Connect with us

EKONOMIJA

SCHMIDT: Postoji opcija da međunarodna zajednica nešto poduzme

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje se dotaklo brojnih aktualnih tema u našoj državi.

Schmidt je kazao da su članovi PIC-a na sastanku “oštro osudili nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kao i kasnije donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Nadležnosti ostaju na državnoj razini i država treba da odluči hoće li to vratiti entitetima, to se može jedino glasanjem na državnoj razini”, rekao je Schmidt.

Kazao je kako je važno istaknuti da dosadašnje uvedene sankcije nisu usmjeren protiv građana u RS-u te je istaknuto da vlast u tom entitetu ima obvezu imenovati ustavne suce – “to treba uraditi odmah”, prenosi Klix.

Dotaknuo se i problema isplate duga “Viaductu”, koji je napravila Vlada RS-a prekidom ugovora i gubitkom arbitražnog spora.

“Ima dosta ugovora koji nisu provedeni u RS-u i zbog toga su plaćene kazne u velikim iznosima. Potrebno je poštivati određena pravila i snositi odgovornost za kršenje. Zašto bi bilo tko drugi tko nije odgovoran plaćao za predmet Viaduct. Stvari se tu moraju postaviti kako treba”, rekao je Schmidt.

Članove PIC-a zabrinjava i retorika rukovodstva RS-a, kao i napadi na oporbu u tom entitetu.

“Također, osudili smo huškačku retoriku Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na oporbene političare, što verbalnih što fizičkih. To je izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, napadi na oporbene političare u RS-u su neprihvatljivi i u potpunoj su suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Dakle, vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja”, poručio je Schmidt.

Članovi UO PIC-a potvrdili su vitalni značaj ALTEA misije, a dotakli su se i problema blokade rada Doma naroda BiH.

“Napuštanje sjednica ne vodi nikuda, blokada nije odgovor. Tu sam u situaciji da pomenem jedno od najurgentnijih pitanja, a to je da organu vlasti moraju usvojiti državni budžet”, kazao je Schmidt.

Izborni zakon BiH

Govoreći o “pitanjima koje treba rješavati”, naveo je i izmjene Izbornog zakona BiH.

“Spominjali smo zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu Predsjedništva. Drugi su spominjali provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i druge mogućnosti za predstavnike Ostalih, da imaju pravo da budu birani pored toga što imaju pravo glasati”, kazao je visoki predstavnik.

Schmidt je naglasio: “Treba o ovim pitanjima dodatno razmišljati, a mi ćemo s ove strane poduzeti napore jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama.”

Upitan da prokomentira izjavu Dragana Čovića da Schmidt više neće nametati odluke i koristiti Bonske ovlasti, Schmidt je poručio da će koristiti ukoliko za to bude potrebe.

“Ne mogu se sjetiti te izjave da sam je čuo od njega. Dosta smo razgovarali i usuglasili se kako je bolje, da nema potrebe da se koriste Bonske ovlasti, ali ja sam pozvao sve da rade svoj posao, jer ako oni rade svoj posao nema potrebe da ja koristim Bonske ovlasti”, poruka je Schmidta.

Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih dogovora.

“Dodik je prešao crvenu liniju i iz tog razloga on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, međutim, pitanje je što je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH – Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme”, kazao je Schmidt.

Političarima je preporučio da počnu više osluškivati potrebe građana, pogotovo jer se bliže izbori.

“Građani ne mogu biti zadovoljni ako imate ljude u parlamentu koji će glasati protiv jedne milijarde koja se nudi BiH. Mislim da građani kada to vide moraju pitati političare ‘Što je vaš motiv da tako glasate?’, pogotovo uzimajući u obzir da imamo izbore sljedeće godine. Političari pred izbore imaju tendenciju da malo više slušaju građane, tako da bih im to i sada preporučio, a ne da čekaju da se odluke donose izvana”, zaključio je Schmidt. /HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministar Vlade RH Šusnjar..To želim promijeniti

Published

on

Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.

To želim promijeniti.

Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.

O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.

Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba