Connect with us

KULTURA

Političko-diplomatski aspekti junačkog čina Julienne Schultz-Bušić, 1970.godine

Published

on

 

Ovih je dana, neopravdano zanemarena, preminula Julienne Schultz-Bušić, američka heroina borbe za suverenitet hrvatskoga naroda i demokratski poredak.
Osim mnogo izrečenih toplih riječi povodom oproštaja od Julienne, zanimljivo je podsjetiti i na povijesno-diplomatske i političke aspekte njezinog junačkog čina, kada je, zajedno sa svojom prijateljicom Melody Liveslay, 28.studenog 1970., oko 20 sati uvečer, iz diskoteke na vrhu zagrebačkog Nebodera u Ilici br. 1, prosula tisuće letaka s tekstom protiv jugoslavenskog komunističkog poretka i pozivom na borbu za neovisnu i demokratsku hrvatsku državu.
U to vrijeme bio sam glavni urednik “Tjednog lista omladine”(TLO) i aktivni pripadnik pokreta “Hrvatskog proljeća”. Stanovao sam u neposrednoj blizini Nebodera (Ilica 15) i odmah saznao da se dogodilo “nešto strašno”. Izletio sam iz kuće i vidio brojne milicionere i njihova vozila oko Nebodera. Mnoštvo građana stajalo je šutke oko ograđenog prostora, a prvo se proširila priča da je neko počinio samoubojstvo, bacivši se s Nebodera. Ubrzo zatim proširili su se glasovi o letcima, kojih su se neki građani uspjeli domoči, iako su najveći broj brzo pokupili milicioneri i spremili u vozila. Kada sam ja stigao, na asfaltu više nije bilo letaka, tako da sam o njihovom sadržaju samo čuo priče nekoliko ljudi koji su ih uspjeli pročitati i odmah bacili ili sakrili.
Julienne i njezina prijateljica bile su uhićene i sprovedene u SUP, a samo dva tjedna kasnije počelo im je i suđenje.
Za vanjsku politiku i diplomaciju Titove Jugoslavije to je bio vrlo negativan incident, do kojega je došlo samo dva mjeseca nakon što je američki predsjednik Nixon u Zagrebu, pred Banskim dvorima, instruiran od svoga savjetnika za nacionalnu sigurnost Henryja Kissingera, digao obje ruke u zrak i uskliknuo: “Long live Yugoslavia, long live Croatia!”
Partijski dio vodstava “Hrvatskog proljeća” nastojali su ignorirati potez Julienne Schultz, a službena politika u Beogradu osudila ga je kao provokaciju “ustaške emigracije”. U to vrijeme, Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar brinuli su samo o tome kako da se sprovede Titova odluka o uvođenju kolektivnog Predsjedništva SFRJ, a niti desno krilo “prolječara”, na čelu s Markom Veselicom nije reagiralo na pothvat Julienne Bušić. Čak i dr. Šime Đodan tih dana, nije razmišljao o neovisnoj hrvatskoj državi, već je u “Studentskom listu”, objavio svoj poznati članak “Ekonomske funkcije nove federacije”.
Zamisao o vlastitoj, neovisnoj i demokratskoj državi, za tadašnju hrvatsku političku elitu, bila je nezamisliva opcija, a i u hrvatskoj emigraciji posjet Nixona bio je primljen s podvojenim osječajima: jedan dio, oko HSS-a i dr.Juraja Krnjevića, pozdravio je Nixonov posjet Zagrebu, ali drugi dio političke emigracije smatrao je njegovu podršku Titovom komunističkom režimu neprihvatljivom.
On je, naravno, podršku Titu, točnije, njegovoj politici nesvrstanosti i opiranju tada aktualnoj “Brežnjevljevoj doktrini” analizirao sa stajališta američkih globalnih interesa. Ali, drugi, radikalniji dio hrvatske političke emigracije na posjet Nixona nije htio gledati sa stajališta odnosa dvaju blokova, nego s pozicije interesa hrvatskog naroda, pa je iz njihovih redova, očigledno, i potekla zamisao o spektakularnom bacanju letaka sa zagrebačkog Nebodera. S tih polazišta, Zvonko Bušić dao je u Clevelandu otisnuti letke s potpisom “Hrvatske revolucionarne mladeži” i svoju zaručnicu Julienne Schultz zadužio da otputuje u Zagreb, te izvede navedeni idealistički politički potez.
Tijekom suđenja, poćetkom 1971., američki konzul u Zagrebu Orme Wilson redovno je izviještavao beogradsku ambasadu SAD u Beogradu i Washington o tijeku suđenja Julienne Schultz i njezinoj prijateljici. Zanimljiva su i kasnije napisana osobna sjećanja tadašnjeg službenika Generalnog konzulata SAD-a u Zagrebu Thomasa P. H. Dunlopa, koji je posvjedočio da su tih dana, njegova šefa generalnog konzula, pozvali na “ribanje” u Izvršno vijeće Sabora.
Komunističke vlasti bile su bijesne zbog ovog događaja i konzulu Wilsonu zaprijetile da će dvije mlade Amerikanke biti osuđene na doživotni zatvor, a kaznu služiti na (Golom) otoku. Američki ambasador u Beogradu William K. Leonhart (1969.–18. listopada 1971.), zadojen tumačenjima Saveznog sekretarijata za spoljne poslove i beogradske čaršije, već od “kontroverznih” usklika predsjednika Nixona u Zagrebu, pokazivao je iritaciju prema izvješćima koje mu je slao generalni konzul iz Zagreba. Wilson je, očigledno, puno bolje razumio stanje u Zagrebu, gdje se potajno sastajao s političkim vodstvom, ali i Ivanom Zvonimirom Čičkom i drugom mladim vođama “Hrvatskog proljeća”.
Nakon dužeg diplomatskog “natezanja” sa State Departmentom, ali i razmirica u vrhu SKJ i savezne Vlade u Beogradu, epilog političkog skandala i sudskog procesa bio je da su Julienne Schultz i njezina prijateljica Melody dobile samo izgon iz Jugoslavije i odmah napustile zemlju…

Continue Reading

KULTURA

MARIJANA SOLDO za ABC portal: “Poseban je osjećaj pjevati pred svojim Širokobriježanima, spremamo večer za pamćenje!”

Published

on

Uoči nadolazećeg blagdana Velike Gospe i Dana grada Širokog Brijega, Trg širokobrijeških branitelja ponovno postaje središte izvrsne zabave, zajedništva i vrhunskog glazbenog programa. Posebnu čar ovogodišnjoj proslavi dat će nastup domaće glazbene nade koja neumorno osvaja publiku svojim autorskim radom. Nakon tri izdana singla i uspješnog nastupa na festivalu Biser Jadrana, pred svojom će publikom otvoriti večer u kojoj nastupa legendarna grupa Magazin te premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu.

Tragom ovih lijepih glazbenih vijesti, razgovarali smo o emocijama uoči nastupa pred Širokobriježanima, putu od prve pjesme do danas te planovima za budućnost.

1. Velika Gospa u Širokom Brijegu jedan je od najvažnijih događaja u gradu. Kako doživljavaš činjenicu da ćeš upravo ti nastupati na velikoj pozornici pred svojim Širokobriježanima?

To mi je zaista velika čast i nešto što ću dugo pamtiti. Posebno mi je drago jer nastupam pred svojim ljudima, u svom gradu, na Veliku Gospu, koja za Široki Brijeg ima posebno značenje. Mislim da nema ljepšeg osjećaja nego stati na pozornicu pred ljudima koje poznaješ i s kojima dijeliš isti grad, iste običaje i uspomene. Dat ću sve od sebe da zajedno napravimo jednu lijepu večer koju ćemo svi pamtiti.

2. Iza tebe je vrlo uspješno razdoblje – objavila si već tri pjesme, a ukupno ih imaš četiri. Kako je izgledao tvoj put od prve pjesme do danas?

Sve je krenulo pjesmom „Vrati mi ljubav“, a nakon nje počele su dolaziti i nove pjesme i nove prilike. Danas iza sebe imam četiri autorske pjesme, od kojih su tri već objavljene, i mogu reći da sam jako ponosna na taj put. Svaka pjesma mi je donijela nešto novo, ali i dodatnu motivaciju da nastavim raditi i razvijati se. Puno mi znači što ljudi prepoznaju moj rad i što moja glazba polako pronalazi svoj put do publike.

3. Na koncertu ćeš premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu, koja službeno izlazi u rujnu. Što ti znači da će upravo Širokobriježani prvi imati priliku čuti je uživo?

To mi je posebno emotivno. Četvrtu pjesmu ću prvi put uživo otpjevati upravo pred svojom publikom u Širokom Brijegu, a službeno izlazi u rujnu. Nekako mi je prirodno da je upravo moj grad prvi čuje. Nadam se da će se publici svidjeti i da će nakon koncerta s nestrpljenjem čekati njezin izlazak.

4. Nedavno si nastupila i na festivalu Biser Jadrana. Kakvo ti je bilo iskustvo nastupati na jednom takvom festivalu i što ti je taj nastup donio?

Biser Jadrana mi je bio jedno jako lijepo i vrijedno iskustvo. Na festival je stigao veliki broj prijava, a biti među odabranima i nastupiti u takvom okruženju za mene je bilo veliko priznanje. Festival mi je donio novo iskustvo, upoznala sam zanimljive ljude i izvođače, a najvažnije od svega – dobila sam dodatnu potvrdu da želim nastaviti ovim putem i još više ulagati u svoju glazbu.

5. Na Veliku Gospu nastupaš prije grupe Magazin. Kako ti zvuči činjenica da ćeš upravo ti otvoriti večer u kojoj nakon tebe nastupa jedno od najpoznatijih imena hrvatske zabavne glazbe?

Iskreno, zvuči mi pomalo nestvarno. Magazin je bend uz koji su odrasle generacije i velika je stvar dijeliti pozornicu s takvim imenom. Meni je ovo prije svega velika motivacija i prilika da se predstavim publici i pokažem ono na čemu sam radila. Dat ću sve od sebe da dobro otvorim večer i zagrijem publiku za ono što slijedi.

6. Hoće li publika na koncertu čuti samo tvoje autorske pjesme ili pripremaš i neke posebne obrade?

Bit će svega. Naravno, posebno mi je važno predstaviti svoje autorske pjesme jer je to ono što gradim i čemu želim dati prostor, ali pripremila sam i pjesme koje publika dobro poznaje i voli. Želim da koncert bude raznolik, energičan i da se ljudi od prve do zadnje pjesme dobro zabave.

MARIJANA SOLDO SIROKI BRIJEG 3

7. Što bi voljela da ljudi osjete kada čuju tvoje pjesme – koja je poruka koju želiš ostaviti svojom glazbom?

Najviše bih voljela da se ljudi pronađu u mojim pjesmama. Glazba je za mene emocija i način da prenesemo ono što ponekad ne znamo izgovoriti riječima. Želim pjevati o stvarnim emocijama, ljubavi, životu i svemu onome kroz što ljudi prolaze. Ako moja pjesma nekome uljepša dan, probudi uspomenu ili mu jednostavno izmami emociju, onda je za mene napravila ono zbog čega je nastala.

8. Imaš li prije izlaska na pozornicu tremu i kako se nosiš s njom kada znaš da ispred sebe imaš domaću publiku?

Naravno da postoji trema, mislim da je ona uvijek prisutna kada ti je do nečega stvarno stalo. Ali s vremenom sam naučila tu tremu pretvoriti u pozitivnu energiju. A kada znam da je ispred mene moja domaća publika, možda je trema još veća, ali je zato i emocija puno jača. Kada krene prva pjesma, sve nestane i jednostavno uživam u trenutku.

9. Što ti je trenutno najveća želja kada je u pitanju tvoja glazbena karijera?

Najveća mi je želja nastaviti stvarati dobre pjesme i pronaći svoj prepoznatljiv glazbeni put. Želim da svaka nova pjesma bude korak naprijed i da me ljudi prepoznaju po emociji, interpretaciji i onome što donosim. Naravno, voljela bih nastupati na što više velikih pozornica i festivala, ali najvažnije mi je da ostanem svoja i da radim glazbu u koju vjerujem.

10. Za kraj, što bi poručila Širokobriježanima i svima koji će 15. kolovoza doći na koncert?

Pozivam vas sve da nam se pridružite 15. kolovoza i da zajedno proslavimo Veliku Gospu i Dan grada Širokog Brijega. Meni će biti posebno drago stati pred svoje Širokobriježane i podijeliti s njima ovu večer. Pripremila sam puno dobre glazbe, emocije i jednu posebnu premijeru, tako da se nadam da ćemo zajedno napraviti atmosferu za pamćenje. Vidimo se na koncertu!

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

Continue Reading

KULTURA

General Zdenko Lucic “Možete još neko vrijeme donositi loše zakone, ali ne možete promijeniti povijest!. Rat u BiH počeo je u rujnu 1991 !

Published

on

 

Po nalogu i nagovoru Dragana Čovića i hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu i Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine glasovali su za izmjene zakona po kojima je rat u BiH počeo 8. travnja 1992., a ne 18. rujna 1991. kako je to do sada bilo određeno.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji 28. srpnja 2026., a Dom naroda dva dana poslije. Zakonom je propisan dodatak od 1,50 KM za svaki mjesec proveden u obrani BiH od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Pravo na dodatak može ostvariti razvojačeni branitelj koji je u navedenom razdoblju u obrani proveo najmanje godinu dana. Za članove obitelji poginulih ili umrlih branitelja ne postoji uvjet minimalnog trajanja sudjelovanja, ali se i njihov iznos obračunava samo za razdoblje nakon 8. travnja 1992. godine.
Čovićeva logika je jednostavna. Ako je rat počeo 18. rujna 1991., a objavljeno je da je on 8. listopada 1991. bio član Kriznog štaba Vazduhoplovne industrije Soko Mostar, onda je jasno da je on u najtežem dijelu rata bio na strani agresora. Isto tako, njegova patološka megalomanija navodi na zaključak da on smatra kako rat nije ni mogao početi bez njega, a ako je i počeo ne vrijedi i treba ga poništiti.
Po Mostaru već neko vrijeme kruži dokument po kojem su mu njegovi poslušnici i plaćenici osigurali čak i titulu „organizatora otpora“. Ni oni ne mogu zamisliti rat bez velikog vođe, šefa, predsjednika, doktora, počasnog doktora, profesora, akademika, plemenitog (s grbom, žezlom i bistom) Dragana Čovića. Valjda ih stid što su se usudili započeti rat bez njega. A svi oni poginuli, ranjeni, zarobljeni i nestali od 18. rujna 1991. do 8. travnja 1992. diljem BiH, posebno od Unešića do Ravnoga, žrtvovani su i izbrisani iz zakona i povijesti kako ne bi zasjenili lik i djelo maršala i vojskovođe plemenitog Dragana Čovića.

Continue Reading

KULTURA

Glazba koja povezuje, humanost koja okuplja: „Blatničke note dobrote“ poslale snažnu poruku zajedništva

Published

on

„Najveća snaga zajednice leži u ljudima koji su spremni učiniti nešto jedni za druge.“

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12

„Najveća snaga zajednice leži u ljudima koji su spremni učiniti nešto jedni za druge.“

Humanitarno-glazbeni spektakl „Blatničke note dobrote“ večeras je u Donjoj Blatnici, na platou ispred crkve sv. Franje, okupio više tisuća posjetitelja, potvrđujući i ove godine svoju snagu i značaj kao mjesto susreta, zajedništva i humanosti. Manifestacija, čiji je idejni tvorac i domaćin Mate Bulić, okupila je brojne stanovnike Hercegovine, ali i veliki broj iseljenika koji su se ovom prigodom vratili u rodni kraj, svojim obiteljima, prijateljima i sumještanima.Galerija 2

Brojno izaslanstvo političkog i javnog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nazočilo je ovogodišnjoj manifestaciji, predvođeno predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Uz predsjednika Čovića, nazočili su i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

„Blatničke note dobrote“ tijekom godina prerasle su okvire glazbene manifestacije i izrasle u prepoznatljivo mjesto okupljanja koje povezuje različite generacije, obitelji i prijatelje te potvrđuje snagu zajedništva.Galerija 5

Posebnu vrijednost manifestaciji daje njezina sposobnost da oko zajedničkih vrijednosti okupi ljude iz različitih sredina i potakne ih na sudjelovanje u životu zajednice. Upravo kroz takva okupljanja čuvaju se veze među ljudima, njeguje osjećaj pripadnosti te stvaraju temelji za djelovanje usmjereno ka općem dobru.Galerija 11

Humanitarni karakter ostaje temelj ove manifestacije. Sav prihod od prodaje ulaznica, kao i prikupljene donacije, usmjereni su u humanitarne svrhe, pomoć obiteljima u potrebi te potporu lokalnim projektima. Na taj način solidarnost dobiva svoju konkretnu vrijednost, pretvarajući se u pomoć onima kojima je najpotrebnija i potporu inicijativama koje pridonose kvaliteti života u lokalnoj zajednici. „Blatničke note dobrote“ potvrđuju kako se zajedničkim djelovanjem mogu stvarati vrijednosti i projekti koji nadilaze glazbu i zabavu te ostavljaju konkretan trag u životu zajednice.Galerija 6

Uz domaćina Matu Bulića, na pozornici su nastupila brojna poznata imena domaće glazbene scene, dodatno obogaćujući večer prožetu emocijama.

U izaslanstvu HNS-a bili su i članovi Predsjedništva Josipa PrskaloNikola RagužPero Barbarić te ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić,  ministar pravde FBiH Vedran Škobić, kao i brojni predstavnici općina i gradova, institucija, gospodarskog, kulturnog i društvenog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.Galerija 4

Ovogodišnje „Blatničke note dobrote“ još su jednom poslale snažnu poruku o važnosti zajedništva, solidarnosti i odgovornosti prema čovjeku i zajednici. Njegovanjem veza s rodnim krajem, okupljanjem ljudi i potporom humanitarnim i društveno korisnim inicijativama može se graditi snažnije i povezanije društvo u kojemu dobrobit pojedinca i obitelji ostaje temelj općeg dobra, jer glazba nas podsjeća, da ono što nas povezuje, uvijek može biti snažnije od onoga što nas razdvaja.

Izvor: hnsbih.ba

Blatničke note dobrote
Donja Blatnica
humanost
zajedništvo

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba