Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje se dotaklo brojnih aktualnih tema u našoj državi.
Schmidt je kazao da su članovi PIC-a na sastanku “oštro osudili nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kao i kasnije donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Nadležnosti ostaju na državnoj razini i država treba da odluči hoće li to vratiti entitetima, to se može jedino glasanjem na državnoj razini”, rekao je Schmidt.
Kazao je kako je važno istaknuti da dosadašnje uvedene sankcije nisu usmjeren protiv građana u RS-u te je istaknuto da vlast u tom entitetu ima obvezu imenovati ustavne suce – “to treba uraditi odmah”, prenosi Klix.
Dotaknuo se i problema isplate duga “Viaductu”, koji je napravila Vlada RS-a prekidom ugovora i gubitkom arbitražnog spora.
“Ima dosta ugovora koji nisu provedeni u RS-u i zbog toga su plaćene kazne u velikim iznosima. Potrebno je poštivati određena pravila i snositi odgovornost za kršenje. Zašto bi bilo tko drugi tko nije odgovoran plaćao za predmet Viaduct. Stvari se tu moraju postaviti kako treba”, rekao je Schmidt.
Članove PIC-a zabrinjava i retorika rukovodstva RS-a, kao i napadi na oporbu u tom entitetu.
“Također, osudili smo huškačku retoriku Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na oporbene političare, što verbalnih što fizičkih. To je izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, napadi na oporbene političare u RS-u su neprihvatljivi i u potpunoj su suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Dakle, vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja”, poručio je Schmidt.
Članovi UO PIC-a potvrdili su vitalni značaj ALTEA misije, a dotakli su se i problema blokade rada Doma naroda BiH.
“Napuštanje sjednica ne vodi nikuda, blokada nije odgovor. Tu sam u situaciji da pomenem jedno od najurgentnijih pitanja, a to je da organu vlasti moraju usvojiti državni budžet”, kazao je Schmidt.
Izborni zakon BiH
Govoreći o “pitanjima koje treba rješavati”, naveo je i izmjene Izbornog zakona BiH.
“Spominjali smo zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu Predsjedništva. Drugi su spominjali provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i druge mogućnosti za predstavnike Ostalih, da imaju pravo da budu birani pored toga što imaju pravo glasati”, kazao je visoki predstavnik.
Schmidt je naglasio: “Treba o ovim pitanjima dodatno razmišljati, a mi ćemo s ove strane poduzeti napore jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama.”
Upitan da prokomentira izjavu Dragana Čovića da Schmidt više neće nametati odluke i koristiti Bonske ovlasti, Schmidt je poručio da će koristiti ukoliko za to bude potrebe.
“Ne mogu se sjetiti te izjave da sam je čuo od njega. Dosta smo razgovarali i usuglasili se kako je bolje, da nema potrebe da se koriste Bonske ovlasti, ali ja sam pozvao sve da rade svoj posao, jer ako oni rade svoj posao nema potrebe da ja koristim Bonske ovlasti”, poruka je Schmidta.
Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih dogovora.
“Dodik je prešao crvenu liniju i iz tog razloga on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, međutim, pitanje je što je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH – Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme”, kazao je Schmidt.
Političarima je preporučio da počnu više osluškivati potrebe građana, pogotovo jer se bliže izbori.
“Građani ne mogu biti zadovoljni ako imate ljude u parlamentu koji će glasati protiv jedne milijarde koja se nudi BiH. Mislim da građani kada to vide moraju pitati političare ‘Što je vaš motiv da tako glasate?’, pogotovo uzimajući u obzir da imamo izbore sljedeće godine. Političari pred izbore imaju tendenciju da malo više slušaju građane, tako da bih im to i sada preporučio, a ne da čekaju da se odluke donose izvana”, zaključio je Schmidt. /HMS/
. Zarobe nas poslovi i imanje. Djetetu ispadne čaša iz ruku i već na njega vičemo. Netko nam je uzeo cvijet iz dvorišta i već na njega mrmljamo. Netko je došao nešto posuditi, a nama se srce stislo… Ovdje nismo da budemo ljubljeni, nego da ljubimo. Ovdje nismo da skupljamo blago, nego da ga drugome dijelimo. Ovdje nismo da ostanemo, nego da odavde putujemo kući. Nije ovdje naša domovina, ona je na nebesima. Sve što želimo, za čim čeznemo i na što mislimo, smatramo da sve treba ovdje imati. Tako smo se vezali uz zemlju, postali ovisnici o željama i stvarima. Robovi smo umjesto slobodni.
Životnu odluku je lakše napraviti ako se podsjetimo čiji smo, odakle smo i kamo idemo. Tko je satkao tvoje tijelo, tko ti je darovao inteligenciju, životno zvanje, tko daje zrak, funkcioniranje organizma i misli? Kamo ideš, postoji li život nakon smrti, u čijoj ruci stoji cvijet, stablo, šuma, zvijezde i more? Kome ti odgovaraš za djela, u čijoj se prirodi nalaziš? Ako danas temeljito upoznaš da je sve što imaš došlo od Boga, ništa te neće smesti ni uzdrmati, tvoji su putevi otvoreni i tvoja vrata nitko ne može zaključati. Važno je izdržati kušnje u pustinji zemlje.
