Connect with us

EKONOMIJA

Sin Hrvatice i Crnogorca zaslužan je što je Aljska postala amarička savezna država

Published

on

Aljaska, najveća i najmlađa američka savezna država, ima iznenađujuću poveznicu s Balkanom. Iako je njezino simboličko i povijesno značenje za Rusiju i Ameriku dobro poznato, manje se zna da je jedan od ključnih političara zaslužnih za njezin status 49. zvjezdice na američkoj zastavi bio sin Hrvatice i Crnogorca, piše BBC na srpskom.

Mike E. Stepovich bio je sin ribara Marka Stijepovića, koji je krajem 19. stoljeća stigao u Ameriku iz Risna, primorskog gradića u Crnoj Gori. Njegova majka Olga bila je iz obitelji koja je emigrirala iz Hrvatske. Poput tisuća drugih pustolova, tragača za zlatom i osiromašenih Europljana, i Marko je na prijelazu stoljeća potražio novi početak na Aljasci, teritoriju bogatom naftom, plinom i plemenitim metalima.

Na Aljasku je stigao 1892. godine. Ribarenje je zamijenio rudarskim pijukom, nastanio se u Fairbanksu i prezime Stijepović promijenio u Stepovich. Ondje se oženio Olgom Bart iz Hrvatske i dobio sina Mikea. Iako je kao samouki rudar stekao nadimak “Mudri Mike”, obitelj mu se raspala – razveo se od Olge, koja je sa šestomjesečnim sinom otišla u Oregon.

Uspon u politici

Mike mlađi diplomirao je pravo, a nakon službe u američkoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata, vratio se 1948. u rodni Fairbanks, gdje je ubrzo imenovan gradskim tužiteljem. U politiku je ušao 1950. kao republikanac, prvo kao zastupnik u Zastupničkom domu Aljaske, a zatim i kao senator.

Njegov glavni politički cilj bio je jasan: osigurati da njegova rodna Aljaska, tada još samo teritorij, dobije status savezne države. Borio se protiv povećanja poreza na rudarstvo i ribolov, a zbog svoje opuštenosti i ležernog ponašanja bio je cijenjen čak i među političkim neistomišljenicima. “On je dobar momak, sviđa mi se Mike”, rekao je tadašnji demokratski zastupnik E. L. Bartlett.

Guverner s misijom

Predsjednik Dwight D. Eisenhower imenovao ga je 1957. guvernerom teritorija Aljaske. U to vrijeme, mnogi stanovnici Aljaske protivili su se statusu savezne države, a ni Bijela kuća nije vidjela veliku korist od uključivanja ogromnog i slabo naseljenog teritorija u savezne institucije.

No, Stepovich nije odustajao. Uz podršku republikanaca u Senatu i Kongresu te zeleno svjetlo samog Eisenhowera, njegova “uporna, ali topla diplomacija urodila je plodom”, kako je pisao časopis Time. Zastupnički dom je 9. lipnja 1958. usvojio zakon o državnosti Aljaske.

“Odlično, odlično. Vrlo sam sretan zbog naroda Aljaske”, izjavio je tada ushićeni 39-godišnji Stepovich. Nakon što je zakon potvrdio i Senat, novine u Fairbanksu objavile su slavni naslov: “We are in” (Ušli smo). Čak su i starosjedilački narodi bili zadovoljni. “To je dobro. Bit ću presretan kada prvi put budem glasao za predsjednika”, citirao je magazin Time Eskima Olivera Amuaka.

U siječnju 1959. Eisenhower je i službeno potpisao zakon, a na povijesnoj fotografiji s ceremonije vidi se ozareni Stepovich kako s predsjednikom ponosno drži primjerak novina. Nakon što je Aljaska postala savezna država, funkcija guvernera teritorija je ukinuta, a Stepovich je izgubio u utrci za mjesto u američkom Senatu.

Obitelj i balkansko nasljeđe

U braku sa suprugom Matildom, također podrijetlom iz Hrvatske, Stepovich je imao trinaestero djece. Svi su pohađali lokalne katoličke škole, a o novcu i disciplini u kući raspravljalo se na hrvatskom. “Tada bismo znali da nešto nije u redu”, prisjetio se njegov sin Nick.

Kada je 1957. imenovan guvernerom, obitelj se preselila u vilu gdje ih je u garaži dočekala crna limuzina s registarskom pločicom na kojoj je bio samo broj 1. “Natjerat ću djecu da nacrtaju još nekoliko. Zamislite me u automobilu s registarskom pločicom broj 1”, našalio se tada u intervjuu za New York Times.

Jedna od Stepovichevih kćeri, Nada, udala se za legendu NBA košarke Johna Stocktona. Njihov sin David Stockton također je košarkaš, a jedno je vrijeme igrao i za zagrebačku Cedevitu. “U obitelji moje majke ima više verzija o našem podrijetlu. Ne zna se precizno je li ono hrvatsko, srpsko ili, najvjerojatnije, crnogorsko. Imam želju o tome saznati nešto više i mnogo bih volio posjetiti Crnu Goru jednog dana”, prenijeli su mediji Stocktonovu izjavu.

Oproštaj od pionira Aljaske

Mike Stepovich preminuo je 14. veljače 2014. godine. Na oproštaju u katedrali u Fairbanksu okupilo se oko 500 ljudi kako bi odali počast “pioniru Aljaske i obiteljskom čovjeku”. “Cijela naša obitelj je preplavljena ljubavlju i podrškom s Aljaske. Fairbanks je bio njegov rodni grad, ovdje je podigao obitelj”, rekao je tada njegov sin Nick./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

HDZ 1990, HNP, HDS i HSS najavili prijedlog novog Izbornog zakona

Published

on

U Mostaru je održan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici četiri hrvatske nacionalne stranke u Bosni i Hercegovini – Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) i Hrvatske seljačke stranke (HSS).

Lideri ovih stranaka – Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) – razgovarali su o zajedničkim političkim koracima i pripremama za predstojeće Opće izbore 2026. godine.Opći izbori 2026. | Vijesti Hercegovina.Info

Na sastanku, koji je održan u prostorijama HDZ-a 1990, potvrđeno je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, opredjeljenje za izradu i upućivanje u parlamentarnu proceduru zajedničkog prijedloga Izbornog zakona. Ovaj prijedlog, kako je istaknuto, ima za cilj osigurati legitimno predstavljanje hrvatskog naroda u institucijama vlasti, uključujući izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Sudionici sastanka naglasili su kako je riječ o otvorenom političkom projektu kojem se mogu priključiti svi slobodnomisleći ljudi koji žele promjene i istinsko jedinstvo među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.Dis Balans on X: "Divno, pošaljite Plenkoviću da ga provede u Hrvatskoj. Ako prođe, neće ni nama biti sporan. https://t.co/nVbA0v7E7l" / X

“Vrata su otvorena svima koji dijele slične političke vrijednosti i viziju ravnopravnosti Hrvata u BiH”, poručeno je nakon sastanka./HMS/

Cvitanović: HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona ima podršku stranaca

Continue Reading

EKONOMIJA

Klub Hrvata traži raspravu o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom

Published

on

Na nedavnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH donesen je niz važnih zakona i odluka, otvorene su brojne teme koje se tiču gospodarstva, investicija, zdravstva, prostornog planiranja. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode važan je ne samo zbog povećanja stupnja naplate javnih prihoda već i s aspekta rasterećenja gospodarstvenika koji imaju mogućnost otpisa zateznih kamata na obračunate neplaćene javne prihode.

Zakon je temporalnog karaktera, primjenjivat će se sljedećih 18 mjeseci, od dana stupanja na snagu, nudi otpis cijelog iznosa obračunatih zateznih kamata na javne prihode koji su obračunati sa stanjem na dan 31. prosinca 2023., uz uvjet plaćanja osnovnog duga. Da su ciljevi provedbe ovog zakona s izmjenama i dopunama uglavnom postignuti, potvrdio je predsjedatelj Doma Tomislav Martinović.

– U proteklih 10 godina, prema podacima koje je dostavila Vlada FBiH, uz zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, naplaćeno je 416,27 mil. KM osnovnog duga, a otpisano je 240,08 mil. KM. U zbroju 656,35 mil. KM osnovnog duga i zateznih kamata udio kamate iznosi 36,6%. Važni učinci ovog zakona ogledaju se i u smanjenju troškova poslovanja i povećanja likvidnosti i solventnosti, zadržavanja postojećih poduzeća i obrta te radnih mjesta, a plaćanjem osnovnog duga i otpisom kamata gospodarstvenici mogu dodatno kapitalizirali svoje bilance i na tržištu ostvariti povoljniji položaj – objašnjava Martinović za Večernji list.

Kad je u pitanju prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH koji nije dobio potporu u Domu naroda, Martinović podsjeća na vrlo važno načelo kad je u pitanju prostorno planiranje i ulogu Parlamenta FBiH u ovom procesu.

– Prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta u FBiH, prostornu osnovu FBiH donosi Parlament na prijedlog Vlade. Predložene izmjene zakona koje nisu dobile potporu predvidjele su da prostornu osnovu FBiH donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva, a glavni argument Vlade bio je da postupak donošenja prostorno-planske dokumentacije u Parlamentu zahtijeva previše vremena. Takav stav otvara vrlo važnu dvojbu – je li u pitanju centralizacija radi učinkovitosti ili razvlašćivanje Parlamenta FBiH? Ovim izmjenama bitno bi se smanjio parlamentarni (demokratski) nadzor i dalo previše ovlasti izvršnoj vlasti u oblasti prostornog planiranja, oblasti od vitalnog značaja za sve građane FBiH. Donošenje strateških planskih dokumenata bez parlamentarne procedure znači da širi politički i društveni konsenzus može biti izostavljen. U našim uvjetima izostanak političkog konsenzusa generira i međunacionalne prijepore te se, bez obzira na cilj ili svrhu procesa, javni prostor kontaminira potpuno drugim kontekstom – kaže Martinović.

Za razliku od izmjena Zakona o prostornom planiranju, zaključak Kluba Hrvata o potrebi organiziranja tematske sjednice kojom bi se otvorila rasprava o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je, prema upozorenjima koja stižu s terena, zaustavio investicije koje se mjere milijardama maraka te doveo u pitanje desetke tisuća radnih mjesta, dobio je potporu većine izaslanika, vladajućih, ali i oporbe.

– Mislim kako je krajnje vrijeme da otvorimo raspravu kako izaći iz blokada koje su zaustavile investicije i otvaranje novih radnih mjesta – kaže predsjedatelj Doma naroda. Odlukom je prihvaćen sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) za razvojnu politiku zdravstvenih sektora u BiH vrijedan 71 mil. eura, od čega će 42,6 milijuna eura dobiti FBiH.

– Ovo je 2. programski zajam s IBRD-om u aktualnom mandatu Parlamenta kojima su osigurana sredstva u iznosu od 121 mil. KM s povoljnim uvjetima financiranja. U posljednjih šest godina javno-zdravstvenim ustanovama izravno je doznačeno iz proračuna 399,5 mil. KM. A tu su i sredstva iz dvaju programskih zajmova te dolazimo do 520,5 milijuna KM osiguranih radi saniranja i jačanja javno-zdravstvenih ustanova, kao i poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge u razdoblju od 2020. do 2025., te financijska i materijalna potpora Vlade RH, osobito SKB-u Mostar – kaže Martinović, koji naglašava i da su navedena ulaganja jedan od rezultata i pokazatelja učinkovitosti Parlamenta i Vlade glede zdravstvenog sustava.

 

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Održan XXVIII. Koordinacijski sastanak dužnosnika HDZ-a BiH i predstavnika Republike Hrvatske

Published

on

U Neumu je danas održan XXVIII. Koordinacijski sastanak dužnosnika HDZ-a BiH iz izvršne vlasti na lokalnoj i županijskoj razini. Sastanak je predvodio predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, a poseban doprinos raspravi dali su predstavnici Vlade Republike Hrvatske – potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Branko Bačić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Predsjednik Čović u uvodnom je dijelu iznio analizu političkog trenutka, naglasivši važnost kontinuiteta političke koordinacije, osobito u kontekstu aktualnih okolnosti s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. U svom obraćanju osvrnuo se na uspješnu suradnju s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, predvođenima predsjednikom Plenkovićem, ističući zahvalu za kontinuirane doprinose zaštiti prava Hrvata te općem razvoju BiH. Na poseban je način istaknuo usvajanje Reformske agende, ponavljajući kako je ključno održati snažan zamah u procesu provođenja reformskih prioriteta.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo važnost rasprava o funkcioniranju lokalne vlasti, sigurnosti, europskom putu Bosne i Hercegovine te ostvarivanju ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda. Posebno je naglasio kontinuiranu suradnju s Hrvatskom i podršku projektima od interesa za Hrvate u BiH. Također je istaknuo kako koordinacija omogućava izgradnju učinkovite mreže suradnje među Hrvatima i drugim konstitutivnim narodima te doprinosi stabilnosti i funkcionalnom djelovanju institucija na svim razinama vlasti.

Ministar Branko Bačić je u svom obraćanju zahvalio na pozivu i predstavio aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u podršci Hrvatima u BiH, uključujući projekte potpore povratku i ostanku u zemlji. Najavio je podjelu 4,2 milijuna eura za 224 projekta diljem Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko te istaknuo važnost programa reformi koji predstavljaju preduvjet za nastavak europskih integracija BiH. Ministar Bačić je naglasio kako Hrvatska kontinuirano pruža podršku svim segmentima reformi – zakonodavnim, izbornim, gospodarskim i infrastrukturnim – te promiče punu jednakopravnost i legitimnu zastupljenost Hrvata u institucijama vlasti. Pri tome je istaknuo kako je za uspjeh reformskih procesa i integraciju BiH u EU ključno i razumijevanje te suradnja s drugim konstitutivnim narodima.

Poseban naglasak stavljen je i na aktivnosti Vlade Federacije BiH u funkciji potpore razvoju županija, općina i gradova. Te su aktivnosti predstavili predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ministar financija Toni Kraljević, ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, ministar pravde Vedran Škobić te ministar prostornog uređenja Željko Nedić.

Rasprava je bila posvećena i institucijama od posebnog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, među kojima se posebno izdvajaju Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH.

Zaključeno je kako će se koordinacijske aktivnosti nastaviti u predviđenom kontinuitetu, uz naglašenu usmjerenost na zajedničko strateško djelovanje u pitanjima od nacionalnog značaja.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba