Connect with us

EKONOMIJA

SCHMIDT: Postoji opcija da međunarodna zajednica nešto poduzme

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje se dotaklo brojnih aktualnih tema u našoj državi.

Schmidt je kazao da su članovi PIC-a na sastanku “oštro osudili nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kao i kasnije donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Nadležnosti ostaju na državnoj razini i država treba da odluči hoće li to vratiti entitetima, to se može jedino glasanjem na državnoj razini”, rekao je Schmidt.

Kazao je kako je važno istaknuti da dosadašnje uvedene sankcije nisu usmjeren protiv građana u RS-u te je istaknuto da vlast u tom entitetu ima obvezu imenovati ustavne suce – “to treba uraditi odmah”, prenosi Klix.

Dotaknuo se i problema isplate duga “Viaductu”, koji je napravila Vlada RS-a prekidom ugovora i gubitkom arbitražnog spora.

“Ima dosta ugovora koji nisu provedeni u RS-u i zbog toga su plaćene kazne u velikim iznosima. Potrebno je poštivati određena pravila i snositi odgovornost za kršenje. Zašto bi bilo tko drugi tko nije odgovoran plaćao za predmet Viaduct. Stvari se tu moraju postaviti kako treba”, rekao je Schmidt.

Članove PIC-a zabrinjava i retorika rukovodstva RS-a, kao i napadi na oporbu u tom entitetu.

“Također, osudili smo huškačku retoriku Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na oporbene političare, što verbalnih što fizičkih. To je izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, napadi na oporbene političare u RS-u su neprihvatljivi i u potpunoj su suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Dakle, vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja”, poručio je Schmidt.

Članovi UO PIC-a potvrdili su vitalni značaj ALTEA misije, a dotakli su se i problema blokade rada Doma naroda BiH.

“Napuštanje sjednica ne vodi nikuda, blokada nije odgovor. Tu sam u situaciji da pomenem jedno od najurgentnijih pitanja, a to je da organu vlasti moraju usvojiti državni budžet”, kazao je Schmidt.

Izborni zakon BiH

Govoreći o “pitanjima koje treba rješavati”, naveo je i izmjene Izbornog zakona BiH.

“Spominjali smo zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu Predsjedništva. Drugi su spominjali provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i druge mogućnosti za predstavnike Ostalih, da imaju pravo da budu birani pored toga što imaju pravo glasati”, kazao je visoki predstavnik.

Schmidt je naglasio: “Treba o ovim pitanjima dodatno razmišljati, a mi ćemo s ove strane poduzeti napore jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama.”

Upitan da prokomentira izjavu Dragana Čovića da Schmidt više neće nametati odluke i koristiti Bonske ovlasti, Schmidt je poručio da će koristiti ukoliko za to bude potrebe.

“Ne mogu se sjetiti te izjave da sam je čuo od njega. Dosta smo razgovarali i usuglasili se kako je bolje, da nema potrebe da se koriste Bonske ovlasti, ali ja sam pozvao sve da rade svoj posao, jer ako oni rade svoj posao nema potrebe da ja koristim Bonske ovlasti”, poruka je Schmidta.

Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih dogovora.

“Dodik je prešao crvenu liniju i iz tog razloga on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, međutim, pitanje je što je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH – Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme”, kazao je Schmidt.

Političarima je preporučio da počnu više osluškivati potrebe građana, pogotovo jer se bliže izbori.

“Građani ne mogu biti zadovoljni ako imate ljude u parlamentu koji će glasati protiv jedne milijarde koja se nudi BiH. Mislim da građani kada to vide moraju pitati političare ‘Što je vaš motiv da tako glasate?’, pogotovo uzimajući u obzir da imamo izbore sljedeće godine. Političari pred izbore imaju tendenciju da malo više slušaju građane, tako da bih im to i sada preporučio, a ne da čekaju da se odluke donose izvana”, zaključio je Schmidt. /HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministar Vlade RH Šusnjar..To želim promijeniti

Published

on

Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.

To želim promijeniti.

Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.

O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.

Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.

Continue Reading

EKONOMIJA

Prof. dr. sc. Tomislav Volarić dobitnik Plakete Rektorskog zbora BiH za doprinos razvoju visokog obrazovanja

Published

on

Na sjednici Rektorskog zbora/Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine, održanoj pod predsjedavanjem Sveučilišta u Mostaru, dodijeljene su plakete i priznanja istaknutim članovima akademske zajednice za izniman doprinos razvoju univerziteta i sveučilišta u Bosni i Hercegovini.

Među dobitnicima ovog značajnog priznanja nalazi se i Brotnjak prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru te voditelj Centra za informacijske tehnologije – SUMIT.

Plaketa mu je dodijeljena za istaknuti rad na znanstvenom, nastavnom i stručnom području, kao i za doprinos jačanju ugleda Sveučilišta u Mostaru i akademske zajednice Bosne i Hercegovine u zemlji i inozemstvu.

Kroz dugogodišnji angažman u području digitalizacije obrazovanja, razvoja informacijskih tehnologija i modernizacije akademskih procesa, prof. dr. sc. Volarić dao je značajan doprinos unapređenju visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja Sveučilišta u Mostaru. Posebno se ističe njegov rad kroz SUMIT, koji je postao jedan od ključnih centara za razvoj digitalnih rješenja i tehnološke infrastrukture unutar akademske zajednice.

Dodjela priznanja potvrda je važnosti kontinuiranog ulaganja u znanje, inovacije i međunarodnu afirmaciju bosanskohercegovačkih univerziteta i sveučilišta, a ujedno predstavlja priznanje pojedincima koji svojim radom doprinose razvoju suvremenog i konkurentnog sustava visokog obrazovanja.

www.brotnjo.ba

Vezani članci

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba