Connect with us

EKONOMIJA

Prije 29 godina potpisan je Daytonski mirovni sporazum

Published

on

Prošlo je točno 29 godina od realizacije Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH ili Daytonskog mirovnog sporazuma koji je službeno je potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995.

Najveći uspjeh mirovnog dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995. je što je njime okončan rat.

Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbije i Crne Gore, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Francuska je čuvar originala Daytonskoga sporazuma.

U BiH, Daytonski sporazum nikada nije službeno preveden niti je ratificiran u parlamentu. Nikad nije objavljen u Službenom glasniku BiH. Potpisan je bez znanja građana BiH.

Legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine koje je po važećem Ustavu države jedino imalo pravo donijeti ”Odluku” o potpisivanju Daytonskoga sporazuma nikada nije donijelo takvu Odluku, a to nije učinila ni Parlamentarna skupština Republike Bosne i Hercegovine. Ovlašteni tumač još uvijek je Ured visokoga predstavnika (OHR).

Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskoga sporazuma. Sastavni dio tog dokumenta je i ustav temeljem kojeg funkcionira današnja Bosna i Hercegovina.

Ni 29 godina poslije primjerci Sporazuma koji su se nalazili u Hrvatskoj i BiH nisu prevedeni.

Prema članovima izaslanstva RS-a u Daytonu, verzija na engleskom jeziku potpisana u Parizu 14. prosinca 1995. godine po povratku srpskog izaslanstva iz Pariza, bila je pohranjena u sefu tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića ili predsjednika Narodne skupštine Momčila Krajišnika. Hrvatsko i bošnjačko izaslanstvo dobili su također svoje primjerke.

U veljači 2008. godine doznalo se da je originalni primjerak Općega okvirnoga sporazuma za mir zagubljen.

Tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić otkrio da je bosanskohercegovački primjerak originala dokumenta nestao iz Arhiva BiH, a slično se ponovilo s originalom Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini. Na to je Županijsko tužiteljstvo pokrenulo istragu o ovom slučaju i za njim se tragalo u arhivu Ministarstva vanjskih poslova i Arhivu BiH.

Otkriveno je da nema ni jednog primjerka, ni hrvatskog, ni bošnjačkog ni srpskog. Zbog toga je na zahtjev Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH Ministarstvo vanjskih poslova Francuske preko Ministarstva vanjskih poslova BiH krajem 2009. dostavilo ovjerenu fotokopiju originala Daytonskoga sporazuma sa svim aneksima.

Godinama formalno nikada nije preveden jer za to nije postojala politička volja.

Sporazum je bio kočnica rata, ali u sljedećih 20 i više godina pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor nesuglasja triju strana. Tumačio se na razne načine. Donio je ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas. U mnogim odredbama postao je kočnica suživota.

Daytonski sporazum nije bio stalan, nego ga se mijenjalo tiho i prešutno, često na štetu Hrvata.

(www.jabuka.tv)

Continue Reading

EKONOMIJA

Priopcenje za javnost HNS-a BIH

Published

on

Odgovorno političko djelovanje i dogovor konstitutivnih naroda temelj stabilnosti i europskog puta BiH

Izdvajamo

29.05.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8

U političkom trenutku obilježenom otvorenim institucionalnim i reformskim pitanjima, danas je u Mostaru održana 26. sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, kojom je predsjedao predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović.

Tijekom rasprave o aktualnoj političkoj situaciji članovi Predsjedništva istaknuli su kako ključna pitanja u Bosni i Hercegovini zahtijevaju dogovor legitimnih političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Posebno je naglašeno kako se institucionalna stabilnost ne može graditi jednostranim pristupima, nego kroz unutarnji dogovor, poštivanje ustavne strukture zemlje i jednakopravnosti hrvatskoga naroda.

Razmatrane su i aktualne teme koje opterećuju političke procese u zemlji, uključujući učinkovitost institucija, odluke koje utječu na razvojne projekte, potrebu nastavka reformi te jačanje europske perspektive Bosne i Hercegovine. U tom je kontekstu naglašeno kako politička stabilnost nije samo pitanje odnosa među strankama, nego preduvjet za provedbu reformi, investicijskih projekata, infrastrukturnog razvoja i otvaranje novih razvojnih mogućnosti za lokalne zajednice.

Posebno je istaknuta važnost snažnije koordinacije s lokalnim razinama vlasti, osobito u sredinama poput Mostara u kojima se svakodnevni razvojni, komunalni, prometni i organizacijski izazovi izravno odražavaju na kvalitetu života žitelja.

Posebna pozornost posvećena je pripremnim aktivnostima za Opće izbore 2026. godine. Istaknuta je potreba pravodobne koordinacije, organizacijske pripreme i odgovornog djelovanja svih sastavnica HNS-a BiH kao i hrvatskih političkih predstavnika na svim razinama vlasti BiH.

U raspravi je ponovno istaknuto kako je izmjena izbornog zakonodavstva jedno od najvažnijih političkih pitanja za dugoročnu stabilnost Bosne i Hercegovine. Legitimno političko predstavljanje, ravnopravnost konstitutivnih naroda i funkcionalnost institucija moraju se promatrati kao temelj održivog političkog dogovora i europske budućnosti zemlje.

Poruka sjednice bila je jasna: stabilnost Bosne i Hercegovine ne može se graditi mimo dogovora triju konstitutivnih naroda i njihovih legitimnih političkih predstavnika s posebnim naglaskom na potrebu nastavka koordinacije, očuvanja institucionalne stabilnosti i odgovornog političkog djelovanja u razdoblju koje slijedi.

Izvor: hnsbih.ba

sjednica
HNS

Continue Reading

EKONOMIJA

Potpisan Sporazum o visini osnovice i boda za obračun plaća

Published

on

 

U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke uspješno je okončan proces pregovora između Vlade ŽZH i Sindikata državnih službenika, namještenika i ostalih uposlenika ŽZH.

Tom prigodom potpisan je Sporazum o visini osnovice i boda za obračun plaće, kojim je utvrđena osnovica u bruto iznosu od 680 KM za obračun plaća uposlenika u ŽZH.

Sporazum su potpisali dopredsjednica Vlade i ministrica financija Blagica Leko te predsjednik Sindikata Sandro Čerkez, čime je potvrđena uspješna suradnja i konstruktivan dijalog usmjeren na poboljšanje materijalnog statusa uposlenika i jačanje stabilne javne uprave.

🔗 Pročitajte više na: https://www.vladazzh.gov.ba/detaljno.aspx?id=12955

Continue Reading

EKONOMIJA

Gradonacelnik Kordic na manifestaciji “Tjedan Hrvata”

Published

on

Na manifestaciji Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske s posebnim ponosom predstavljamo Grad Mostar, našu bogatu kulturnu, tradicijsku i gastronomsku baštinu te sve ono što naš grad i Bosnu i Hercegovinu čini prepoznatljivima i posebnima.

Kroz autentične sadržaje predstavljamo dio identiteta koji generacijama čuvamo i prenosimo, od tradicije suhozida, tavle i glagoljice, do suvremenih kreativnih projekata, domaćih proizvoda i vrhunske gastronomije koja nosi okus Hercegovine i Mostara.

Posebnu emociju budi vidjeti veliki interes posjetitelja za mostarske izlagače, umjetnike, udruge i poduzetnike koji svojim radom, talentom i predanošću na najljepši način predstavljaju duh našega grada. Naši kreativci i proizvođači poput Poppy Bags, Gloria kozmetike, Paxa Dola i Ineqa, zajedno s HKUD-om Sv. Ante Cim, Likovnom školom Mostar, Udrugom Amplituda, Klubom Tavla Zrinjski, Izdavačkom kućom Stećak i gastro ponudom Pršutane Buconjić, pokazuju koliko Mostar ima vrijednih ljudi, ideja i priča na koje možemo biti ponosni.

Ovakvi susreti imaju posebnu vrijednost jer povezuju Hrvate izvan Republike Hrvatske, čuvaju osjećaj zajedništva i dodatno jačaju kulturne i identitetske veze s domovinom. Istodobno podsjećaju koliko je važno sačuvati naš jezik, običaje, kulturu i naslijeđe kako bi ih s istim ponosom mogli prenositi novim generacijama

.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba