljutiti. Ja samo govorim istinu. Ljubav je lijepa stvar, ali netko mora platiti račune.“
Nekoliko ljudi se nelagodno promeškoljilo. Moja kuma Petra zatvorila je oči kao da moli Boga da joj ne da snage da skoči preko stola. Markov stric se pravio da proučava jelovnik. Njegova sestra Iva gledala je u pod, crvena kao da joj je netko zapalio lice.
„Dosta“, rekao je Marko napokon.
Ali bilo je kasno. Jedna riječ “dosta” ne briše poniženje kad je već palo na ljude koji su cijeli život učili šutjeti.
Majka je pokušala ustati.
„Stjepane, idemo“, prošaptala je.
Otac joj je stavio ruku preko dlana. „Čekaj.“
Njegov glas bio je tih, ali nešto u njemu zaustavilo me na mjestu.
Gordana je podigla čašu još više.
„Naravno, mi smo civilizirani ljudi. Nećemo nikoga izbacivati. Samo mislim da se zna red. Ako netko ne može pridonijeti, barem može pokazati zahvalnost.“
Tada je moja majka zaplakala.
Ne glasno. Ne dramatično. Samo joj se lice slomilo, a maramica se zgužvala pod prstima. Moj otac je gledao ravno ispred sebe, u bijeli stolnjak, kao da ga svaka riječ udara, ali on neće dopustiti da se vidi gdje krvari.
Osjetila sam kako mi se u prsima diže nešto tamno.
„Moji roditelji“, rekla sam, i moj glas je zadrhtao dovoljno da svi čuju, „nikad nisu došli nigdje praznih ruku. Došli su s obrazom. To je nešto što se ne može platiti karticom.“
Dvoranom je prošao šapat.
Gordana je problijedjela, ali se još držala.
„Lijepo rečeno. Samo, restoran ne prima obraz kao avans.“
U tom trenutku vrata sale otvorila su se iza nje.
Ušao je voditelj restorana, gospodin Barišić, čovjek u sivom odijelu kojeg sam tog jutra vidjela kako tiho razgovara s mojim ocem kraj recepcije. U rukama je nosio plavu mapu i imao izraz lica čovjeka kojem je već dosta tuđeg cirkusa.
Prišao je glavnom stolu.
„Ispričavam se što prekidam“, rekao je.
Gordana ga je pogledala s olakšanjem, kao da dolazi njezin saveznik.
„Gospodine Barišiću, baš dobro. Možete potvrditi koliko je moja obitelj—“
„Ne“, prekinuo ju je. „Došao sam potvrditi nešto sasvim drugo.“
Dvorana je utihnula toliko naglo da sam čula kako netko spušta vilicu na tanjur.
Gospodin Barišić otvorio je plavu mapu.
„Račun za večerašnje vjenčanje plaćen je u cijelosti prije tri tjedna. Uplatitelji su gospodin Stjepan i gospođa Marija Babić, roditelji mladenke.“
Moja svekrva ostala je s čašom u zraku.
A karma, očito, nije voljela čekati do ponedjeljka.
(Znam da ste svi jako znatiželjni što će se dalje dogoditi, pa ako želite saznati više, ostavite komentar „DA“ ispod!)👇

Continue Reading

EKONOMIJA

Razvijati suradnju za snažnije gospodarsko i institucionalno povezivanje Zadra i BiH

Published

on

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Zadru, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Šimom Erlićem.

Središnje teme razgovora bile su mogućnosti razvoja prekogranične suradnje, snažnije povezivanje lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te razmjena iskustava u područjima od zajedničkog interesa, s posebnim naglaskom na kulturnu, gospodarsku i institucionalnu suradnju. Istaknuta je važnost unapređenja partnerskih odnosa između Zadra gradova te općina u BiH kroz razvoj.

Galerija 2

Predsjedatelj Čović istaknuo je kako lokalne zajednice imaju važnu ulogu u povezivanju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da upravo suradnja na lokalnoj razini može otvoriti prostor za konkretne oblike partnerstva i nove razvojne prilike. Naglasio je potrebu kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između gradova i općina te razvoja zajedničkih inicijativa.

Kao snažno razvijen grad, Zadar je danas gospodarsko i obrazovno središte, infrastrukturno čvorište, ali i primjer uspješnog upravljanja turističkim potencijalima. Zajedničkim djelovanjem nastavljamo stvarati prostor za nove projekte i buduća partnerstva. Razgovarali smo o potencijalima za daljnju suradnju na dobrobit BiH i Republike Hrvatske, poručila je zastupnica Filipović.Galerija 3

Gradonačelnik Erlić predstavio je mogućnosti za buduću suradnju grada Zadra s gradovima i općinama u BiH, pri čemu je naglašena otvorenost za razvijanje partnerskih odnosa i razmjenu iskustava u područjima lokalne uprave, kulture, gospodarstva, turizma i razvoja komunalne infrastrukture.

Istaknuta je obostrana spremnost za nastavak institucionalnog dijaloga i definiranje konkretnih oblika suradnje, osobito na gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom planu, uz uvjerenje kako nove razvojne prilike mogu dodatno učvrstiti veze Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Galerija 4

Izvor: Ured predsjedatelja Doma naroda PS BiH, @FilipovicD_, X.com

Zadar
sastanak
prekogranična suradnja

Continue Reading

Uncategorized

Udruge: Obranili smo se od Miloševićeve demokracije, obranit ćemo se od njegovih učenika

Published

on

Koordinacija udruga Hrvatskoga vijeća obrane BiH najoštrije osuđuje orkestrirani politički napad probošnjačkih političara Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića na istup hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je pozvao da se prestane s preglasavanjem Hrvata. Njihove poruke kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo sudjelovati u izboru svojih političkih predstavnika.

Kulturnemanifestacije (Mladifest)

U priopćenju ističu:

“Slobodan Milošević kao udarna igla Memoranduma također je tvrdio da brani državu i demokraciju, dok je zapravo rušio mehanizme ravnopravnosti što je u konačnici dovelo do katastrofe. Bećirović pritom ne polemizira s prijedlogom izborne reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku pokušava unaprijed proglasiti neprijateljskom, nedemokratskom i suprotnom međunarodnom pravu. Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome tko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina. I Milošević je pozivanjem na „čoveka, građanina u centru sistema“ pokušavao oslabiti druge republike i narode te prevlast Srba prikazati kao naprednu i europsku demokraciju.

Konaković ide korak dalje kada se poziva na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva i demografsku brojnost pokušava pretvoriti u temelj za raspodjelu političke moći. U višenacionalnoj državi to bi značilo da najbrojniji narod može postupno preuzeti institucije, određivati njihovu kadrovsku strukturu i politička pravila, a malobrojnijima ostaviti samo formalnu prisutnost. Milošević je na isti način brojčanu snagu najvećeg naroda pokušavao pretvoriti u trajnu političku nadmoć, predstavljajući majorizaciju kao običnu demokratsku aritmetiku.

Kovačević zahtjev Hrvata za jednakopravnošću ne pokušava pobiti argumentima, nego ga povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim pothvatom. Cilj je jasan: stigmatizirati cijeli politički zahtjev, kriminalizirati njegove zagovornike i Hrvatima poručiti da o vlastitim pravima ne smiju ni govoriti. To je prepoznatljiva Miloševićeva propagandna metoda – protivnika najprije proglasiti ekstremistom i neprijateljem države, a zatim njegovo političko podčinjavanje prikazati kao legitimnu obranu poretka. Upravo je Europski sud za ljudska prava stavio točku na ‘i’ te srušio unitarističke snove koje i dalje sanja poraženi Kovačević pred tim sudom o unitarističkoj državi i rušenju Daytona. Ako on i slični stvarno žele srušiti Dayton, a time ugroziti i mir u Bosni i Hercegovini, neka izađu pred javnost i to otvoreno kažu.

Najogoljeniji izraz takve politike ipak je višestruko nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka. Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihova političkog predstavnika.

Hrvati su se jasno organizirali 18. rujna 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, onoga ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su pak u Sarajevu i nakon 1. listopada te iste godine i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima govorili da to „nije njihov rat“. Hrvati su znali obraniti svoj opstanak. I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, obraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije”, stoji u priopćenju Koordinacije udruga HVO BiH. /HMS/

Kulturnemanifestacije (Mladifest)

 

Otkrijte više
Vodič za Biokovo
Medijske usluge
Regionalne vijesti

 

Preporučeno:

Podijeli:

Jedan odgovor

  1. Željko Vukoja napisao:

Continue Reading

KULTURA

MARIJANA SOLDO za ABC portal: “Poseban je osjećaj pjevati pred svojim Širokobriježanima, spremamo večer za pamćenje!”

Published

on

Uoči nadolazećeg blagdana Velike Gospe i Dana grada Širokog Brijega, Trg širokobrijeških branitelja ponovno postaje središte izvrsne zabave, zajedništva i vrhunskog glazbenog programa. Posebnu čar ovogodišnjoj proslavi dat će nastup domaće glazbene nade koja neumorno osvaja publiku svojim autorskim radom. Nakon tri izdana singla i uspješnog nastupa na festivalu Biser Jadrana, pred svojom će publikom otvoriti večer u kojoj nastupa legendarna grupa Magazin te premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu.

Tragom ovih lijepih glazbenih vijesti, razgovarali smo o emocijama uoči nastupa pred Širokobriježanima, putu od prve pjesme do danas te planovima za budućnost.

1. Velika Gospa u Širokom Brijegu jedan je od najvažnijih događaja u gradu. Kako doživljavaš činjenicu da ćeš upravo ti nastupati na velikoj pozornici pred svojim Širokobriježanima?

To mi je zaista velika čast i nešto što ću dugo pamtiti. Posebno mi je drago jer nastupam pred svojim ljudima, u svom gradu, na Veliku Gospu, koja za Široki Brijeg ima posebno značenje. Mislim da nema ljepšeg osjećaja nego stati na pozornicu pred ljudima koje poznaješ i s kojima dijeliš isti grad, iste običaje i uspomene. Dat ću sve od sebe da zajedno napravimo jednu lijepu večer koju ćemo svi pamtiti.

2. Iza tebe je vrlo uspješno razdoblje – objavila si već tri pjesme, a ukupno ih imaš četiri. Kako je izgledao tvoj put od prve pjesme do danas?

Sve je krenulo pjesmom „Vrati mi ljubav“, a nakon nje počele su dolaziti i nove pjesme i nove prilike. Danas iza sebe imam četiri autorske pjesme, od kojih su tri već objavljene, i mogu reći da sam jako ponosna na taj put. Svaka pjesma mi je donijela nešto novo, ali i dodatnu motivaciju da nastavim raditi i razvijati se. Puno mi znači što ljudi prepoznaju moj rad i što moja glazba polako pronalazi svoj put do publike.

3. Na koncertu ćeš premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu, koja službeno izlazi u rujnu. Što ti znači da će upravo Širokobriježani prvi imati priliku čuti je uživo?

To mi je posebno emotivno. Četvrtu pjesmu ću prvi put uživo otpjevati upravo pred svojom publikom u Širokom Brijegu, a službeno izlazi u rujnu. Nekako mi je prirodno da je upravo moj grad prvi čuje. Nadam se da će se publici svidjeti i da će nakon koncerta s nestrpljenjem čekati njezin izlazak.

4. Nedavno si nastupila i na festivalu Biser Jadrana. Kakvo ti je bilo iskustvo nastupati na jednom takvom festivalu i što ti je taj nastup donio?

Biser Jadrana mi je bio jedno jako lijepo i vrijedno iskustvo. Na festival je stigao veliki broj prijava, a biti među odabranima i nastupiti u takvom okruženju za mene je bilo veliko priznanje. Festival mi je donio novo iskustvo, upoznala sam zanimljive ljude i izvođače, a najvažnije od svega – dobila sam dodatnu potvrdu da želim nastaviti ovim putem i još više ulagati u svoju glazbu.

5. Na Veliku Gospu nastupaš prije grupe Magazin. Kako ti zvuči činjenica da ćeš upravo ti otvoriti večer u kojoj nakon tebe nastupa jedno od najpoznatijih imena hrvatske zabavne glazbe?

Iskreno, zvuči mi pomalo nestvarno. Magazin je bend uz koji su odrasle generacije i velika je stvar dijeliti pozornicu s takvim imenom. Meni je ovo prije svega velika motivacija i prilika da se predstavim publici i pokažem ono na čemu sam radila. Dat ću sve od sebe da dobro otvorim večer i zagrijem publiku za ono što slijedi.

6. Hoće li publika na koncertu čuti samo tvoje autorske pjesme ili pripremaš i neke posebne obrade?

Bit će svega. Naravno, posebno mi je važno predstaviti svoje autorske pjesme jer je to ono što gradim i čemu želim dati prostor, ali pripremila sam i pjesme koje publika dobro poznaje i voli. Želim da koncert bude raznolik, energičan i da se ljudi od prve do zadnje pjesme dobro zabave.

MARIJANA SOLDO SIROKI BRIJEG 3

7. Što bi voljela da ljudi osjete kada čuju tvoje pjesme – koja je poruka koju želiš ostaviti svojom glazbom?

Najviše bih voljela da se ljudi pronađu u mojim pjesmama. Glazba je za mene emocija i način da prenesemo ono što ponekad ne znamo izgovoriti riječima. Želim pjevati o stvarnim emocijama, ljubavi, životu i svemu onome kroz što ljudi prolaze. Ako moja pjesma nekome uljepša dan, probudi uspomenu ili mu jednostavno izmami emociju, onda je za mene napravila ono zbog čega je nastala.

8. Imaš li prije izlaska na pozornicu tremu i kako se nosiš s njom kada znaš da ispred sebe imaš domaću publiku?

Naravno da postoji trema, mislim da je ona uvijek prisutna kada ti je do nečega stvarno stalo. Ali s vremenom sam naučila tu tremu pretvoriti u pozitivnu energiju. A kada znam da je ispred mene moja domaća publika, možda je trema još veća, ali je zato i emocija puno jača. Kada krene prva pjesma, sve nestane i jednostavno uživam u trenutku.

9. Što ti je trenutno najveća želja kada je u pitanju tvoja glazbena karijera?

Najveća mi je želja nastaviti stvarati dobre pjesme i pronaći svoj prepoznatljiv glazbeni put. Želim da svaka nova pjesma bude korak naprijed i da me ljudi prepoznaju po emociji, interpretaciji i onome što donosim. Naravno, voljela bih nastupati na što više velikih pozornica i festivala, ali najvažnije mi je da ostanem svoja i da radim glazbu u koju vjerujem.

10. Za kraj, što bi poručila Širokobriježanima i svima koji će 15. kolovoza doći na koncert?

Pozivam vas sve da nam se pridružite 15. kolovoza i da zajedno proslavimo Veliku Gospu i Dan grada Širokog Brijega. Meni će biti posebno drago stati pred svoje Širokobriježane i podijeliti s njima ovu večer. Pripremila sam puno dobre glazbe, emocije i jednu posebnu premijeru, tako da se nadam da ćemo zajedno napraviti atmosferu za pamćenje. Vidimo se na koncertu!

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba