Connect with us

KULTURA

Mario Karamatić za Euronews: Do kraja “igrice” treći entitet će sigurno postojati

Published

on

Objavljeno 

Reis podržao bivšeg osuđenog premijera, aktuelni pod lupom zbog sumnji na nepotizam. Evropski tužioci bave se potencijalnom korupcijom u Autocestama i to je samo dio političke križaljke u FBIH. O svemu je u intervjuu za Euronews BiH govorio predsjednik Hrvatske seljačke stranke i zastupnik u Parlamentu FBiH Mario Karamatić.

Euronews: Evo, da Vas za početak pitam – kakav je bio put od Posušja do Sarajeva?

Karamatić: Dobar, evo, konačno su počeli krpiti. Ima još koji kilometar makadama, ali se nadam da će bar do kraja ove godine sve biti asfaltirano. Pošto smo u 21. stoljeću, tako bi to trebalo izgledati kad se vozi. Iako je sramotno da dvije godine nakon prirodnih nesreća od magistralnog puta ostane praktično šumski protivpožarni put. Ali evo – kakva vlada, takve i ceste.

Euronews: Baš moje naredno pitanje, kakva je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine?

Karamatić: Kakva je vlada? Ja sam mislio da gora od Novalićeve ne može biti, ali ova je stigla. Dovoljno je pogledati neke kadrove – Ramu Isaka, Kemala Hrnjića, pa to više liči na neku epizodu “Alan Forda“ nego na ozbiljnu politiku. Vlada je skupljena “z brda, z dola”, vuče se od sjednice do sjednice. Trebali bismo krajem mjeseca ponovo imati zasjedanje, pa ćemo vidjeti ko će tada biti većina i šta će biti na dnevnom redu. Uglavnom, bavimo se izvještajima od prije dvije godine, prepričavamo ko je šta planirao, a ništa konkretno se ne dešava što bi pomoglo građanima ove zemlje.

Euronews: Kada biste ocjenjivali i Novalića i Nikšića – koja je vlada više radila?

Karamatić: Nisam prosvjetni radnik, ali kad bih trebao ocijeniti i Novalića i Nikšića, obojica bi pala godinu. Ne da im damo još godinu viška, nego da ponove razred.

Euronews: U posjeti je bila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, a jedan od uslova je imenovanje glavnog pregovarača. Vidimo da se ta priča zakomplikovala. Ko treba da izabere glavnog pregovarača i u čijoj je to nadležnosti?

Karamatić: U nadležnosti Vijeća ministara. Prije nekoliko godina dogovoreno je da glavni pregovarač za pristupanje Evropskoj uniji bude iz reda srpskog naroda. Sada ti patrioti i domoljubi pokušavaju to srušiti, jer nije neko po njihovoj želji. Time će opet poslati poruku da BiH ne liči ni na šta, koliko god mi uvjeravali Ursulu da je sve divno, da pčele lete, a medvjedi čuvaju zečeve. Ona će ponovo vidjeti da je ovo u suštini jedan propali eksperiment međunarodne zajednice i da ova zemlja ovako više ne može funkcionisati.

Euronews: U javnosti se spominje ime Ane Trišić-Babić. Imate li informacije o tome?

Karamatić: Nemam lično informacije, ali mislim da nije ni previše bitno koje će biti ime. Glavni pregovarač EU treba zastupati stav Bosne i Hercegovine, a taj stav treba biti rezultat kompromisa između tri naroda. Dakle, svejedno je zove li se Ana, Jovana ili Munevera. Ali već se javio neko kome je sporno što je ona.

Euronews: Trojka je komentarisala da ona ne može biti glavni pregovarač zbog saradnje s Moskvom. Kako to komentarišete?

Karamatić: Mi u BiH za svako rješenje pronađemo deset novih problema. Još od 2004. godine imamo 14 uslova koje moramo ispuniti da bismo pristupili EU, a svaki put kad nešto riješimo, otvorimo nove probleme. Tako je i sada – usvojili smo reformski plan da nas ne izbace iz procesa, a čim je usvojen, počelo je traženje razloga protiv. Najveće opstrukcije prave oni koji se najviše kunu da vole BiH. Na kraju će je, izgleda, ubiti prevelika ljubav.

Euronews: Ponovo se aktualiziralo pitanje podjele Federacije BiH nakon sastanka Čovića i Dodika u Banjoj Luci. Da li Dodik govori ono što Čović želi?

Karamatić: Ne vjerujem. Dodik govori ono što misli, ali on zna pogoditi šta neko želi čuti. Priča o trećem entitetu meni osobno imponira, ali Draganu Čoviću to ne odgovara jer je on već apsolutni vladar unutar hrvatskog političkog korpusa. Treći entitet sigurno neće donijeti Dodik, niti će ga spriječiti Jelena Trivić ili neka druga desna opcija. To je pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije, a kako sada stoje stvari – tog dogovora nema. Dakle, uskoro ga neće biti, ali do kraja “igrice” – bit će ga sigurno.

Euronews: Hoće li ikada biti dogovora oko izbornog zakona, s obzirom da je to pitanje unutar Federacije?

Karamatić: Morat će. Danas je svima i u Briselu, i u Vašingtonu, i u Moskvi jasno da BiH ovako ne može funkcionisati. Jedan narod ne može drugome birati predstavnike. Ako tako nastavimo, ova zemlja gubi smisao postojanja. Politička čaršija u Sarajevu uvjerila je ljude da je veleizdaja ako Hrvati biraju Hrvate, Bošnjaci Bošnjake, a Srbi Srbe. A upravo tako ova zemlja može opstati.

Euronews: Radite li sada na nekom prijedlogu izbornog zakona?

Karamatić: Radimo, naš prijedlog je praktično završen i u narednih desetak dana ide u proceduru. Ako HDZ-ov prijedlog Marine Pendeš padne, mi ćemo uputiti svoj.

Euronews: Šta vaš prijedlog sadrži u odnosu na taj?

Karamatić: Ništa se ne mijenja ni teritorijalno ni ustrojbeno. Federacija ostaje ista, županije su izborne jedinice, ali svaka nosi određeni broj bodova – kao u sistemu elektora. Nema nikakvog rušenja BiH, to je samo pokušaj izlaska iz krize koja traje od 2010. godine.

Euronews: Bili ste oštri i prema Hrvatskom narodnom saboru. Kako će se hrvatske stranke posložiti do izbora? Hoćete li podržati HDZ-ovog kandidata za člana Predsjedništva?

Karamatić: Podržati HDZ-ovog kandidata – to ne dolazi u obzir. Eventualno bismo mogli podržati nestranačkog kandidata koji bi imao širu podršku. Prošli put smo podržali gospođu Krišto, ali se pokazalo da ni zajednički nastup svih hrvatskih stranaka nije dovoljan ako “bošnjačka duboka država” odluči drugačije. Vrijeme je za politički pluralizam i među Hrvatima i među Bošnjacima.

Euronews: Da li je Milorad Dodik i dalje predsjednik Republike Srpske prema Vašem mišljenju?

Karamatić: Nije. Ali jeste predsjednik SNSD-a, zahvaljujući gospodinu Schmidtu, koji je ukinuo finansiranje te stranke. Iako formalno-pravno nema smetnji da Dodik bude predsjednik SNSD-a, meni je tragično da neko ko ne poznaje narod i mentalitet BiH odlučuje ko može politički djelovati, a ko ne.

Euronews: Kako gledate na trenutnu situaciju u Republici Srpskoj i najave o prijevremenim izborima?

Karamatić: Najave o v.d. predsjedniku su neustavne – ta kategorija ne postoji u Ustavu RS. Izbori će biti provedeni i narod će odlučiti ko će pobijediti.

Euronews: Kada govorimo o izborima naredne godine, smatrate li da će se SDA vratiti na velika vrata?

Karamatić: Hoće. Ova vlada nije opravdala očekivanja. Unutar hrvatskog korpusa HDZ se nekad dijelio s HDZ 90, pa su imali slične rezultate. Mislim da će se slično desiti sada među Bošnjacima – SDA će se vratiti jer Trojka nije uradila ništa.

Euronews: Znači li to da je Trojka prokockala svoje šanse?

Karamatić: Jeste. Nisu napravili ništa, slagali su svoje partnere. Dogovoreno je da će izborni zakon biti promijenjen u prvoj godini mandata, a nije.

Euronews: Spomenuli ste zaključke Hrvatskog narodnog sabora. Hoće li oni ponovo biti aktuelni, s obzirom na situaciju?

Karamatić: Oni nikada nisu povučeni, uklesani su. Sve stranke članice HNS-a obavezne su da ih poštuju. Konkretno, zaključak broj 8 predviđa da, ukoliko se nastavi preglasavanje, slijede određene mjere. To se i desilo – Hrvati su ponovo preglasani. Zbog toga su četiri stranke zamrznule svoje članstvo u HNS-u, jer on više nije ono što je bio – postao je navijačka skupina HDZ-a BiH.

Euronews: Hoćete li im dati novu šansu nakon izbora?

Karamatić: Vidjet ćemo nakon narednih izbora, kad bude novi sabor. Tada ćemo birati novo rukovodstvo i, ako se budemo držali svih deklaracija i rezolucija koje smo donijeli, nema razloga da ne učestvujemo.

Možda će vam se svidjeti

Continue Reading

KULTURA

Schmidt pred Vijećem sigurnosti- ni riječ o nametanju hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši da je zemlja suočena s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.

Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je poručio da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali kako stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo,“namjerne” pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihovog rada.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija pred opće izbore 2026. godine.

Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postepeno podrivaju funkcionalnost države do točke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.

Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da rukovodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati stabilnost i reformske procese.

Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tijekom obilježavanja u Donjoj Gradini”, ocijenivši da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućavaju stvarni politički napredak.

Schmidt je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i grupe bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.

Govoreći o izborima planiranim za listopad 2026. godine, Schmidt je istaknuo da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za unaprjeđenje transparentnosti izbora.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši da bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku dinamiku.

Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Schmidt je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.

Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši da odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.

U završnom dijelu obraćanja Schmidt je priopćio da je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegovog nasljednika već pokrenut.

Naveo je da planira napustiti dužnost u lipnju ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Schmidt je poručio da je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i postupno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti postepeno urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Počivaj u miru Generale

Published

on

𝐌𝐚𝐭𝐞 𝐋𝐚𝐮š𝐢ć rođen je u Sisku 1949., a školovanje od osnovne, srednje škole do fakulteta završio je u Zagrebu.

Diplomirao je 1976. na Višoj školi za unutarnje poslove u Zagrebu, a 1990. godine na Fakultetu kriminalističkih znanosti u Zagrebu.

Od veljače 1971. do prosinca 1991. godine radio je u Ministarstvu unutarnjih poslova na raznim operativnim i vodećim poslovima.

Od svibnja do prosinca 1991. godine bio je šef osiguranja predsjednika Republike Hrvatske, a od 31. prosinca 1991. obnaša dužnost načelnika Uprave Vojne policije u Ministarstvu obrane.

Tijekom jedanaest godina na dužnosti načelnika Uprave Vojne policije i Službe Vojne policije, upravljao je, usklađivao i odgovarao za rad Uprave VP i postrojbi, zapovijedao je postrojbama VP, utvrđivao osnove razvoja i specijalističke izobrazbe VP, vodio sustav upravljanja osobljem VP te vrlo uspješno surađivao s ostalim upravama zapovjedništvima i tijelima OS RH kao i sa službama, tijelima i institucijama RH iz djelokruga zadaća Vojne policije.

Umirovljen je 30. prosinca 2002. godine.

U činu brigadira je od ožujka 1992.

U čin general-bojnika promaknut je 1994., a u čin general-pukovnika 2002. godine.

Odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina uzorne službe te medaljama “Bljesak” i “Oluja”.

Suautor je knjiga “Jeste li još uvijek sigurni da ste sigurni?” (suautori Saša Petar, Bono Marjanović), 2008. i “Sigurnost na službenom putu” (suautori Saša Petar, Bono Marjanović).

2009. Uredio je knjigu “Vojna policija u Domovinskom ratu” (1998.).

Bavio se savjetovanjem i pružanjem usluga na području sigurnosti.
#bitkazavukovar

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH: Demokratski i legitimno izabrani dužnosnici moraju preuzeti odgovornost za BiH, nužno je transformirati OHR

Published

on

Uvažavajući ulogu međunarodnih partnera u potpori stabilnosti i razvoju Bosne i Hercegovine u njezinom post-konfliktnom i demokratskom razdoblju, HDZ BiH ističe potrebnim žurno  provođenje reformskih koraka na putu prema ispunjenju unutarnjih i vanjskopolitičkih prioriteta te ostvarenja potpune neovisnosti BiH nakon više od tri desetljeća aktivnog djelovanja međunarodnih faktora.

Imajući u vidu kako članstvo u Europskoj uniji, kojemu svi težimo, nije kompatibilno s aktivnom međunarodnom ulogom kakva još postoji u BiH ukazujemo na potrebnu transformaciju Ureda visokog predstavnika i njegovo izmještanje iz BiH.

Domaći i legitimno izabrani dužnosnici koji su dobili povjerenje žitelja u demokratskim izbornim procesima moraju konačno preuzeti potpunu odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, za svoju domovinu.

HDZ BiH ističe kako se potrebni iskoraci mogu postići samo sustavnim i konstruktivnim unutarnjim dijalogom političkih aktera, međusobnim povjerenjem i uvažavanjem te poštivanjem ustavnog uređenja BiH uz jednakopravnost svih konstitutivnih naroda.

Put Bosne i Hercegovine mora biti samostalno i suvereno izgrađen od strane njezinih žitelja i političkih dužnosnika kako bi postala stabilna i sigurna zemlja, perspektivne budućnosti, u kojoj će međunarodni faktori pružati svoju pomoć, ali u kojoj više neće postojati institucije koje bi bile nad institucijama vlasti BiH.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba