KULTURA
Političko-diplomatski aspekti junačkog čina Julienne Schultz-Bušić, 1970.godine
Ovih je dana, neopravdano zanemarena, preminula Julienne Schultz-Bušić, američka heroina borbe za suverenitet hrvatskoga naroda i demokratski poredak.
Osim mnogo izrečenih toplih riječi povodom oproštaja od Julienne, zanimljivo je podsjetiti i na povijesno-diplomatske i političke aspekte njezinog junačkog čina, kada je, zajedno sa svojom prijateljicom Melody Liveslay, 28.studenog 1970., oko 20 sati uvečer, iz diskoteke na vrhu zagrebačkog Nebodera u Ilici br. 1, prosula tisuće letaka s tekstom protiv jugoslavenskog komunističkog poretka i pozivom na borbu za neovisnu i demokratsku hrvatsku državu.
U to vrijeme bio sam glavni urednik “Tjednog lista omladine”(TLO) i aktivni pripadnik pokreta “Hrvatskog proljeća”. Stanovao sam u neposrednoj blizini Nebodera (Ilica 15) i odmah saznao da se dogodilo “nešto strašno”. Izletio sam iz kuće i vidio brojne milicionere i njihova vozila oko Nebodera. Mnoštvo građana stajalo je šutke oko ograđenog prostora, a prvo se proširila priča da je neko počinio samoubojstvo, bacivši se s Nebodera. Ubrzo zatim proširili su se glasovi o letcima, kojih su se neki građani uspjeli domoči, iako su najveći broj brzo pokupili milicioneri i spremili u vozila. Kada sam ja stigao, na asfaltu više nije bilo letaka, tako da sam o njihovom sadržaju samo čuo priče nekoliko ljudi koji su ih uspjeli pročitati i odmah bacili ili sakrili.
Julienne i njezina prijateljica bile su uhićene i sprovedene u SUP, a samo dva tjedna kasnije počelo im je i suđenje.
Za vanjsku politiku i diplomaciju Titove Jugoslavije to je bio vrlo negativan incident, do kojega je došlo samo dva mjeseca nakon što je američki predsjednik Nixon u Zagrebu, pred Banskim dvorima, instruiran od svoga savjetnika za nacionalnu sigurnost Henryja Kissingera, digao obje ruke u zrak i uskliknuo: “Long live Yugoslavia, long live Croatia!”
Partijski dio vodstava “Hrvatskog proljeća” nastojali su ignorirati potez Julienne Schultz, a službena politika u Beogradu osudila ga je kao provokaciju “ustaške emigracije”. U to vrijeme, Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar brinuli su samo o tome kako da se sprovede Titova odluka o uvođenju kolektivnog Predsjedništva SFRJ, a niti desno krilo “prolječara”, na čelu s Markom Veselicom nije reagiralo na pothvat Julienne Bušić. Čak i dr. Šime Đodan tih dana, nije razmišljao o neovisnoj hrvatskoj državi, već je u “Studentskom listu”, objavio svoj poznati članak “Ekonomske funkcije nove federacije”.
Zamisao o vlastitoj, neovisnoj i demokratskoj državi, za tadašnju hrvatsku političku elitu, bila je nezamisliva opcija, a i u hrvatskoj emigraciji posjet Nixona bio je primljen s podvojenim osječajima: jedan dio, oko HSS-a i dr.Juraja Krnjevića, pozdravio je Nixonov posjet Zagrebu, ali drugi dio političke emigracije smatrao je njegovu podršku Titovom komunističkom režimu neprihvatljivom.
On je, naravno, podršku Titu, točnije, njegovoj politici nesvrstanosti i opiranju tada aktualnoj “Brežnjevljevoj doktrini” analizirao sa stajališta američkih globalnih interesa. Ali, drugi, radikalniji dio hrvatske političke emigracije na posjet Nixona nije htio gledati sa stajališta odnosa dvaju blokova, nego s pozicije interesa hrvatskog naroda, pa je iz njihovih redova, očigledno, i potekla zamisao o spektakularnom bacanju letaka sa zagrebačkog Nebodera. S tih polazišta, Zvonko Bušić dao je u Clevelandu otisnuti letke s potpisom “Hrvatske revolucionarne mladeži” i svoju zaručnicu Julienne Schultz zadužio da otputuje u Zagreb, te izvede navedeni idealistički politički potez.
Tijekom suđenja, poćetkom 1971., američki konzul u Zagrebu Orme Wilson redovno je izviještavao beogradsku ambasadu SAD u Beogradu i Washington o tijeku suđenja Julienne Schultz i njezinoj prijateljici. Zanimljiva su i kasnije napisana osobna sjećanja tadašnjeg službenika Generalnog konzulata SAD-a u Zagrebu Thomasa P. H. Dunlopa, koji je posvjedočio da su tih dana, njegova šefa generalnog konzula, pozvali na “ribanje” u Izvršno vijeće Sabora.
Komunističke vlasti bile su bijesne zbog ovog događaja i konzulu Wilsonu zaprijetile da će dvije mlade Amerikanke biti osuđene na doživotni zatvor, a kaznu služiti na (Golom) otoku. Američki ambasador u Beogradu William K. Leonhart (1969.–18. listopada 1971.), zadojen tumačenjima Saveznog sekretarijata za spoljne poslove i beogradske čaršije, već od “kontroverznih” usklika predsjednika Nixona u Zagrebu, pokazivao je iritaciju prema izvješćima koje mu je slao generalni konzul iz Zagreba. Wilson je, očigledno, puno bolje razumio stanje u Zagrebu, gdje se potajno sastajao s političkim vodstvom, ali i Ivanom Zvonimirom Čičkom i drugom mladim vođama “Hrvatskog proljeća”.
Nakon dužeg diplomatskog “natezanja” sa State Departmentom, ali i razmirica u vrhu SKJ i savezne Vlade u Beogradu, epilog političkog skandala i sudskog procesa bio je da su Julienne Schultz i njezina prijateljica Melody dobile samo izgon iz Jugoslavije i odmah napustile zemlju…
S visokim dužnosnicima američkog Ministarstva energetike Filipović razgovarala o energetskoj sigurnosti, investicijama i novim radnim mjestima te provedbi projekta Južne plinske interkonekcije
„Bosna i Hercegovina treba više kvalitetnih investicija koje će u zemlji otvarati radna mjesta, donositi nova znanja i tehnologije i stvarati novu vrijednost za gospodarstvo. Sjedinjene Američke Države u tome mogu biti jedan od naših najvažnijih partnera. Naš je interes sigurna i konkurentna energija, snažnije gospodarstvo i bolji život ljudi u Bosni i Hercegovini“, poručila je Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i dopredsjednica HDZ-a BiH, tijekom sastanka u Washingtonu s visokim dužnosnicima Ureda za međunarodne poslove Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država.
Filipović je razgovarala s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju i razvoj tržišta, Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu, Euroaziju, Afriku i Bliski istok, te Peteom Gianninom, stručnjakom za međunarodne odnose u Uredu za europske i euroazijske poslove.
U središtu razgovora bile su mogućnosti novih američkih ulaganja u energetski sektor Bosne i Hercegovine, energetska sigurnost zemlje, razvoj infrastrukture i novih tehnologija, kao i Južna interkonekcija te mogućnost pristupa američkom ukapljenom prirodnom plinu preko Republike Hrvatske.
„Američka ulaganja za BiH mogu biti mnogo više od gospodarske prilike. Kada ljudi vide nova radna mjesta, gospodarski rast i stvarnu perspektivu za sebe i svoju djecu, raste povjerenje u budućnost zemlje, a prostor za političke podjele postaje manji. Želimo strateško partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država podići na najvišu moguću razinu, ali uvijek polazeći od jasnog interesa Bosne i Hercegovine i ljudi koji u njoj žive“, kazala je Filipović.
Razgovarano je i o stvaranju boljeg poslovnog okruženja za američke kompanije zainteresirane za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i širu regiju jugoistočne Europe. Filipović je istaknula kako BiH ne treba promatrati samo kao malo tržište kojem su potrebne strane investicije, nego i kroz njezin geografski položaj, energetske potencijale i povezanost s europskim tržištem. Za snažnije privlačenje ulaganja potrebne su jednostavnije i brže procedure, transparentna pravila i regulatorna sigurnost.
„Ne trebamo samo čekati investitore. Za kvalitetne investicije trebamo se natjecati. Ali kriterij moraju biti ulaganja koja poštuju naše zakone, čuvaju prirodu, otvaraju kvalitetna radna mjesta, donose tehnologiju i znanje i ostavljaju novu vrijednost gospodarstvu BiH. Sjedinjene Američke Države imaju takve investitore i naša je odgovornost osigurati im jasna pravila i učinkovitu administraciju“, istaknula je Filipović.
Poseban dio sastanka posvećen je projektu Južne interkonekcije. Filipović je zahvalila američkom ministru energetike Chrisu Wrightu i Ministarstvu energetike SAD-a na angažmanu vezanom uz ovaj za BiH važan projekt te naglasila kako je postojeće političke dogovore potrebno pretvarati u konkretne rezultate.
„Kada je u pitanju Južna plinska interkonekcija, vrijeme je da prijeđemo s dogovora na provedbu. Bosna i Hercegovina ima priliku svoj europski i zapadni put i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pretvoriti u nešto što će ljudi konkretno osjetiti u svojim životima. Energetska sigurnost nije apstraktna tema. Ona znači sigurniju opskrbu, konkurentnije gospodarstvo, nove investicije i radna mjesta“, poručila je Filipović tijekom razgovora u Washingtonu.
Predsjednica Vlade HNZ-a Marija Buhac “berba grozda u Brotnju je nasa tradicija
POLITIKA JE UŠLA U ŠKOLU, A UČENICI SU IZAŠLI IZ NJE – ČAPLJINA JE OSTALA BEZ PRVOG RAZREDA GIMNAZIJE
Široki Brijeg: Ljubotići dobivaju sportski centar naa 6.700 kvadrata
Čitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
Heroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
KULTURA9 mjeseci agoČitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
-
Uncategorized1 godina agoHeroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
Uncategorized1 godina agoTjedni Komentar:Rada Krivokapić Radonjić dobitnica nagrade za najboljeg modnog dizajnera za Južnu Evropu 2024/25
-
KULTURA1 godina agoNa zahtjev čitatelja portala vraćamo tekst “Ministar MUP-a HNŽ Marijo Marić “Zovu me Sjećanja ,Na Dane Ponosa i Slave!
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
-
KONTAKT2 godine agoTjedni komentar… izvrsni načelnik Čitluka Marin Radišić posložio tim brotnjaka za 21 stoljeće.
-
SPORT2 godine agoKošarkaški savez Herceg Bosne: Od uspjeha do paralize