Connect with us

KULTURA

Tjedni komentar”……..ISTINA O DON IVANU MUSIĆU”…….

Published

on

ra. Ivan Musić bio je franjevac, katolički svećenik iz Hercegovine koji je 1875. podigao ustanak protiv turske nepravde.
Nije se borio da narod promijeni vjeru – nego da sačuva život.
Zaboravljen od Crkve, prisvajan od drugih.
Vrijeme je  vratiti ga narodu kojem je pripadao
Ivan Musić je istaknuta i kontradiktorna ličnost iz druge polovice 19. stoljeća, franjevački svećenik i narodni vođa, poznat ponajviše kao organizator Hercegovačkog ustanka 1875.–1878. protiv osmanske vlasti. U nastavku donosim povijesno utemeljeni pregled njegova života, uz naglasak na ono što je pouzdano, dokumentirano i relevantno za razumijevanje njegova značaja – i kontroverzi koje ga prate.
Zaboravljeni Velikan: Ivan Musić i Hrvatska Nepravda Povijesti - Poskok.info
Ivan Musić (1830. – 1888.): život i djelovanje
Rođen je 1830. u Veljacima kraj Ljubuškog.
Bio je rimokatolički svećenik i pripadao je hercegovačkoj franjevačkoj provinciji.
Obrazovan je i utjecajan, ali sklon političkom i vojnom angažmanu, što je bilo neuobičajeno za svećenika.
Hercegovački ustanak (1875.–1878.)
Fra Ivan Musić bio je jedan od glavnih organizatora i zapovjednika ustaničkih snaga u zapadnoj Hercegovini tijekom ustanka protiv Osmanskog Carstva.

Ustanak je izbio zbog:
teških poreza,
ugnjetavanja kršćanskog stanovništva
u najtežim uvjetima je živio njegov rimokatolički narod.,
nesigurnosti i nepravdi koje je donio osmanski feudalni sustav.
Musić je održavao veze s crnogorskim i srpskim vlastima, preko kojih su dopremane oružje i pomoć.
Kontroverze: prijelaz na pravoslavlje  nema  dokaza,. Neke tvrdnje govore da je nakon propasti ustanka fra Ivan prešao u pravoslavlje, preselio se u Crnu Goru, te čak postao crnogorski vojvoda. Međutim, nema pouzdanih povijesnih izvora koji potvrđuju službeni prijelaz vjere. Vjerojatno je, nakon političkih i crkvenih sukoba te gubitka podrške među katoličkim franjevcima i narodom, potražio zaštitu i političku budućnost u Crnoj Gori, gdje je bio cijenjen zbog svoje borbe protiv Turaka.  Umro je u Beogradu 1888. godine.
Kako ga tumačiti danas?
Pozitivne strane:
Borio se protiv osmanske tiranije, što je bilo u interesu naroda.
Zalagao se za narodna prava, pravdu i slobodu.
Povezivao katoličke i pravoslavne ustanike u borbi protiv zajedničkog neprijatelja.
Kontroverze i sumnje:
Njegovo savezništvo sa Srbijom i Crnom Gorom izaziva pitanja – je li bio borac za slobodu  svoga puka ili instrument tuđih politika?
Ako je stvarno prešao u pravoslavlje, to bi predstavljalo veliki prijelom s katoličkim identitetom koji je bio temelj hercegovačkog hrvatskog društva.
Nije ostao upamćen u hrvatskoj historiografiji kao uzor, niti mu je Katolička crkva ikada iskazala priznanje.
Ivan Musić je kompleksna povijesna ličnost – svećenik koji se našao na granici vjere, politike i vojne pobune. Borio se protiv Osmanlija, ali ostaje nejasno je li pri tome služio obespravljenom katoličkom narodu ili višim političkim interesima Srbije i Crne Gore.Arhiva don Ivan Musić | Hercegovački portal
Pitanje koje se postavlja– treba li ga danas slaviti – utemeljeno je. Slaviti nekoga tko je možda izdao katoličku vjeru, narod i povijesni identitet, ne može se bez otvorene rasprave i potpunog uvida u motive i posljedice njegovih djela.
A to podrazumijeva trud i vrijeme za pripremiti:
analizu iz crkvenih izvora (stav franjevaca i biskupije prema Musiću),
usporedbu s drugim ustanicima (npr. fra Grgom Martićem),
povijesne dokumente koji govore o njegovoj smrti, vjeri i funkciji u Crnoj Gori.
Autor objave Mladen Ljubić-Vajta

Continue Reading

KULTURA

Vilina jama u Ljubotićima kod Širokog Brijega: Ekspedicija stigla do 157 metara

Published

on

U opisu videa koji je objavljen o speleološkom objektu „Vilina jama“ ispod Ljubotića kod Širokog Brijega stoji kako je autor u proteklih petnaestak godina nekoliko puta pokušavao ući, ali tek sada ima „koliko toliko dobar materijal za objaviti“.

Humanitarni događaji

Jama je rijetko dostupna jer se i nakon najveće suše nailazi na vodene prepreke, a većim dijelom godine ulaz je potpuno potopljen ili iz njega izbija jaki potok.

„Kanali su uski, sa dosta suženja a većim dijelom je tlo prekriveno skliskom glinom, tako da je teško snimati i kretati se“, navodi se u opisu.

Ovoga puta dokumentiran je prolaz do 157 metara od ulaza, uz dodatnih dvadesetak metara, a zaključeno je da se jama nastavlja dalje. Izlazak s krajnje točke do ulaza traje oko 40 minuta neprekidnog kretanja.

„Osim samog ulaza gdje se nalazi dosta oblutaka i kamena, većim dijelom na podu i zidovima je glina, imamo par ‘malo’ širih dvorana gdje se može uspraviti, tri prolaza koja su pod vodom, jedan malo veći skok od nekih 7-8m a u globalu stalno imamo lagana spuštanja i dizanja“, stoji u opisu.

Unutrašnjost krije nekoliko vrsta kukaca, lišajeve, šišmiše u blizini ulaza, ali i stalaktite i stalagmite, većinom oštećene djelovanjem jake vode.

„Oko sredine objekta se osjeća lagani dotok zraka tako da pretpostavljamo da imaju neki sitni prolazi koje nismo vidjeli“, navodi se, uz napomenu da je uočena i jedna vertikalna pukotina blizu ulaza koja će biti predmet daljnjeg istraživanja.

Tehnička oprema nije korištena, osim jednog užeta radi osiguranja na skliskom dijelu.

„Adrenalinska bomba u svakom slučaju. Raduje me što ima perspektive za dalje, pa tko zna što će se događati u nekoj budućnosti“, zaključuje opis.

Vilina jama tako ostaje izazov za nove ekspedicije i istraživače, s perspektivom daljnjih otkrića u podzemlju Ljubotića.

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Biskupi BiH preporučili vjernicima za koje vrijednosti glasovati na izborima

Published

on

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pozvali su vjernike da na predstojećim Općim izborima u BiH pristupe glasovanju savjesno, odgovorno i u duhu kršćanske zrelosti, ističući važnost općeg dobra, zaštite ljudskog dostojanstva, jednakopravnosti naroda i građana te vladavine prava.

Vijestiiz BiH

U poruci upućenoj svećenicima, redovnicima, redovnicama i ostalim vjernicima, biskupi su podsjetili da je sudjelovanje na izborima građansko pravo, ali i dužnost, pozivajući građane da se informiraju o političkim programima te, prema vlastitoj savjesti, odluče kome će dati političko povjerenje.

Crkva ne određuje vjerniku komu će dati svoj glas, naglasili su biskupi, podsjećajući na učenje Drugoga vatikanskog koncila prema kojemu se Crkva ne podudara s političkom zajednicom niti se veže uz bilo koji politički sustav, prenosi KTA.

U poruci se navodi kako pri donošenju odluke o tome kome dati političko povjerenje treba voditi računa o odnosu kandidata i  političkih opcija prema crkvenom nauku o dostojanstvu svake osobe, zaštiti ljudskog života od začeća do prirodne smrti, braku i obitelji, pravu roditelja na odgoj i obrazovanje djece, socijalnoj pravdi te brizi za siromašne i najranjivije.

Biskupi su među važnim pitanjima istaknuli i slobodu vjere i savjesti, vladavinu prava te promicanje mira, pomirenja i zajedničkog dobra.

Posebno su upozorili na demografske izazove i iseljavanje te gospodarsku i socijalnu sigurnost, naglašavajući potrebu stvaranja uvjeta u kojima ljudi neće biti prisiljeni napuštati svoje domove kako bi osigurali dostojan život sebi i svojim obiteljima.

Govoreći o izbornom procesu, Biskupska konferencija BiH istaknula je da on mora biti pravedan i omogućiti svim građanima i narodima stvarno ostvarivanje njihovih političkih prava u skladu s Ustavom BiH.

– Samo Bosna i Hercegovina u kojoj se poštuju jednakopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakoga građanina i naroda može biti istinski demokratska i stabilna država – navodi se u poruci.

Biskupi su od političara i kandidata zatražili odgovorno služenje općem dobru, upozorivši da politička vlast ne smije biti podređena osobnim ili stranačkim interesima.

Kao pojave nespojive s odgovornim shvaćanjem politike naveli su preglasavanje malobrojnijih naroda, kupovanje glasova, politički klijentelizam, zloporabu javnih dobara i institucija u stranačke svrhe te svaki oblik manipuliranja slobodnom izbornom voljom građana.

Poseban poziv uputili su svećenicima, redovnicima i redovnicama da tijekom predizbornog razdoblja čuvaju svetost liturgijskih slavlja i dostojanstvo crkvenih prostora.

Crkve i drugi crkveni prostori, istaknuli su, ne smiju biti mjesta stranačke ili predizborne promidžbe, dok svećenici, redovnici i redovnice ne smiju koristiti svoju crkvenu službu ili crkveni autoritet za promicanje pojedinih političkih stranaka i kandidata.

Izborniprogrami

Biskupi su također pozvali sudionike predizborne kampanje da crkvene događaje i prostore ne koriste u promidžbene svrhe.

Na kraju poruke pozvali su vjernike da u predizbornom razdoblju sačuvaju mir i međusobno poštovanje, ističući kako različita politička mišljenja ne bi trebala dovoditi do podjela u obiteljima, među prijateljima i susjedima niti narušavati zajedništvo župnih zajednica./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Svečanom skupštinom u Mostaru obilježene 143 godine odvjetništva u BiH

Published

on

Svečanom skupštinom Odvjetničke komore Federacije BiH u Mostaru je obilježeno 143 godine odvjetništva u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost neovisne i snažne odvjetničke profesije, jačanje njezina položaja te potrebu daljnje reforme pravosuđa.

Rezerviraj Gradsku Turu

Predsjednica Odvjetničke komore FBiH Ana Primorac ocijenila je kako je 2026. godina obilježena sustavnom suradnjom sa svim nositeljima vlasti i nastojanjima da se sačuva položaj i dostojanstvo odvjetničke profesije.

– Izuzetno sam ponosna i sretna što smo u proteklih godinu dana sustavno surađivali sa svim stupovima vlasti te spoznali da su konstruktivan dijalog, međusobno uvažavanje i suradnja vrijednosti na kojima trebamo ustrajati. U proteklom razdoblju, kao i u vremenu koje je pred nama, očekuju nas brojni izazovi i zahtjevi na koje ćemo odgovarati. Želimo da se glas odvjetništva čuje i da njegov doprinos bude prepoznat u procesima koji se tiču pravosuđa i vladavine prava – poručila je Primorac.

Na pitanje jesu li odvjetnici u Bosni i Hercegovini kao profesionalci dovoljno zaštićeni i slobodni u obavljanju svoje profesije, Primorac je odgovorila kako na jačanju njihova položaja treba sustavno raditi.

Istaknula je kako je pritom najvažnije očuvati temeljna načela odvjetništva – neovisnost, samostalnost i profesionalnu etiku, koji predstavljaju osnovu njihove profesije.

Potpisani sporazumi i humanitarna donacija

Primorac je istaknula i humanitarnu dimenziju djelovanja Komore, naglasivši kako žele pokazati empatiju i društvenu odgovornost odvjetničke profesije.

S tim u vezi, Komora je osigurala novčanu donaciju Udruzi „Plava vrpca“, koja se zalaže za ravnopravan položaj djece s teškoćama u razvoju, posebno djece s autizmom.

Osiguranje vozila

Vrisak.info

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba