Connect with us

EKONOMIJA

Klub Hrvata traži raspravu o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom

Published

on

Na nedavnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH donesen je niz važnih zakona i odluka, otvorene su brojne teme koje se tiču gospodarstva, investicija, zdravstva, prostornog planiranja. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode važan je ne samo zbog povećanja stupnja naplate javnih prihoda već i s aspekta rasterećenja gospodarstvenika koji imaju mogućnost otpisa zateznih kamata na obračunate neplaćene javne prihode.

Zakon je temporalnog karaktera, primjenjivat će se sljedećih 18 mjeseci, od dana stupanja na snagu, nudi otpis cijelog iznosa obračunatih zateznih kamata na javne prihode koji su obračunati sa stanjem na dan 31. prosinca 2023., uz uvjet plaćanja osnovnog duga. Da su ciljevi provedbe ovog zakona s izmjenama i dopunama uglavnom postignuti, potvrdio je predsjedatelj Doma Tomislav Martinović.

– U proteklih 10 godina, prema podacima koje je dostavila Vlada FBiH, uz zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, naplaćeno je 416,27 mil. KM osnovnog duga, a otpisano je 240,08 mil. KM. U zbroju 656,35 mil. KM osnovnog duga i zateznih kamata udio kamate iznosi 36,6%. Važni učinci ovog zakona ogledaju se i u smanjenju troškova poslovanja i povećanja likvidnosti i solventnosti, zadržavanja postojećih poduzeća i obrta te radnih mjesta, a plaćanjem osnovnog duga i otpisom kamata gospodarstvenici mogu dodatno kapitalizirali svoje bilance i na tržištu ostvariti povoljniji položaj – objašnjava Martinović za Večernji list.

Kad je u pitanju prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH koji nije dobio potporu u Domu naroda, Martinović podsjeća na vrlo važno načelo kad je u pitanju prostorno planiranje i ulogu Parlamenta FBiH u ovom procesu.

– Prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta u FBiH, prostornu osnovu FBiH donosi Parlament na prijedlog Vlade. Predložene izmjene zakona koje nisu dobile potporu predvidjele su da prostornu osnovu FBiH donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva, a glavni argument Vlade bio je da postupak donošenja prostorno-planske dokumentacije u Parlamentu zahtijeva previše vremena. Takav stav otvara vrlo važnu dvojbu – je li u pitanju centralizacija radi učinkovitosti ili razvlašćivanje Parlamenta FBiH? Ovim izmjenama bitno bi se smanjio parlamentarni (demokratski) nadzor i dalo previše ovlasti izvršnoj vlasti u oblasti prostornog planiranja, oblasti od vitalnog značaja za sve građane FBiH. Donošenje strateških planskih dokumenata bez parlamentarne procedure znači da širi politički i društveni konsenzus može biti izostavljen. U našim uvjetima izostanak političkog konsenzusa generira i međunacionalne prijepore te se, bez obzira na cilj ili svrhu procesa, javni prostor kontaminira potpuno drugim kontekstom – kaže Martinović.

Za razliku od izmjena Zakona o prostornom planiranju, zaključak Kluba Hrvata o potrebi organiziranja tematske sjednice kojom bi se otvorila rasprava o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je, prema upozorenjima koja stižu s terena, zaustavio investicije koje se mjere milijardama maraka te doveo u pitanje desetke tisuća radnih mjesta, dobio je potporu većine izaslanika, vladajućih, ali i oporbe.

– Mislim kako je krajnje vrijeme da otvorimo raspravu kako izaći iz blokada koje su zaustavile investicije i otvaranje novih radnih mjesta – kaže predsjedatelj Doma naroda. Odlukom je prihvaćen sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) za razvojnu politiku zdravstvenih sektora u BiH vrijedan 71 mil. eura, od čega će 42,6 milijuna eura dobiti FBiH.

– Ovo je 2. programski zajam s IBRD-om u aktualnom mandatu Parlamenta kojima su osigurana sredstva u iznosu od 121 mil. KM s povoljnim uvjetima financiranja. U posljednjih šest godina javno-zdravstvenim ustanovama izravno je doznačeno iz proračuna 399,5 mil. KM. A tu su i sredstva iz dvaju programskih zajmova te dolazimo do 520,5 milijuna KM osiguranih radi saniranja i jačanja javno-zdravstvenih ustanova, kao i poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge u razdoblju od 2020. do 2025., te financijska i materijalna potpora Vlade RH, osobito SKB-u Mostar – kaže Martinović, koji naglašava i da su navedena ulaganja jedan od rezultata i pokazatelja učinkovitosti Parlamenta i Vlade glede zdravstvenog sustava.

 

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministar Vlade RH Šusnjar..To želim promijeniti

Published

on

Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.

To želim promijeniti.

Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.

O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.

Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba