Connect with us

Uncategorized

Pljušte komentari na sučeljavanje: ‘Najžešće je kad je rekao, ‘možete se slikati sa mnom”

Published

on

Zoran Milanovic, Dragan Primorac. (Foto: Damir Sencar / HINA/ POOL/CROPIX)

Prva i posljednja debata drugog kruga predsjedničkih izbora je iza nas. U gotovo 120 minuta dugom sučeljavanju Zorana Milanovića i Dragana Primorca, kroz sva četiri kruga tematskih pitanja slušalo smo bespoštedne napade. Dok je aktualni predsjednik uglavnom zauzeo dominantniji stav često upadajući u riječ svom protukandidatu, Primorac je pokušao predstaviti sebe kao staloženu alternativu.

Koliko im je to pošlo za rukom bit će poznato kasno navečer u nedjelju 12. siječnja kada građani izlaze na birališta. Tko je ostavio pak bolji “prvi”, odnosno drugi dojam ako ubrojimo i debatu iz prvog kruga, moguće je vidjeti po mnogobrojnim komentarima sa društvenih mreža. Čini se kako je Milanović u prednosti, barem se tako pokazuje na našoj Facebook anketi.

 

Dok se zakuhavala atmosfera u studiju HRT-a, mi smo vam na popularnoj društvenoj mreži postavili pitanje “Tko vam za sad ostavlja najbolji dojam?”, a odgovora očekivano, nije nedostajalo. Uz veliki broj onih koji su samo kratko napisali “Zoki”, aludirajući na aktualnog predsjednika, neki su ipak elaborirali svoje stavove.

‘Za predsjednika bolji Primorac’

Primjerice, jednom je posebno zasmetalo kako je Primorac prezentirao svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu. “Primorac je bio dragovoljac u Domovinskom ratu od 1.mjeseca do 7.mjeseca 1991.godine! Gdje to? U to vrijeme su dragovoljci bili samo pripadnici MUP-a. ZNG je osnovan tek sredinom 1991.godine. Ne znam gdje je Primorac u siječnju 1991.godine uzeo oružje i branio Hrvatsku”, napisao je.

Ostatak članka ispod videa

Ads by

Neki su pak odlučili svoj stav sakriti. Jedna korisnica piše, “Nije trebao drugi krug, pametnome dosta.” Našlo se i nekih koji smatraju kako je HDZ-ov kandidat ipak bolji izbor. “Za predsjednika bolji Primorac”, napisao je. Bilo je i neutralnih promatrača. Kažu, sve ih je bilo teže gledati i slušati kako je odmicalo vrijeme.

“Ah, oba su previše nervozna, a oči Primorca me moram priznati plaše! Kako vrijeme protječe sve ih je teže gledati i slušati. Čudi me i gospodin Milanović jer gubi živce bez potrebe. Ne bi smio dozvoliti da ga gospodin Primorac isprovocira”, prokomentirao je.

Anketa dobila preko tisuću komentara

Anketa je skupila gotovo tisuću komentara. Teško je izdvojiti sve relevantne. Jedan od onih koji je dobio najviše oznaka “sviđa mi se”, negativno je nastrojen prema HDZ-ovom kandidatu. “Ima li Primorac što reći osim pljuvanja po Milanoviću. Užasno je nervozan i napadački nastrojen”, napisao je jedan komentator.

Jedna čitateljica je primijetila kako je u jednom trenutku Milanović okrutno “spustio” svog protukdanidata. “Najžešća izjava Primorca: Gospodine Milanoviću vi ne možete biti predsjednik? A Miki hladnokrvno: Ja jesam predsjednik, možete se slikati sa mnom. Majko mila šta mi moramo gledati”, napisala je.

Sve to ne vrijedi u nedjelju, kada će birači na biralištima potvrditi ono što trenutno anonimno misle. Ako je suditi po prom krugu, aktualni predsjednik bi trebao bez velikih poteškoća odnijeti pobjedu. Dragan Primorac misli drugačije, pred njim je veliki zadatak mobilizirati sve potencijalne birače kako bi mu se imao šanse suprotstaviti.

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

KULTURA

Schmidt pred Vijećem sigurnosti- ni riječ o nametanju hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši da je zemlja suočena s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.

Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je poručio da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali kako stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo,“namjerne” pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihovog rada.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija pred opće izbore 2026. godine.

Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postepeno podrivaju funkcionalnost države do točke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.

Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da rukovodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati stabilnost i reformske procese.

Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tijekom obilježavanja u Donjoj Gradini”, ocijenivši da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućavaju stvarni politički napredak.

Schmidt je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i grupe bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.

Govoreći o izborima planiranim za listopad 2026. godine, Schmidt je istaknuo da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za unaprjeđenje transparentnosti izbora.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši da bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku dinamiku.

Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Schmidt je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.

Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši da odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.

U završnom dijelu obraćanja Schmidt je priopćio da je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegovog nasljednika već pokrenut.

Naveo je da planira napustiti dužnost u lipnju ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Schmidt je poručio da je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i postupno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti postepeno urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

ČUVAR MOJIH SNOVA

Published

on

 

Slile su se godine čežnje
U jednu noć presude.
Valjda je sudjeno
Da tako na kraju bude.
Kazna je preimenovana
U pomilovanje.
I strah je prešao u olakšanje.
Na klecavim nogama
Dugo sam bila na ivici ambisa.
Nesigurna u sebe.
Samo jedan korak…
Bila sam spremna
Da skočim
U dubinu konačne tame.
Ti si me spasao od mene same.
Sad vila u meni besmrtna bludi.
Da sa tobom gori
I usred najveće studi.
Molim te, ostani!
I budi čuvar mojih snova.
Da mi ne umaknu neostvareni.
Moj spasioče i suzo radosnice!
Zagrljaju moj. Voljeni.

Ema Emila Antic

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba