Connect with us

Uncategorized

Marko Ljubic. KOME JE TO VUČIĆ “OPALIO PLJUSKU”, MILANOVIĆU ILI PLENKOVIĆU?

Published

on

 

Gledam naslov na jednom “desnom” portalu, kojim se “tumači” geopolitički odjek ili nekakva posljedica posjete Zelenskog Srbiji u kome se ističe da je “Vučić opalio žestoku pljusku Milanoviću”, a u čitavom nizu “elaboracija” se taj posjet Zelenskog stavlja u kontekst Hrvatske pokušavajući se dotaći Milanovića kao “jedinog preostalog rusofila” među europskim liderima.

Nevjerojatno je na kako se jeftin način pokušava interpretirati unutarnje političke odnose u Hrvatskoj, ne prezajući od najbanalnijih nebitnosti kao što je susret Zelenskog i Vučića, ili kao što su ukrajinsko-srpski odnosi.

Ako Milanović ne valja zbog zagrljaja Vučića i Zelenskog i ako je Srbija jedino tako i tim međunarodnim odnosom predsjedniku Milanoviću opalila pljusku, a to se je dotiče Hrvatske za koju je Milanović u ovom slučaju najmanje odgovoran, onda Zoki nije daleko od beatifikacije.

A ovi nesretnici, koji na taj način “pomažu” Plenkoviću u tom trajnom natjecanju, izazivaju podsmijeh, bar bi trebali izazivati, kad srozavanje toga tipa u javnosti ne bi odavno bilo posve uobičajeno i nerijetko prihvaćeno ponašanje, neka vrsta običaja.

Ako je još nekome pristojnom Zelenski nekakav kriterij međunarodnog ravnanja i ugleda, onda stvari s njegovim posjetama ne govore baš o “pljusci” Milanoviću, pogotovo u ovom slučaju Vučićevoj pljusi preko Zelenskog, već govore potpuno drugačije poruke.

To bi, kad bi bila, bila prije svega pljuska Zelenskog Plenkovićevoj hrvatskoj državnoj politici, a niz je drugih opasnijih činjenica koje ukazuju na batine, a ne samo pljusku takvog tipa od strane Vučićeve Srbije.

Ali, pogledajmo koga je to sve posjećivao Zelenski i koliko puta, ako već netko od toga želi raditi kriterij za sređivanje statusa Milanovića u odnosu na Plenkovića:

Najčešće posjećene europske države:

Francuska: 18 posjeta,
Njemačka: 18 posjeta,
Ujedinjeno Kraljevstvo: 14 posjeta,
Belgija: 13 posjeta,
Italija: 12 posjeta,
Poljska: 11 posjeta,
Turska: 10 posjeta,
Vatikan: 7 posjeta,
Litva: 7 posjeta,
Nizozemska: 6 posjeta

zatim srednje posjećene europske države:

Norveška: 5 posjeta,
Švicarska: 5 posjeta,
Danska: 4 posjeta,
Irska: 4 posjeta,
Španjolska: 4 posjeta,
Švedska: 4 posjeta,
Estonija: 3 posjeta,
Rumunjska: 3 posjeta,
Albanija: 2 posjeta,
Austrija: 2 posjeta,
Cipar: 2 posjeta,
Češka: 2 posjeta,
Finska: 2 posjeta,
Grčka: 2 posjeta,
Latvija: 2 posjeta,
Moldavija: 2 posjeta,
Slovačka: 2 posjeta

i na kraju države posjećene samo jednom:

Hrvatska,
Bugarska,
Mađarska,
Crna Gora,
Portugal,
Island,
Armenija,
Gruzija
Srbija.

S obzirom da se pod posjetama zemljama i državnim rukovodstvima vode i događaji multilateralnog karaktera, kao i posjeti recimo EU koji se ubrajaju u posjete Belgiji, većinom na sastanke Europskog vijeća, ovdje treba naglasiti da to ipak nisu izrazi bilateralnog odnosa Ukrajine i te države, odnosno Zelenskog i lidera te državne vlasti.

Kad uzmemo kao polaznu činjenicu uloženoga međunarodnog napora u razvoj bliskih odnosa sa Zelenskim, gotovo je neusporedivo Plenkovićevo ustrajavanje na tome, kako van zemlje, pogotovo tako u Hrvatskoj, gdje je Plenković nametnuo pretežitoj javnosti Zelenskog i javni odnos prema njemu, uz njega, ali ipak samo uz njega, i Ukrajini, totalnom moralnom i političkom razdjelnicom na dobro i loše, otprilike kao ljevičari odnos prema fašizmu danas, ulažući goleme i potpuno neproporcionalne materijalne i nematerijalne resurse i zaloge u odnosu na usporedive države Europe.

Vrlo su rijetki političari u Europi i svijetu koji se mogu dovesti po tom inzistiranju u ravan s Plenkovićem, a efekte nitko živ u Hrvatskoj ne vidi. Ako su posjeti izraz tih efekata, katastrofa.

Ako će se izraz poštovanja Zelenskog prema državama i naroda mjeriti njegovim posjetama, onda ispada da on do Hrvatske drži koliko je navedeno u pregledu posjeta, uz napomenu da je u Hrvatskoj jedini put bio na međunarodnom skupu u Dubrovniku, a Srbiju je posjetio u formi odnosa dvije države.
Kad se već pokušava ravnati prema Zelenskom i posjetama, ispada točno onako kako sam ne samo ja, toliko puta nastojao reći javno, da Plenkovićevo međunarodno i pogotovo unutarhrvatsko inzistiranje na Zelenskom i Ukrajini nema realne veze s ostvarivanjem ugleda Hrvatske, već s Boga pitaj čim, što s tim ugledom i državnom koristi od toga, pogotovo s perspektivom nacije nema veze.

Drugim riječima, kad se već javno potežu pljuske, ovaj posjet Zelenskog Srbiji bi trebao i mogao biti samo teška šamarčina Plenkoviću i svima onima koji su Zelenskog predstavljali nekakvim sv. Petrom pravoga civilizacijskog i međunarodnog statusa, potčinjavajući sve tome.

S druge strane, najmanja i najmanje bolna bi u tom slučaju pljuska ili šamarčina s Vučićeve strane Hrvatskoj bila taj sastanak Zelenskog i Vučića.
Problem Hrvatskoj je to što Vučić i Srbija, koje se u Hrvatskoj ne bez stvarnih razloga, pokazuje kao nevaljalce i koje se sa samoproglašenog “Olimpa” navodnog trenutnog nikada većeg ugleda Hrvatske kojim Plenković propagandistički uz medijski orkestar prekriva nevjerojatne unutarnje slabosti, nastoji prikazati kao neku nižu vanjskopolitičku razinu prema kojoj “uzoran svijet” ima veliko nepovjerenje, upravo s hrvatskim najvažnijim međunarodnim saveznicama imaju neusporedivo čvršće i jako mjerljive partnerske odnose.

U svim mjerljivim odnosima Srbija ima neusporedivo čvršće partnerstvo s Francuskom i Velikom Britanijom nego Hrvatska, u čitavom nizu mjerljivih međudržavnih odnosa imaju bolje odnose s Njemačkom, zatim Turskom, da ne ne spominjemo SAD, s kojima Plenkovićeva Hrvatska nije ostvarila ni jedan bilateralni kontakt na najvišoj državnoj razini.

Neposredno uoči posjeta Zelenskog Srbiji, ministar vanjskih poslova Srbije je u Washingtonu s državnim tajnikom Rubiom imao bilatetalni službeni sastanak uz potpisivanje niza strateških sporazuma.

Da ni ne spominjemu u tom nizu odnosa s državama bez čijega utjecaja se neće moći ništa u svijetu uređivati, odnose Hrvatske i Srbije s Kinom, Izraelom, nizom arapskih država i na koncu s Rusijom.
Baš u svemu teško zaostajemo za Srbijom, bar ako uspoređujemo bilateralne odnose i konkretne elemente međusobne suradnje.

To nisu “pljuske” Milanoviću, to je realno stanje Plenkovićeve vanjske politike.

Na žalost, s tim i statusa hrvatske države.

Zato bi bilo konačno odgovorno pred nizom izazova koji očekuju hrvatski narod, pogotovo u BiH, ali ništa manje u Hrvatskoj, prestati se baviti idiotizmima i jeftinim podvalama o Milanoviću kako bi se Plenkovića predstavilo rješenjem, jer po svemu dostupnome – to rješenje nije.

I u tome je posve nebitno kakav tko odnos ima prema Milanoviću, jer da je ne znam kakav zloćko, ovo što sam naveo ničim nije on izazvao i autorizirao.

Zato je najmanji hrvatski problem je li Milanović dobio od nekoga ovakvu ili onakvu pljusku, te pljuske ne bole Hrvatsku. Bolne su ove koje Plenković predstavlja ugledom a jasno ukazuju da ugleda nema.

To nema veze sa Srbijom i Vučićem, bit stvari i izvori “pljuski” su u Zagrebu.

Continue Reading

Uncategorized

Svečanost potpisivanja ugovora za programe i projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini

Published

on

 

Imao sam čast biti pozvan na svečanost potpisivanja ugovora za programe i projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini, održanu u Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima.

Posebno mi je bilo drago susresti i razgovarati s Hrvatima koji žive u Republici Srpskoj, a koji su kroz provedene natječaje dobili potporu za svoje projekte.

Ovakva pomoć predstavlja snažnu poruku da hrvatski narod, bez obzira na to gdje živi u Bosni i Hercegovini, nije zaboravljen i da ima potporu Republike Hrvatske.

Velika je vrijednost vidjeti koliko se ulaže u očuvanje identiteta, kulture, tradicije i života hrvatskog naroda u BiH.

Posebnu zahvalu upućujem predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini te na svemu što Vlada Republike Hrvatske čini za naše ljude i naše krajeve.

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Vlada RH osigurala 2,56 milijuna eura za projekte u HNŽ-u

Published

on

redišnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je 2.559.600 eura za projekte na području Hercegovačko-neretvanske županije, dok je za nastavak izgradnje Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru izdvojeno dodatnih 3,5 milijuna eura.

Ugovori o financijskoj potpori uručeni su na svečanosti održanoj u Samostanu školskih sestara franjevki u Potocima kod Mostara, kojoj je nazočila i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač.

Potpora za 600 projekata diljem BiH

Putem javnog natječaja za 2026. godinu odabrano je ukupno 600 projekata u Bosni i Hercegovini, čija ukupna vrijednost iznosi 25.750.000 eura. Financijska sredstva namijenjena su provedbi obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i drugih programa od interesa za hrvatski narod u BiH.

Za različite projekte koji će biti provedeni na području HNŽ-a osigurano je 2.559.600 eura, čime će biti pružena dodatna potpora razvoju lokalnih ustanova, organizacija i zajednica.

Za izgradnju HNK Mostar dosad izdvojeno 8,2 milijuna eura

Na svečanosti je uručen i ugovor kojim Vlada Republike Hrvatske izdvaja dodatnih 3.500.000 eura za nastavak izgradnje zgrade HNK Mostar.

Za ovaj strateški projekt Vlada RH prošle je godine osigurala dva milijuna eura, dok je 2023. godine izdvojila 2,7 milijuna eura. Time je ukupna financijska potpora Republike Hrvatske izgradnji Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru dosegnula 8.200.000 eura.

Plenković predvodio izaslanstvo Vlade RH

Visoko izaslanstvo Vlade RH na svečanosti je predvodio predsjednik Vlade Andrej Plenković, kojega su u Mostaru dočekali brojni predstavnici različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.

Uručenju ugovora prethodilo je otvorenje regionalne konferencije „EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.“, održane u zgradi SUMIT-a Sveučilišta u Mostaru u Rodoču.

Dužnosnici su potom obišli nekoliko važnih projekata koje Vlada RH sufinancira u Mostaru, među kojima su Sveučilište u Mostaru, Sveučilišna klinička bolnica Mostar i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru.

www.brotnjo.ba

Vezani članci

 

Otkrijte više

 

Continue Reading

Uncategorized

Predsjednik Plenkovic posjtio Sveuciliste u Mostaru

Published

on

Sveučilišna klinička bolnica Mostar u fokusu hrvatske institucionalne potpore i zdravstvene suradnje

Izdvajamo

01.09.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u pratnji ministara i suradnika obišao je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je održao sastanak s prof. dr. sc. Antom Kvesićem i izaslastvom bolnice na kojemu su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čovič i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skušpštine BiH Darijana Filipović. Premijera Plenkovića upoznali su s radom i razvojnim prioritetima ove zdravstvene ustanove. Posebna pozornost posvećena je realiziranim projektima, razvoju transplantacijskog programa i planovima daljnjeg jačanja stručnih i zdravstvenih kapaciteta SKB-a Mostar.

SKB Mostar ima posebno mjesto u zdravstvenom i institucionalnom životu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kao središnja zdravstvena ustanova u Hercegovini, bolnica objedinjuje funkciju pružanja zdravstvene zaštite, razvoja medicinske struke i očuvanja dostupnosti visokospecijaliziranih zdravstvenih usluga. Njezina uloga stoga nadilazi isključivo zdravstveni aspekt te je jedna od streteški važnih institucija za hrvatski narod u BiH.

U tom kontekstu posebno je značajna kontinuirana potpora Republike Hrvatske, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata financijske održivosti i stabilnosti poslovanja SKB-a Mostar. Republika Hrvatska godišnje izdvaja više od 10 milijuna eura, a sredstva se putem Ministarstva zdravstva RH, na temelju ugovora o načinu utroška, usmjeravaju na podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Uz sredstva koja se osiguravaju unutar Bosne i Hercegovine, takva potpora omogućuje kontinuitet rada ustanove i stvara preduvjete za njezin razvoj.

Poseban naglasak tijekom razgovora stavljen je na razvoj transplantacijskog programa, koji predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u modernizaciji i podizanju razine zdravstvene skrbi u SKB-u Mostar. Razvoj ovog programa podrazumijeva jačanje stručnih kapaciteta, uvođenje i razvoj složenih medicinskih procedura te stvaranje uvjeta za pružanje najsloženijih oblika liječenja pacijentima u Bosni i Hercegovini. Transplantacijski program istodobno pozicionira SKB Mostar kao ustanovu sposobnu odgovoriti na zahtjeve suvremene medicine i dodatno učvršćuje njezinu regionalnu zdravstvenu ulogu.

Važan segment odnosa Hrvatske i SKB-a Mostar čini i suradnja kroz fondove Europske unije, osobito u okviru projekata prekogranične suradnje. Dodatnu dimenziju toj suradnji daje sporazum Hrvatske i Federacije BiH o prekograničnoj hitnoj medicinskoj pomoći, kojim je omogućeno zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata iz južnih hrvatskih županija u SKB-u Mostar.

Posjet je potvrdio zajedničko opredjeljenje za daljnje unaprjeđenje suradnje uz nastavak institucionalne potpore Republike Hrvatske na dobrobit svih žitelja BiH. Razvoj bolnice, a osobito ulaganje u dajnji razvoj i izgradnju predstavlja ulaganje u dugoročnu sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u BiH.

Izvor: hnsbih.ba

SKB Mostar
Andrej Plenković
radna posjeta
projekti bolnice
HDZ BiH

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba