Connect with us

KULTURA

Širokobriježanin Miro Naletilić dobitnik književne nagrade “Krešimir Šego”

Published

on

Širokobriješki profesor Miro Naletilić dobitnik književne nagrade “Krešimir Šego” za 2025. godinu.

U želji da se trajno očuva uspomena na život i stvaralaštvo Krešimira Šegu, utemeljitelja Književno-poučnog časopisa za mlade Cvitak (Međugorje, 11. veljače 1950. – 9. prosinca 2014.), Udruga CVIT Međugorje i Ogranak Matice hrvatske u Mostaru ustanovili su književnu nagradu „Krešimir Šego“.

Nagrada se dodjeljuje najuspješnijim piscima za djecu i mlade, a ove godine pripala je književniku Miri Naletiliću za knjigu 101 sportska legenda.

Stručno povjerenstvo u sastavu Miro Petrović (predsjednik), Zdravka Mila Marijanović (član) i Miroslav Šego (član) jednoglasno je donijelo odluku o laureatu za 2025. godinu.

Miro Naletilić, rođen 19. travnja 1971. u Širokom Brijegu, više od dva desetljeća radio je kao nastavnik hrvatskog jezika i književnosti u OŠ Biograci, a potom kao školski knjižničar Prve OŠ Široki Brijeg.

Široki Brijeg suveniri

Njegov pedagoški i književni rad obilježen je brojnim uspjesima učenika na općinskim, županijskim, državnim i međudržavnim natjecanjima, kao i pokretanjem Gradine – prvog godišnjaka nastalog iz pera osnovaca s područja Županije Zapadnohercegovačke.

Za vrijeme njegova urednikovanja Gradina je postala i humanitarno-izdavački projekt, jer je sav prihod od prodaje bio namijenjen potrebitima tijekom korizme. Kao knjižničar, Naletilić je pokrenuo niz inovativnih projekata poput Kulturno-informacijskog centra, glazbenog kviza „Ton po ton“, sportskog kviza „Gol po gol“ i jezičnog kviza „Rič po rič“, nagrađenog od Centra izvrsnosti Split.

Njegov izdavački rad uključuje i humanitarne slikovnice Mala Iva u carstvu štiva (2022.) i Dobro došli u carstvo štiva (2024.), koje su mu donijele epitet inkluzivnog knjižničara. Autor je i basne Što žele ribice?, uvrštene u čitanku za šesti razred osnovne škole, te je aktivno sudjelovao u projektima prekogranične suradnje s Kulturnim centrom „Mato Lovrak“.

Naletilić je autor pet knjiga: 101 junak moga djetinjstva (2015.), 101 filmska ikona (2018.), Basne za najslađe snove (2020.), Nove basne za najslađe snove (2023.) i 101 sportska legenda (2025.), koja mu je donijela prestižnu nagradu „Krešimir Šego“.

Dodjelom ove nagrade potvrđena je važnost njegova dugogodišnjeg rada u odgoju, obrazovanju i književnosti, ali i trajna povezanost s misijom Krešimira Šegu – poticanjem mladih na ljubav prema knjizi i pisanju.

Školski pribor

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

Ema Emila Antic..ZAŠTO?

Published

on

 

Zašto te sretoh
Kada tužan kraj
Iza ugla vreba?
Zašto mi izmami
Težak uzdisaj
Skidajuć’ mi zvezdu
Sa somotnog neba?

Zašto te zavoleh
Ko ptica slobodu
Tvoja nežnost vezuje
Od lanaca jače
Krili smo se
Kao slepi putnici na brodu
Ti nikad zaboravljeni
Mili čarobnjače.

A zora pusti svoj korak
Dotrča nam brže
Nego što smo hteli
Da bar ovaj život
Nije tako gorak
Da se ima više
Nego što se želi.

Ni hiljadu “zašto”
Neće mi pomoći
Dok mi je srce
Pod “okupacijom” tvojom
Uzalud se nadah
Da kraj neće doći
Da ćeš me bar zauvek
Zvati dragom svojom

Ema Emila Antic

Continue Reading

KULTURA

Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH

Published

on

HAZU u BiH u službi znanja, identiteta i budućnosti hrvatskoga naroda

Izdvajamo

23.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18

Dodjelom priznanja pojedincima i ustanovama koji su svojim radom, suradnjom i potporom pridonijeli razvoju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini danas je održana 12. svečana sjednica HAZU-a u BiH. U središtu svečanosti bile su poruke o očuvanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta, jačanju znanstvenih i umjetničkih institucija te odgovornosti prema budućnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

Zlatna zahvalnica dodijeljena je Hrvatskom narodnom saboru Bosne i Hercegovine za višegodišnju potporu razvoju HAZU-a u BiH. Priznanje je uime HNS-a BiH preuzeo predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH akademik Dragan Čović.

„Dvanaest godina koje su iza nas ostavljaju vidljiv trag onoga što jest Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da ne možemo graditi svoj suverenitet i svoju konstitutivnost bez Akademije, koja uvelike nadilazi područja znanosti i umjetnosti i predstavlja pouzdan oslonac našemu identitetu“, poručio je akademik Čović.

Pozvao je članove akademske zajednice da nastave jačati povezanost HAZU-a u BiH sa srodnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i širem okruženju te da osobnim djelovanjem pridonesu njezinoj daljnjoj vidljivosti i razvoju.

„Još je mnogo posla pred nama. Potrebno je nastaviti jačati umreženost koju naša Akademija gradi sa srodnim institucijama te osobnim doprinosom jačati njezinu ulogu i mjesto u Bosni i Hercegovini“, naglasio je akademik Čović.

Zlatna povelja zahvalnosti, najviše priznanje HAZU-a u BiH, dodijeljena je predsjedniku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini akademiku Mladenu Bevandi za iznimne zasluge u razvoju i afirmaciji Akademije. Povelju mu je uručio predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH akademik Šimun Musa.

„U novo desetljeće krenuli smo odvažno, s poletom i programskim sadržajima koji nisu nisko postavljeni. Akademija raste, sazrijeva, postaje vidljiva i svoju misiju ostvaruje konkretnim djelima, izradom projekata i organiziranjem znanstvenih skupova. Na taj način neposredno potičemo razvoj znanosti i umjetnosti, širimo prostor stvaralačke slobode te razvijamo kritičko mišljenje, interdisciplinarnost i etičnost znanstvenoga i umjetničkog rada“, kazao je akademik Mladen Bevanda.

Svečana sjednica bila je prigoda za pregled jednogodišnjeg rada Akademije, predstavljanje ostvarenih rezultata i utvrđivanje smjernica za njezino daljnje djelovanje. Ujedno je istaknuta važnost povezivanja znanstvene, umjetničke i kulturne zajednice te jačanja suradnje s institucijama koje podupiru rad HAZU-a u BiH.

„Akademija će djelovati i skrbiti o znamenjima našega naroda. Pred kamenim pločama, prvim tragovima našega jezika i kulture, zastajemo zazivajući snagu da očuvamo hrvatski narod i njegovo ime, a istodobno budemo bliski svakom čovjeku i svakom narodu. Vođeni razboritošću, mudrošću, obzirnošću, ustrajnošću i snošljivošću, nastojat ćemo da HAZU u BiH svojim djelovanjem u području znanosti i umjetnosti pomogne svojemu narodu“, poručio je akademik Šimun Musa, predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH.

Zlatne plakete dodijeljene su akademiku Boži Žepiću, akademiku Branku Kataliniću i prof. dr. sc. Ivi Čolaku, dok su Zlatne zahvalnice, uz Hrvatski narodni sabor BiH, dodijeljene Radioteleviziji Herceg Bosne, Vladi Srednjobosanske županije, prof. dr. sc. Ivici Šarcu i prof. dr. sc. Ugi Vlaisavljeviću. Za počasne članove HAZU-a u BiH izabrani su prof. dr. Jure Zovko i prof. dr. sc. Ante Kvesić, a za dopisnog člana akademski kipar Stjepan Skoko.

Nazočnima se potom obratio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Nj. E. Ivan Sabolić, koji je potvrdio kako Vlada Republike Hrvatske ostaje pouzdan partner ustanovama koje pridonose očuvanju hrvatskoga identiteta, jačanju društvenih kapaciteta i europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

„U vremenu obilježenom složenim društvenim, političkim, gospodarskim i kulturnim izazovima jasno vidimo koliko su potrebne ustanove koje djeluju iznad dnevne politike, kratkoročnih interesa i prolaznih podjela. Dok se mnoge institucije nužno bave izazovima svakodnevice, Akademija dugoročno promišlja o budućnosti naroda, razvoju društva, očuvanju kulture i napretku znanosti. Neka i dalje bude mjesto susreta znanja i odgovornosti, tradicije i suvremenosti te nacionalnog identiteta i univerzalnih vrijednosti“, poručio je veleposlanik Sabolić.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač naglasila je kako očuvanje povijesti, jezika i kulturne baštine daje narodu snagu za trajanje i budućnost. Istaknula je doprinos HAZU-a u BiH zaštiti hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta jednoga od triju konstitutivnih naroda, ali i povezivanju intelektualaca, umjetnika i znanstvenika te razvoju dijaloga i zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini.

„Danas je možda važnije nego ikada prije reći da Hrvatska akademija za znanost i umjetnost mora ustrajati na izvrsnosti. Ona mora biti prostor najviših znanstvenih, umjetničkih i moralnih mjerila i ne pristajati na prosječnost, jer samo takva može biti istinski čuvar naše baštine, društveni autoritet i snažan smjerokaz našim mladima“, poručila je predsjednica Buhač.

Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH, kojima su nazočili predstavnici HNS-a BiH, svih razina vlasti u BiH, Sveučilišta u Mostaru, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih i medijskih ustanova te članovi i suradnici Akademije. Kroz niz znanstvenih, kulturnih i umjetničkih sadržaja istaknuta je važnost znanja, stvaralaštva i očuvanja hrvatske baštine, čime je potvrđena uloga HAZU-a u BiH kao važne nacionalne ustanove i mjesta okupljanja akademske, kulturne i društvene zajednice.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Sjednica Vlade ŽZH u Širokom Brijegu: Zeleno svjetlo za proračunski dokument i izmjene u …

Published

on

U ponedjeljak 22. lipnja 2026. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Predraga Čovića, u Širokom Brijegu je održana 101. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2027. – 2029. godine

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2027. – 2029. godine, koji je izrađen u skladu sa Zakonom o proračunima Federacije BiH i Zakonom o Proračunima u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Dokument predstavlja preliminarni nacrt proračuna za 2027. godinu, kao i preliminarne projekcije proračuna za 2028. i 2029. godinu. Proračunski proces i donošenje proračuna za iduću kalendarsku godinu temelji se na srednjoročnom, trogodišnjem planiranju i srednjoročnom okviru rashoda (SOR), a kalendar aktivnosti je propisan samim Zakonom o proračunima. DOP za razdoblje 2027.–2029. godine izvještava o prošlim, sadašnjim i budućim elementima proračuna, prikazuje rashode za 2025. godinu, plan za 2026. godinu, nacrt za 2027. godinu te predviđanje za 2028. i 2029. godinu.

Glavni cilj Dokumenta okvirnog proračuna je upoznavanje Vlade Županije Zapadnohercegovačke s programima i zahtjevima koje predlažu proračunski korisnici zaduženi po zakonu za svoje područje djelovanja i rada za koja su zakonito utemeljena po utvrđenoj metodologiji i načinu prezentiranja i po ekonomskoj klasifikaciji i ostalim propisanim klasifikacijama. U 2026. godini Ministarstvo financija Županije Zapadnohercegovačke priprema Dokument okvirnog proračuna kao dio proračunskog planiranja pristupom Srednjoročnog okvira planiranja i pripreme proračuna za 2027. godinu kao strategija viših tijela planiranja. Strategija je način kako se trebaju koristiti pojedini resursi u javnim financijama, novci poreznih obveznika, da bi se iskoristile okolnosti za stvaranje željenih ciljeva. Dokument okvirnog proračuna treba pomagati Vladi Županije Zapadnohercegovačke u razvijanju bolje strateške osnove za dodjelu prihoda proračuna (alokaciju) koja se temelji na prioritetnim politikama i ciljevima. Dokument je dostavljen Skupšini Županije Zapadnohercegovačke na upoznavanje.

Periodično Izvješće o izvršenju Proračuna

Vlada je prihvatila Periodično Izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. godine.

Odluke donesene na sjednici Vlade

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopunu Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba