Važna svjedočenje o ubijeni svećenicima na Širokom Brijegu u veljači 1945. ali i drugim zločinima koje su počinili partizani u Hercegovini, dao je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva franjevaca”Fra Leo Petrović i 65 subraće”.
Tema o partizanskim zločinima u središte medijske pažnje dospjela nakon što je predsjednik Zoran Milanović na inauguraciju pozvao Vjeru Andrijić, partizanku iz Splita, koja je par mjeseci ranije govorila da je svjedočila partizanskom osvajanju Širokog Brijega nakon čeka su partizani počinili grozne zločine. Pobili su zarobljene svećenike i druge civile i zapalili ih.
Osvajanjem Širokog Brijega partizani su 7. veljače ubili 12 svećenika, ukupno su na tom području ubili 66 hercegovačkih franjevaca
U serijalu “Posljednji partizani”, u produkciji VIDA tv, Vjera Andrijić se hvalila partizanskim osvajanjem Širokog Brijega pri čemu je njena jedinica zarobila i ubila 12 svećenika te brojne civile.
“Borba je bila, nismo imali borbu ni s čim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao. Bila je noć, to sam ja svojim očima vidjela”, rekla je Vjera Andrijić.
“Upali su naši u crkvu, naravski zarobili, to su bili popovi koji su imali mitraljez sa zvonika, zadnje koje je, to je bilo sa zvonika. Mi smo zarobili pet-šest popova koliko je bilo, bili su svi, hvala Bogu, u haljama”, dodala je.
Godinu dana ranije, na obljetnicu partizanskog zločina, 7. veljače 2024. postal Jabuka tv objavio je svjedočenje fra Miljenka Stojića o tragičnim događajima u Širokom Brijegu kad je ubijeno je 12 franjevaca, a u razdoblju od 5. do 10. veljače 1945. i 72 civila.
Toga kobnoga 7. veljače 1945. partizani su u širokobriješkom franjevačkom samostanu pronašli 12 fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti. Ubili su metkom u potiljak, a potom zapalili. Desetljećima se o tome nije smjelo ni pričati, a kamoli prenijeti njihove ovozemne ostatke u grobnicu. To je tek učinjeno 1970. godine.
Fra Miljenko Stojić odbacuje tvrdnje partizanke Vjere Andrijić i slične izjave koje su i ranije služile za pokušaj opravdavanja tog zločina – da su fratri pucali na partizane s crkvenog zvonika.
”Ono što je rekla jednostavno ne može odgovarati istini. A zašto ne može odgovarati istini? Posjedujemo dokumente iz njihovih izvora. jugokomunističkih ili partizanskih, kako god hoćemo.
U Beogradu postoji dnevnik osmog dalmatinskog korpusa koji je kao i svaka imalo ustrojena vojska iz minute u minutu, možemo tako reći, pratio je što se događa na bojišnici. Ja sam taj dnevnik čitao. Nigdje, baš nigdje nema nikakva spomena o bilo kakvom otporu Franjevaca ovdje samostanu na širokom brijegu. Ništa, ništa”, kazao je fra Miljenko.
Dodaje da se pucalo prilikom zauzimanja Širokog Brijega jer jer je njemačka vojska imala bunkere oko grada.
Na pitanje smatra li da je pozivanje Vjere Andrijić na inauguraciju zapravo davanje legitimiteta osobi koja sama priznaje da je sudjelovala u tom zločinu i o njemu i nakon 80 godina s ponosom priča, fra Miljenko odgovara: “Jasno, to ponavljamo stalno.”
Podsjeća na odluku Hrvatskog sabora iz 2006. o osudi komunističkih zločina, europske Deklaracijeo totalitarnim režimima, a u BiH Rezoluciju Doma naroda o zločinima komunističkog režima. Napominje da 101-godišnja partizanka u videu govori o uhićenim fratrima, no ne i o onome kako su završili.
”Mi imamo ovdje mnoštvo svjedočenja, i fratara i civila, koji su tu bili. Oni su svjedočili kada su partizani ušli u samostan, što se događalo i kada je počelo ubijanje ovih 12 franjevaca koje su oni zatekli ovdje u samostanu”, kaže fra Stojić.
Što se točno dogodilo 7. veljače 1945.?
Stojić kaže da su u kompleksu franjevačkog samostana i gimnazije, tj u podrume bili sklonjeni i civili i đaci gimnazije. U samom tzv. ratnom skloništu samostana bilo je 12 fratara. Postojala je i mlinica s hidrocentralom na rijeci. Tamo je bilo još devet fratara.
”Partizani su ovih 12 iz samostana uhitili 7. veljače 1945. u 8:45. Držali su ih zatvorene i ispitivali do 16 sati, kada jednog po jednog izvode među skupinu vojnika koji ih udaraju i tuku. Imaju, kaže fra Miljenko Stojić, i izjave tih vojnika.
Potom fratre odvode u tzv. ratno sklonište odmah do samostana i ubijaju ih metkom u potiljak. Ubijeni su i bačeni u sklonište, zatim poliveni benzinom i zapaljeni. Naknadno su uhvatili i devet fratara s mlinice na rijeci čudeći se otkud oni kad su već poubijali fratre.
No, ni ti oni nisu bolje prošli. Uhiti li su ih, potrpali na kamione i odveli prema Dalmaciji, a njihove kosti leže u nekoj od brojnih neistraženih jama.
Partizanska operacija na Širokom Brijegu i okolici trajala je dva, tri dana i rezultirala je s 330 stratišta i masovnih grobnica.
Nakon što su ih zapalili u tom ratnom skloništu, došle su žene vidjeti što se događa i moliti Boga. Vojska ih je potrpala u kamione i vratila u Široki, a oko ratnog skloništa u kojem su ležali zapaljeni zemni ostaci fratara, postavili stražu.
Potom su oba ulaza u sklonište zatrpali i nitko nije smio dolaziti. ”Ja sam i kao dijete znao tu dolaziti, no uvijek su nas ganjali da se ne približavamo tom ratnom skloništu”, prisjeća se.
Tek 1971., kada je politička klima zbog Hrvatskog proljeća malo promijenila, posmrtni ostaci fratara su izvađeni i pokopani u samostanskoj crkvi uz nazočnost više od deset tisuća vjernika.
Uz 12 ubijenih fratara iz samostana, pokopano je te 1971. i šest fratara nađenih u Mostarskom Gradcu, a potom i još šestorica čija su tijela tijekom 2000.-ih godina nađena u jamama kod Vrgorca, Ljubuškog i Zagvozda.
U svjedočenju za Jabuka tv fra Miljenko Stojić je ispričao i kako je jedan partizan htio ubiti zarobljenu trudnu ženu:
“Jedan događaj koji vrijedi ispričati je kad su fratri, đaci i civili izašli na ovaj dio (ispred skloništa, op.a.), među tim civilima bila je jedna trudna žena, Nekom partizanu je zbog nečega zapela za oko pa ju je htio ubiti. Drugi partizan je viknuo ‘pusti ženu, nije ti ona ništa kriva’.
Ta žena bila je u osmom mjesecu trudnoće i dječak koji se rodio oko mjesec dana kasnije, to je bio Gojko Šušak. Evo i to dokazuje da Bog u našem životu vodi ne samo neke, nego da vodi sve stvari”, kazao je fra Miljenko Stojić.
Posjetimo, bilo je to 7. veljače 1945. godine, a Gojko Šušak ratni ministar obrane Hrvatske, rođen je 39 dana kasnije, 16. ožujka 1945. godine. Kao ministar obrane Gojko Šušak dao je neizmjeran doprinos obrani i oslobođenju Hrvatske.
Jedan od ubijenih franjevaca je rođak povjesničara Hrvoja Mandića koji kaže da je napad na samostan i crkvu bila direktna naredba Josipa Broza Tita.
“Zato što su franjevci na Širokom Brijegu kao i stanovništvu predstavljali prijetnju njihovoj novostvorenoj vlasti. Priprema za pokolj počela je još u jesen 1944. gdje je OZNA sastavila popis od 160 političkih neistomišljenika koje treba likvidirati”, kaže Hrvoje Mandić.
Dr. sc. Hrvoje Mandić (Mostar 1987.) doktorirao je 2020. godine, a bavi se vojnom i crkvenom poviješću Drugog svjetskog rata i poraća. Autor je knjiga “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću” i “Rat nakon rata 1945.-1951. – Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini”.
„Jedna od najznačajnijih postrojbi iz vremena Domovinskog rata, Postrojba za posebne namjene „Ludvig Pavlović”, čija nas je 34. obljetnica okupila, danas šalje posebno važne poruke. Iz Ljubuškog, grada koji nosi znamen stoljetne hrvatske povijesti te simbol hrabrosti i odlučnosti u obrani domovine, poručujemo kako nam je i danas potrebno zajedništvo bez podjela, bez prebacivanja zasluga i odgovornosti, nego s jednim ciljem – da Hrvati opstanu u BiH kao jednakopravan i konstitutivan narod. Pripadnici postrojbe „Ludvig Pavlović” više od tri desetljeća pokazuju nam što u stvarnosti znači ‘svi za jednoga, jedan za sve’. Hvala im što nas mlađe tim svojim zajedništvom obvezuju da promičemo i štitimo vrijednosti Domovinskog rata. I danas Ljubuški nosi još jednu važnu poruku, onu za budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini: na prošlosti učimo i pamtimo, tuđe poštujemo, a svoje čuvamo”, izjavila je Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u povodu 34. obljetnice utemeljenja Postrojbe za posebne namjene „Ludvig Pavlović”, čijem je obilježavanju nazočila u Ljubuškom.
Ljubuški je danas okupio pripadnike ove postrojbe, obitelji poginulih i umrlih branitelja, predstavnike braniteljskih udruga, institucija i žitelje. Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvodio je predsjednik HNS-a BiH dr.Dragan Čović, a uz zastupnicu Filipović nazočili su i Toni Kraljević, dopredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar financija u Vladi FBiH, Predrag Čović, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, te brojni dužnosnici i izaslanici sa svih razina vlasti.
Trideset i četiri godine nakon utemeljenja, ime Postrojbe za posebne namjene „Ludvig Pavlović” ostaje vezano uz hrabrost, spremnost i odgovornost hrvatskih branitelja koji su u najtežim vremenima stali u obranu doma, slobode i hrvatskoga naroda. Uz sjećanje na 26 poginulih pripadnika postrojbe, ova obljetnica ima posebno mjesto u očuvanju istine o ulozi Hrvatskog vijeća obrane i vrijednostima Domovinskog rata.
U sklopu obilježavanja upriličen je prijam kod gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, nakon čega je program nastavljen na Trgu dr. Franje Tuđmana, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak pijeteta prema poginulim, umrlim i preminulim pripadnicima postrojbe. Molitvu je predvodio fra Miro Šego, a obilježavanje je nastavljeno mimohodom prema crkvi sv. Kate, gdje je služena sveta misa.
„Vaša povijest svjedoči o velikoj žrtvi. Poginuli pripadnici vaše postrojbe završili su svoj zemaljski život, a nama darovali slobodnu domovinu. Ta je ostavština toliko velika i sveta da obvezuje sve nas da je ljubimo, poštujemo i budućim generacijama prenosimo vašu čast, hrabrost i ponos“, istaknuo je fra Šego tijekom propovijedi.
Davor Đugum, predsjednik Udruge PPN-a „Ludvig Pavlović”, osvrnuo se na ratni put postrojbe, njezinu snagu i zajedništvo koje bivši pripadnici nastavljaju čuvati.
„Danas smo ovdje kako bismo se prisjetili naših poginulih pripadnika, jer ne bismo bili ovdje da nije bilo njih. Oni žive u našim svakodnevnim mislima, srcima i molitvama. Mi, preživjeli pripadnici Postrojbe za posebne namjene ‘Ludvig Pavlović’, ne posustajemo i iz godine u godinu okupljamo se kako bismo čuvali uspomenu na dane ponosa, prkosa i slave. Važno je pokazati snagu i zajedništvo te budućim generacijama prenijeti istinu o doprinosu postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u Domovinskom ratu. Ponosni smo što je ta žrtva ostala trajno prepoznata, a naša postrojba zlatnim slovima upisana u povijest obrambenog Domovinskog rata. Nadam se da će se u budućnosti o tome učiti i da će mladi znati koje su postrojbe iznijele ono što danas živimo u slobodi“, poručio je Đugum.
Gradonačelnik Markotić istaknuo je kako je riječ o jednoj od najelitnijih postrojbi iz Domovinskog rata te kako Ljubuški s posebnim poštovanjem čuva uspomenu na hrvatske branitelje koji su ostavili neizbrisiv trag u obrani hrvatskoga naroda.
„Postrojba je od samih početaka nosila ime časnog Ludviga Pavlovića, čovjeka koji cijeli život nije htio odustati od svojih uvjerenja. Vodili su je divovi Domovinskog rata, pokojni Božan Šimović i pokojni Ante Primorac, čija je majka Milka, u 92. godini života, danas ovdje. Ante Primorac bio je dva puta ranjen i ponovno se vraćao na prvu crtu. To su ljudi koji su časno vodili postrojbu i ostali gromade Domovinskog rata. Nama mlađim generacijama posebno su važna njihova svjedočanstva jer iz prve ruke učimo o njihovu ratnom putu, žrtvi i vrijednostima koje su ih vodile. Ono što su oni izborili u ratu, na nama je da sačuvamo u miru, da ostanemo jedinstveni i da kroz zajedništvo osiguravamo jednakopravnost hrvatskog naroda“, kazao je Markotić.
Uz trajnu zahvalnost prema pripadnicima postrojbe „Ludvig Pavlović“ i svim hrvatskim braniteljima, današnje obilježavanje potvrdilo je važnost čuvanja istine o Domovinskom ratu, ulozi Hrvatskog vijeća obrane i žrtvi ugrađenoj u temelje slobode. Dostojanstvo hrvatskih branitelja, zajedništvo i ravnopravnost hrvatskoga naroda ostaju obveza današnjih i budućih naraštaja.
Vaše stvaralaštvo nadilazi granice mode i postaje istinska životna inspiracija novim generacijama, osobito u području znanstvenog istraživanja i kreativne industrije. Modna industrija sama po sebi predstavlja širok i raznolik stvaralački prostor, u kojem su izazovi složeni, a vrijeme često jedini saveznik dugotrajnog procesa.
Ako je za registraciju brenda i prateće dokumentacije potrebna cijela godina, tada postaje jasno koliki je trud uložen. Priprema zahtijeva strpljenje, a modni detalji, kako bi bili zaštićeni na tržištu, traže ozbiljan i predan timski rad.
Upravo zahvaljujući svjetskoj modnoj kreatorici i stilistkinji Radi Krivokapić Radonjić, timski rad pokazao se kao snažan, vjerodostojan i nadasve uspješan model djelovanja. Ključ uspjeha leži u jasno definiranim ulogama – da svaki član tima odgovorno izvršava svoj dio zadatka. Kako kaže narodna mudrost: „Tri puta mjeri, jednom sijeci.“
Timski rad donosi brojne prednosti: omogućuje suradnicima aktivno sudjelovanje, razmjenu ideja i pronalaženje novih rješenja. Upravo u toj širini poslovanja dolaze do izražaja kreativnost i individualna odgovornost.
Posebnu vrijednost daje činjenica da naša modna ikona ne djeluje samo kao dio stručnog tima, već je svoju ekspertizu dovela do iznimne razine. O tome svjedoči i priznanje profesora umjetnosti i povijesti Mate Kelave, koji je, nakon više od 50 godina profesionalnog rada, javno istaknuo ponos zbog suradnje te naglasio kako bi rado prisustvovao njezinim izlaganjima. Prema njegovim riječima, ona je trenutno vodeća modna stručnjakinja na prostoru Europske unije.
Stoga smatramo kako je došlo vrijeme za organizaciju savjetodavno-znanstvenih skupova pod nazivom „Modni izazovi 21. stoljeća“ na prostoru Europske unije. Takvi skupovi, uz sudjelovanje eminentnih stručnjaka i istaknutih imena poput Rade Krivokapić Radonjić, zasigurno bi naišli na snažnu podršku javnosti.
Interes za ovakva okupljanja već postoji, a potreba za javnim dijalogom i razmjenom znanja nikada nije bila veća.
Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović sudjelovala je danas u Sarajevu na konferenciji „Kontinuitet. Odgovornost. Budućnost.“, organiziranoj povodom obilježavanja 34. obljetnice Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine.
Nazočnima na konferenciji uvodno se obratio predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić, koji je podsjetio na značaj Sarajeva u političkoj povijesti HDZ-a BiH te ulogu Mladeži u očuvanju političkog kontinuiteta kroz generacije.
„Danas se nalazimo u Sarajevu, gradu u kojem je osnovan HDZ BiH i iz kojega je prije 36 godina započela politička borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. U tom velikom kontinuitetu posebno mjesto ima i Mladež HDZ-a BiH kao prostor okupljanja, rada, političkog rasta i sazrijevanja novih generacija“, kazao je Plavčić.
Tom se prigodom obratila i prva potpredsjednica YEPP-a Tea Jerković, koja je ukazala na važnost međunarodnog političkog angažmana mladih kao važnom okviru za jačanje političkog iskustva, dijaloga i zajedničkog djelovanja na europskoj razini.
„Uključivanje mladih u međunarodne i europske političke organizacije važno je jer im omogućuje političko iskustvo i sudjelovanje u procesima koji oblikuju njihovu budućnost“, istaknula je Jerković.
Predsjednik Mladeži HDZ-a Republike Hrvatske Tin Jurak istaknuo je snagu političkog angažmana mladih i bilateralne suradnje.
„Prava ravnopravnost, politička zastupljenost i legitimno predstavljanje ne dolaze sami od sebe. Za njih se treba stalno zalagati – argumentirano, politički odgovorno i ustrajno. Zato je važno da mladi budu uključeni u politički život i da razumiju izazove s kojima se suočavamo, a upravo naša suradnja daje jasan okvir s ciljem unaprjeđenja položaja i kvalitete života Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH“, kazao je Jurak.
Nazočnima se obratila i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je istaknula kako Mladež HDZ-a BiH i nakon 34 godine ostaje važan prostor okupljanja, političkog sazrijevanja i oblikovanja novih generacija koje preuzimaju odgovornost za budućnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
„Danas slavimo nepokolebljivu ideju da se naš glas mora čuti, zajedništvo koje nas povezuje te viziju izgradnje budućnosti Bosne i Hercegovine, jednako ukorijenjenu u hercegovačkom kršu kao i u bosanskoj ravnici“, poručila je Filipović.
Istaknula je da politička vizija ne može ostati samo na razini poruke, nego se mora hrabro i odgovorno provoditi kroz svakodnevno djelovanje i konkretan rad.
„Čvrsto vjerujem da ova vizija, o kojoj danas govorimo, već u listopadu ove godine treba biti ponuđena cijelom hrvatskom narodu. Ta vizija ima budućnost, a uvjerena sam da budućnost Hrvatske demokratske zajednice pripada mladim generacijama koje danas preuzimaju odgovornost, kao što jednako tako vjerujem da budućnost BiH pripada onima koji je zajednički grade, kako bi nove generacije bile ponosne na ono što im ostavljamo“, naglasila je Filipović.
Konferenciji su nazočili i dopredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, članica Predsjedništva HDZ-a BiH Ana Rašo, izvršni ravnatelj Političke akademije HDZ-a BiH Damir Džeba, glavni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović, ministar u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Mate Lončar te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Vrhbosna Dražen Trlin.
U sklopu konferencije održana su i dva tematska panela o ulozi mladih u političkom i društvenom životu, njihovu doprinosu institucijama te pitanjima identiteta, ostanka i budućnosti mladih u Bosni i Hercegovini.
Nazočnima se obratila i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je istaknula kako Mladež HDZ-a BiH i nakon 34 godine ostaje važan prostor okupljanja, političkog sazrijevanja i oblikovanja novih generacija koje preuzimaju odgovornost za budućnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
„Danas slavimo nepokolebljivu ideju da se naš glas mora čuti, zajedništvo koje nas povezuje te viziju izgradnje budućnosti Bosne i Hercegovine, jednako ukorijenjenu u hercegovačkom kršu kao i u bosanskoj ravnici“, poručila je Filipović.
Istaknula je da politička vizija ne može ostati samo na razini poruke, nego se mora hrabro i odgovorno provoditi kroz svakodnevno djelovanje i konkretan rad.
„Čvrsto vjerujem da ova vizija, o kojoj danas govorimo, već u listopadu ove godine treba biti ponuđena cijelom hrvatskom narodu. Ta vizija ima budućnost, a uvjerena sam da budućnost Hrvatske demokratske zajednice pripada mladim generacijama koje danas preuzimaju odgovornost, kao što jednako tako vjerujem da budućnost BiH pripada onima koji je zajednički grade, kako bi nove generacije bile ponosne na ono što im ostavljamo“, naglasila je Filipović.
Konferenciji su nazočili i dopredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, članica Predsjedništva HDZ-a BiH Ana Rašo, izvršni ravnatelj Političke akademije HDZ-a BiH Damir Džeba, glavni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović, ministar u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Mate Lončar te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Vrhbosna Dražen Trlin.
U sklopu konferencije održana su i dva tematska panela o ulozi mladih u političkom i društvenom životu, njihovu doprinosu institucijama te pitanjima identiteta, ostanka i budućnosti mladih u Bosni i Hercegovini.
Filipović na obilježavanju 36. obljetnice HDZ-a BiH u Širokom Brijegu: Mi nemamo luksuz biti promatrači, mi želimo kreirati budućnost u BiH
U Širokom Brijegu večeras je obilježena 36. obljetnica osnutka i djelovanja HDZ-a BiH, uz nazočnost predsjednika stranke dr. Dragana Čovića i dopredsjednice Darijane Filipović.
U uvodnom obraćanju predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg Dario Knezović istaknuo je kako se obilježavanjem 36. obljetnice ne slavi samo trajanje stranke, već više od tri desetljeća ponosa, zajedništva i odgovornosti prema hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.
„Prije točno 36 godina, ovdje u Širokom Brijegu rodila se ideja koju su hrabri i odlučni ljudi pretvorili u politički pokret. Tada su jasno i odlučno rekli ne jednoumlju i bivšem režimu te preuzeli odgovornost za borbu za nacionalnu jednakopravnost i politička prava hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Široki Brijeg je od tada pa sve do danas ostao simbol otpora, postojanosti i odvažnosti“, kazao je Knezović.
Nazočnima se obratila i dopredsjednica Filipović koja je naglasila važnost zajedništva, kontinuiteta i političke odgovornosti HDZ-a BiH.
„Obilježavajući 36. obljetnicu HDZ-a BiH u Širokom Brijegu, ne gledam samo ovu dvoranu – u njoj vidim našu povijest, sadašnjost i budućnost. Povijest kroz naše utemeljitelje koji su početkom devedesetih godina očuvali političku ideju HDZ-a BiH i hrvatski identitet na ovim prostorima, sadašnjost kroz političko vodstvo i dužnosnike koji svakodnevno kroz izvršnu i zakonodavnu vlast štite interese hrvatskoga naroda te budućnost kroz našu mladost koja donosi novu energiju, zajedništvo i snagu za izazove koji su pred nama“, poručila je Filipović.
Naglasila je kako je zajednički cilj daljnji razvoj Širokog Brijega i Bosne i Hercegovine.
„Mi u HDZ-u BiH nemamo luksuz biti promatrači. Danas iz ovoga mjesta želimo poslati jasnu poruku da kroz svoje djelovanje želimo oblikovati budućnost, a u tom duhu, s optimizmom i pobjedničkim mentalitetom, idemo ususret Općim izborima 2026. godine“, istaknula je dopredsjednica Filipović.
Svečanosti su nazočili glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Mandić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković, predsjednik Gradskog vijeća Širokog Brijega Vilson Crnjac, kao i brojni dužnosnici i članovi stranačkih tijela s gradske i županijske razine.