Connect with us

KULTURA

Obilježavanju 34. obljetnice „Lipanjskih zora”

Published

on

„Lipanjske zore” 34 godine poslije ostaju simbol pobjede, žrtve i slobode hrvatskoga naroda

Izdvajamo

15.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20

Čitanjem imena 68 poginulih hrvatskih branitelja kod središnjeg spomen-obilježja ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru večeras se još jednom podsjetilo na cijenu slobode ostvarene u lipnju 1992. godine. Za svakog poginulog branitelja jedno je dijete donijelo svijeću i položilo je uz spomenik, povezujući sjećanje na njihovu žrtvu s naraštajima kojima je ta sloboda ostavljena u nasljeđe.

„Ova obljetnica prilika je da iskažemo zahvalnost hrvatskim braniteljima, osobito onima koji su položili svoje živote kako bismo mi danas živjeli u miru, ali jednako tako i da očuvamo istinu o vojno-redarstvenoj operaciji ‘Lipanjske zore’, koja je imala povijesnu ulogu za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Riječ je o prekretnici koja je donijela slobodu ne samo Hercegovini nego je pridonijela i osiguravanju slobode u Hrvatskoj. Osobito je važno podsjetiti se vrijednosti zajedništva, hrabrosti i odlučnosti koje su tada pokazali naši branitelji te da one ostanu jasan smjer i putokaz naraštajima koji grade društvo”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Središnjom svečanošću obilježena je 34. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Lipanjske zore”, jedne od ključnih operacija obrane i oslobađanja Mostara i doline Neretve. Visoko izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvodili su predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović. U izaslanstvu su bili i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić, članovi Predsjedništva HNS-a BiH Miro Grabovac-TitanJosipa Prskalo, Pero Barbarić, izaslanik u Domu naroda PS BiH Zdenko Ćosić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, predsjednici županijskih vlada, federalni i županijski ministri, gradonačelnici te predstavnici političkog i društvenog života te braniteljskih udruga.

Obilježavanju 34. obljetnice „Lipanjskih zora” nazočio je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je predvodio izaslanstvo Republike Hrvatske.

Svetu misu za poginule hrvatske branitelje u mostarskoj Katedrali Marije Majke Crkve predvodio je don Josip Galić, koji je u propovijedi poručio: ‘Branitelji su bili vođeni ljubavlju prema domovini i bližnjemu, a upravo je spremnost na žrtvu za drugoga najviši čin ljubavi.’”

Nakon mise uslijedio je mimohod od Katedrale do Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. Kod središnjeg spomen-obilježja vijence su položila izaslanstva Hrvatskog narodnog sabora BiH, Republike Hrvatske, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ratnih zapovjednika te Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga BiH.

Molitvu za poginule, nestale i preminule branitelje predvodio je vojni kapelan don Tomislav Raić. Tim dostojanstvenim činom odana je počast hrvatskim braniteljima te izražena zahvalnost za njihovu žrtvu, ugrađenu u slobodu Mostara i doline Neretve. Uz ratne stijegove postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane, obilježavanju su nazočili članovi obitelji poginulih, nestalih i preminulih branitelja, ratni vojni invalidi, razvojačeni branitelji, ratni zapovjednici HVO-a i HV-a te predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga.

Program je nastavljen svečanom akademijom u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Mostara, Hercegovačko-neretvanske županije i Županije Zapadnohercegovačke.

Operacija „Lipanjske zore” odvijala se u lipnju 1992. godine i povezala obrambena i oslobodilačka djelovanja na širem prostoru doline Neretve. Tijekom nje oslobođeni su Mostar i područja južne Hercegovine, a uspjeh operacije označio je važnu prekretnicu na južnom bojištu. Iza vojnih naziva, datuma i pravaca djelovanja ostala su imena poginulih hrvatskih branitelja, čija je žrtva i ove godine bila u središtu obilježavanja.

O povijesnom kontekstu operacije, dokumentima i važnosti sustavnog čuvanja činjenica iz Domovinskog rata govorio je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini Ivica Šarac.

„Kada se jednom narodu ugroze pravo na vlastiti identitet i politički subjektivitet, u njegovim se pripadnicima rađa poriv za slobodom jer se samo u uvjetima slobode može očuvati vlastito dostojanstvo. Hrvatski branitelji koji su položili živote u borbama za oslobođenje doline Neretve vlastitom su žrtvom omogućili očuvanje slobode, identiteta i ravnopravnog položaja hrvatskoga naroda”, poručio je ravnatelj Ivica Šarac.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je na presudnu ulogu Hrvatskoga vijeća obrane u obrani Bosne i Hercegovine te na zajedničko djelovanje hrvatskih snaga u operacijama oslobađanja juga Hrvatske i doline Neretve.

„Bez HVO-a ne bi bilo Bosne i Hercegovine ovakve kakva danas postoji. Sloboda nije darovana, ona je plaćena krvlju mladih sinova. Hrvatska je uz vas, kao što je bila i tijekom Domovinskog rata, a jednakopravnost hrvatskoga naroda ostaje temelj stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine”, istaknuo je ministar Medved.

Nakon povijesnog osvrta i poruka o braniteljskoj žrtvi, završno obraćanje svečane akademije održao je predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović. Zahvalio je hrvatskim braniteljima i ratnim zapovjednicima na žrtvi kojom su omogućili slobodu koju današnje generacije baštine. Posebnu zahvalnost uputio je Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, potpredsjedniku i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, na potpori braniteljima, rješavanju njihovih pitanja te zajedničkom očuvanju spomeničke baštine i kulture sjećanja na Domovinski rat.

„Danas, kada gledamo obilježja naših postrojbi i zastavu hrvatskoga naroda, budimo ponosni na nju. U njoj su naš identitet, svaka žrtva naših branitelja, naš jezik, naša vjera, kultura i tradicija. Kultura sjećanja čuva istinu o žrtvi hrvatskih branitelja – istinu na kojoj se gradi Bosna i Hercegovina kao domovina u kojoj će hrvatski narod biti potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda. Budimo dostojni žrtve kojoj se klanjamo, budimo časni i odgovorni te preuzmimo odgovornost za svoj hrvatski narod kako bismo gradili Bosnu i Hercegovinu u kojoj više nikada neće biti rata”, poručio je predsjednik Čović.

Večer sjećanja na operaciju ‘Lipanjske zore’ i zahvalnosti hrvatskim braniteljima povezala je uspomenu na njihovu žrtvu s mladim naraštajima, kojima je poslana poruka o važnosti čuvanja vrijednosti koje su nam branitelji ostavili – slobode i mira.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Filipović u Washingtonu: Želimo više američkih ulaganja u energetski sektor u BiH

Published

on

S visokim dužnosnicima američkog Ministarstva energetike Filipović razgovarala o energetskoj sigurnosti, investicijama i novim radnim mjestima te provedbi projekta Južne plinske interkonekcije

 

„Bosna i Hercegovina treba više kvalitetnih investicija koje će u zemlji otvarati radna mjesta, donositi nova znanja i tehnologije i stvarati novu vrijednost za gospodarstvo. Sjedinjene Američke Države u tome mogu biti jedan od naših najvažnijih partnera. Naš je interes sigurna i konkurentna energija, snažnije gospodarstvo i bolji život ljudi u Bosni i Hercegovini“, poručila je Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i dopredsjednica HDZ-a BiH, tijekom sastanka u Washingtonu s visokim dužnosnicima Ureda za međunarodne poslove Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država.Galerija 3

Filipović je razgovarala s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju i razvoj tržišta, Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu, Euroaziju, Afriku i Bliski istok, te Peteom Gianninom, stručnjakom za međunarodne odnose u Uredu za europske i euroazijske poslove.

U središtu razgovora bile su mogućnosti novih američkih ulaganja u energetski sektor Bosne i Hercegovine, energetska sigurnost zemlje, razvoj infrastrukture i novih tehnologija, kao i Južna interkonekcija te mogućnost pristupa američkom ukapljenom prirodnom plinu preko Republike Hrvatske.

„Američka ulaganja za BiH mogu biti mnogo više od gospodarske prilike. Kada ljudi vide nova radna mjesta, gospodarski rast i stvarnu perspektivu za sebe i svoju djecu, raste povjerenje u budućnost zemlje, a prostor za političke podjele postaje manji. Želimo strateško partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država podići na najvišu moguću razinu, ali uvijek polazeći od jasnog interesa Bosne i Hercegovine i ljudi koji u njoj žive“, kazala je Filipović.Galerija 2

Razgovarano je i o stvaranju boljeg poslovnog okruženja za američke kompanije zainteresirane za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i širu regiju jugoistočne Europe. Filipović je istaknula kako BiH ne treba promatrati samo kao malo tržište kojem su potrebne strane investicije, nego i kroz njezin geografski položaj, energetske potencijale i povezanost s europskim tržištem. Za snažnije privlačenje ulaganja potrebne su jednostavnije i brže procedure, transparentna pravila i regulatorna sigurnost.

„Ne trebamo samo čekati investitore. Za kvalitetne investicije trebamo se natjecati. Ali kriterij moraju biti ulaganja koja poštuju naše zakone, čuvaju prirodu, otvaraju kvalitetna radna mjesta, donose tehnologiju i znanje i ostavljaju novu vrijednost gospodarstvu BiH. Sjedinjene Američke Države imaju takve investitore i naša je odgovornost osigurati im jasna pravila i učinkovitu administraciju“, istaknula je Filipović.

Poseban dio sastanka posvećen je projektu Južne interkonekcije. Filipović je zahvalila američkom ministru energetike Chrisu Wrightu i Ministarstvu energetike SAD-a na angažmanu vezanom uz ovaj za BiH važan projekt te naglasila kako je postojeće političke dogovore potrebno pretvarati u konkretne rezultate.

„Kada je u pitanju Južna plinska interkonekcija, vrijeme je da prijeđemo s dogovora na provedbu. Bosna i Hercegovina ima priliku svoj europski i zapadni put i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pretvoriti u nešto što će ljudi konkretno osjetiti u svojim životima. Energetska sigurnost nije apstraktna tema. Ona znači sigurniju opskrbu, konkurentnije gospodarstvo, nove investicije i radna mjesta“, poručila je Filipović tijekom razgovora u Washingtonu.

Continue Reading

KULTURA

Vratio si se!

Published

on

Nekoliko tjedana nakon što me suprug napustio dok sam bila trudna, jedan bogati muškarac pokucao je na moja vrata usred kiše s dva kovčega. „Mogu li ostati?“ upitao je. Smireno sam mu odgovorila da mi ne treba milostinja, ali on je spustio pismo na stol i rekao: „Ovo je pripadalo vašem bratu.“ Kada sam ugledala datum, shvatila sam da sam sedam godina mrzila pogrešnu osobu.

1. DIO

— Nisam rođen da se brinem o trudnoj ženi niti da se zakopam na ovom ranču. Snađi se sama.

To je bilo sve što je Mauricio ostavio napisano prije nego što je nestao.

Ni oproštaja. Ni objašnjenja. Ni jedne jedine riječi za kćer koju je Emilia već pet mjeseci nosila u utrobi.

Tri tjedna poslije Emilia je još uvijek čuvala tu poruku u ladici kuhinje male kuće koju je naslijedila od majke, na periferiji Arteage u Coahuili. Ne zato što ju je željela sačuvati, nego zato što još nije pronalazila snagu da je potrga.

Imala je trideset i četiri godine, bolna leđa, ruke ispucale od obrađivanja zemlje i dovoljno dugova da zbog njih godinama ne može mirno spavati.

Njezina majka, doña Teresa, umrla je dva mjeseca prije.

Mauricio je pričekao tek nekoliko tjedana prije nego što je otišao.

A sada je Emilia bila sama.

Tog je jutra čupala korov oko majčinih ruža kada je sjena pala preko vlažne zemlje.

Podignula je pogled.

Pred ogradnim vratima stajao je muškarac u srednjim četrdesetima s dva kovčega.

Bio je visok, tamne kose prošarane sijedima, a na sebi je imao jaknu prekrivenu prašinom s ceste.

Emilia je objema rukama čvrsto držala motiku.

— Tražite nekoga?

Neznanac je progutao slinu.

— Vas.

— Tko ste vi?

— Zovem se Rafael Salgado.

Nije prepoznala to ime.

Tada je pogledao vrt, zatim Emilijin trbuh i rekao nešto zbog čega je još jače stisnula dršku motike.

— Znam da će zvučati besmisleno… ali moram vas pitati mogu li ostati.

— Ostati gdje?

— Ovdje. U blizini. Onoliko dugo koliko mi vi dopustite.

Emilia je ustuknula.

— Ne znam tko ste, ali pogriješili ste kuću.

Rafael nije pokušao ući.

— Imate pravo što ste nepovjerljivi.

Uzeo je svoje kovčege.

— Vratit ću se kada vam budem mogao objasniti zašto sam došao.

Prije nego što je otišao, primijetio je da su se vrata ograde objesila na jednoj šarki. Mauricio je mjesecima obećavao da će ih popraviti.

Rafael je spustio kovčege, izvadio kliješta iz ruksaka i namjestio oštećeni dio, a da nije zatražio dopuštenje da uđe.

Trebalo mu je manje od pet minuta.

Zatim je otišao.

To je trebao biti kraj.

Nije bio.

Dva dana poslije Emilia je pokraj ulaza pronašla vreću gnojiva.

Nakon toga pojavila su se suha drva za ogrjev.

Zatim je netko zamijenio dvije ploče na krovu koje su propuštale vodu u dječju sobu.

Emilia je odmah znala tko je to učinio.

Kada ga je jednog jutra zatekla kako popravlja ogradu susjednog zemljišta kako koze više ne bi ulazile među njezino cvijeće, planula je.

— Dosta je!

Rafael je spustio alat.

— Emilia…

Ona se ukočila.

— Kako znate moje ime?

Spustio je pogled.

— Zato što ovamo nisam stigao slučajno.

— Onda mi recite što želite.

— Ništa.

— Nitko ne čini sve ovo ni za što.

Rafael je nekoliko trenutaka šutio.

— Ne pokušavam kupiti vaše povjerenje. Otplaćujem dug.

— Kakav dug?

Muškarcu su se oči napunile suzama.

— Dug koji je nastao prije sedam godina, na jednoj cesti u planinama.

Emiliju su prošli trnci.

Sedam godina.

Upravo je toliko vremena prošlo otkako je nestao Santiago, njezin stariji brat.

Rafael je podignuo pogled.

— I ima veze s noći kada se vaš brat nikada nije vratio kući.

Emilia je ispustila motiku.

Još nije mogla ni zamisliti da će ta rečenica uništiti sve u što je njezina obitelj vjerovala tijekom proteklih sedam godina.

Želiš li saznati što se dogodilo poslije? Pročitaj cijelu priču i neočekivani završetak u prvom komentaru. 🌧️✉️

Continue Reading

KULTURA

Moja istina ih tesko pogada kaze Iva Alilovic

Published

on

Iva Alilović ponovno se oglasila nakon burnih reakcija na njezine objave o Vedrani Rudan. 👀 Supruga Mirka Alilovića tvrdi da su njezine riječi pogrešno interpretirane i izvučene iz konteksta, a sada je odgovorila i na brojne uvrede koje je, kako kaže, primila. Poručila je i da se ne namjerava povući iz javnih rasprava. 👇

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba