Connect with us

KULTURA

Tjedni komentar Pokojna moja majka izmolila je za predsjednika tisuću Očenaša. A ja ga poznajem već pola stoljeća. Prvi put sam ga susreo na ranoj misi u franjevačkoj crkvi.

Published

on

Ako želiš pisati sjećanja, moraš se najprije ispovjediti i pričestiti. To znači biti u miru s Bogom, a time i u miru sa samim sobom. Ne smiješ dopustiti da promašiš temu, jer pisani trag ostaje vječan. Ne treba izbjegavati suočavanje sa stvarnošću – postavi prvo pitanje i provjeri je li točno. Ako to učiniš, odgovor dolazi sam od sebe.
Predsjednik Čović davno je postao javna osoba i izabrao svoj put. Logično je i prirodno da mladi najprije upoznaju starije. Naša poznanstva uvijek polaze iz javnih mjesta – crkve, škole, a u moje mladosti i s prepoznatljivog šetališta u Mostaru, iz diska „Modisk“, „Abraševića“ ili kina „Partizan“.
U Mostar sam došao u srednju strojarsku tehničku školu, a potječem iz franjevačke župe Kočerin. Majka me upisala na vjeronauk u franjevačku crkvu. Kada bih ostao za vikend u Mostaru, nedjeljom bih u 8 sati išao na misu. Pokojni brat Jure bio je oženjen u Ljuti Dolac, od loze Čovića. O tome će najbolje govoriti predsjednik Vlade Predrag ČovićPredrag Čović: Vlada ŽZH ne ukida pronatalitetne mjere | Radiotelevizija Herceg-Bosne u svojem komentaru o biografiji Dragana Čovića.
Logično je da kad nekoga susrećeš u dvije različite crkve, prepoznaješ ga. Predsjednik Čović pohađao je istu srednju školu. Kolege iz razreda s Balinovca poznavali su ga i pozdravljali, a bio je vrhunski učenik kojega su i profesori isticali kao primjer. Igrom slučaja radili smo u „Sokolu“ Mostar. Bio je prepoznatljiv inženjer, isticao se, a mi tehničari posebno smo uvažavali inženjere iz svoje struke.
Već krajem osamdesetih godina bili smo zreli ljudi, a posebno predsjednik Čović. Prvi službeni kontakt s njim dogodio se kad smo mi, Širokobriježani, nakon povratka s terena iz Crne Gore, odbili odlazak na gradilište Gacko. Time je nastao politički problem, prijetilo je izbacivanje iz posla. Sjećam se kako su tada upravo hrvatski inženjeri u „Sokolu“, predvođeni Čovićem, našli kompromis – sporazumni raskid i isplatu 24 plaće.
Možda bi ta istina ostala zakopana, ali sada javno kažem: od tih radnika „Sokola“ koji su uzeli 24 plaće stvoren je temelj Poskok bojne. Zato je predsjednik Dragan Čović na popisu organizatora. Kapa do poda profesoru Miljenku Lugonji koji je to predložio. On, inženjer Vlado Bevanda i pokojni Vlado Lasić, svi iz Jara, bili su nam najveći autoriteti.

Nakon Domovinskog rata vraćam se u Mostar i službeno postajem Mostarac. Godine 2002., na Božić, bio sam na polnoćki u franjevačkoj crkvi sa svojom pokojnom majkom Ivom Zeljkušom. Predsjednik Dragan Čović tada je, kao visoki hrvatski dužnosnik, ali i čovjek kršćanskog odgoja, prišao najprije mojoj majci, a zatim svima nama, i posebno mome četverogodišnjem sinu – danas, hvala Bogu, doktoru – te nam pružio ruku i čestitao Božić. To je gesta koja se vječno pamti i ne zaboravlja.Papa Franjo i Čović razgovarali o situaciji u BiH - Radiosarajevo.ba
Zato sam rekao da je moja pokojna majka izmolila tisuću Očenaša. Budem li jasan – molitve naših majki i žena bile su najveća snaga i potpora predsjedniku u kalvariji kroz koju je prolazio.
Sudjelovao sam u predsjedničkoj kampanji i osobito moram istaknuti Zdravka Soldu. Od Neuma do Orašja obišli smo svaku općinu, svaki grad, više destinacija. Mogla bi se knjiga napisati. Tada sam platio cijenu – kao i na početku Domovinskog rata, pa i kasnije, kada se radilo o odlikovanju Prve dragovoljačke postrojbe u BiH. Jedini razlog što nam se ne priznaje status prvoboraca HVO-a jest politika.
Umjesto nagrade, nakon uspješne kampanje optužili su me da radim za AID. Stavljaju mi glasine na teret, optužuju za izdaju, da bi moje zasluge pripisali sebi. Ostajem bez posla, I  žena isto sve s ciljem da me nakon Hrvatske samouprave osude.
Upravo tada predsjednik Čović – Bog mu dao zdravlja – postaje moja zaštita. . Uz pomoć Boga shvatio sam da moram proći osobnu životnu edukaciju i spoznaju društva u kojem živimo. Zahvalan sam Bogu, a bez zaštite predsjednika Čovića ne bih se uspio oporaviti. Bez pomoći Mire Kraljevića ne bih se mogao ni pokušati vratiti u normalan život.
Čudni su putevi Gospodnji, ali ponekad moraš vjerovati i samome sebi.
Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta, voditelj Analitičkog tima BPZ-a

Continue Reading

KULTURA

Vitez 33 godine od zlocina nad osmero viteske djece

Published

on

Osmica kao zavjet protiv zaborava: 33 godine od zločina nad osmero viteške djece

Izdvajamo

10.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22
Galerija 23
Galerija 24
Galerija 25

„Istina i pravda za osmero viteške djece, i 33 godine nakon zločina, ostaju naša moralna, ljudska i institucionalna obveza. Zato smo danas ovdje – u pijetetu prema njihovoj žrtvi, ali i s jasnom porukom da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Na spomen-mjestu „Osmica” u Vitezu danas je obilježena 33. obljetnica stradanja osmero viteške djece, čiji su životi nasilno prekinuti 10. lipnja 1993. godine, kada je granata kalibra 120 milimetara pala na dječje igralište između obiteljskih kuća u viteškom naselju Podgradina. U molitvi, pijetetu i dostojanstvu, obitelji stradalih, dužnosnici, predstavnici udruga i žitelji Viteza prisjetili su se Sanje Križanović (1978. – 1993.), Milana Garića (1981. – 1993.), Dražena Čečure (1978. – 1993.), Sanje Garić (1975. – 1993.), Dragana Ramljaka (1978. – 1993.), Borisa Antičevića (1983. – 1993.), Velimira Grebenara (1981. – 1993.) i Augustine Grebenar (1984. – 1993.), čija imena ostaju trajno upisana u povijest ovoga grada i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz poruku kako istina, pravda i kultura sjećanja ostaju trajna obveza društva i institucija.

Obljetnici je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović te Marinkom Čavarom, dopredsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH, Marinom Pendeš, izaslanicom u Domu naroda PS BiH, i Lidijom Bradarom, predsjednicom Federacije BiH.

„Naša današnja nazočnost ovdje trajna je ljudska, moralna i politička obveza da inzistiramo na pravdi, jer smo i danas ovdje s neodgovorenim pitanjem zašto za ovaj zločin još uvijek nitko nije odgovarao. Stoga trebamo trajno čuvati sjećanje na njih – na Milana, Dragana, Dražena, Borisa, Velimira, Sanju, Sanju i Augustinu – te ujedno tražiti i inzistirati na otkrivanju istine i pravde. To je jedini, isključivi i pravi način da gradimo društvo utemeljeno na istini u kojem će nove generacije imati priliku za pravdu i trajni mir”, poručila je zastupnica Filipović.

Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za osmero stradale djece, nakon čega je služena sveta misa zadušnica. Svetu misu predvodio je dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje fra Zorana Mandića, župnika Župe svetog Juraja u Vitezu, i drugih svećenika.

„Vjerujem da ćemo na ovo mjesto nastaviti dolaziti ne samo zato što je naša obveza ne dopustiti da žrtva naših osmero djece bude zaboravljena, a od drugih krivo tumačena ili opravdana, nego nadasve zato što nas vodi želja da čuvamo ono što je temelj našega kršćanskog života i naše trajne povezanosti s njima i jednih s drugima – ljubav”, poručeno je u propovijedi.

Za obitelji stradale djece početak sudskog postupka nakon više od tri desetljeća predstavlja važan iskorak u borbi za istinu i pravdu, ali i potvrdu da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu. Govoreći o potrebi jednakog pristupa svim žrtvama, Filipović je upozorila kako selektivno traženje istine i pravde ostaje jedan od najvećih problema u suočavanju s ratnim zločinima.

„Bez obzira na ime i prezime svake žrtve, istina i pravda moraju doći do svake obitelji, jer je to minimum i civilizacijski standard za izgradnju društva na pravdi i istini, koje jedine mogu biti jamstvo mira. Ako se to ne dogodi, bojim se da nam ovi strašni i tragični zločini neće biti opomena za budućnost koju želimo graditi”, istaknula je Filipović.

Istodobno, „Osmica” dobiva i novu memorijalnu dimenziju. Kupnjom objekta i zemljišta u neposrednoj blizini spomen-obilježja otvoren je prostor za daljnji razvoj projekta Memorijalnog centra „Osmica”, zamišljenog kao trajno mjesto sjećanja na ubijenu hrvatsku djecu u BiH, s posebnim naglaskom na osmero viteške djece. Predsjednik Udruge „Osmica” Ivan Garić naglasio je kako je cilj da se, uz priču „Osmice”, ispričaju i druge neispričane priče o stradanju hrvatske djece u Domovinskom ratu u BiH.

„Kupnjom kuće i zemljišta neposredno uz spomen-obilježje ‘Osmica’ napravili smo prvi, ali ključni korak prema izgradnji Memorijalnog centra. Naša je namjera ispričati priču djece koja su stradala i pretvoriti ovo mjesto u trajnu opomenu da se takve tragedije nikada i nikome više ne ponove. Ovo nije projekt jedne udruge, nego zajednice i ljudi koji vjeruju da se istina i sjećanje moraju čuvati”, istaknuo je Garić.

Garić, koji je toga dana izgubio brata i sestru, a i sam bio teže ranjen, zajedno s još petero djece, naglasio je kako pravda, i kada dođe nakon toliko godina, ne može izbrisati bol obitelji, ali može pomoći da činjenice ostanu trajno zapisane.

„Mi ne damo da se zaboravi. Ono što radimo kroz Udrugu jest čuvanje sjećanja na žrtvu, pogotovo dječju, i govor o svim stradanjima Središnje Bosne koja se ne smiju zaboraviti, uvijek s porukom da se nikada i nikome ne ponovi”, poručio je Garić.

Predsjednik Čović poručio je kako se u Vitezu zajednički čuva sjećanje na stradanje osmero nevine djece.

„Tražeći konačno zadovoljenje pravde, iskazujemo najdublje poštovanje prema njihovoj žrtvi te patnji njihovih obitelji”, poručio je predsjednik Čović.

Među dužnosnicima u izaslanstvu HNS-a bili su i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marijan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Antonija Miličević, zastupnica u Saboru ŽSB, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB, Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez, Stjepan Dujo, gradonačelnik Grada Novi Travnik, te Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, i brojni drugi.

„Osmica” ostaje više od komemorativnog mjesta. Ona je opomena da se dječja žrtva ne smije relativizirati, prešutjeti ni prepustiti zaboravu, ali i podsjetnik da istina, pravda i sjećanje moraju imati svoje mjesto u javnom, institucionalnom i društvenom prostoru.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Predsjednik NK Busovača Marko Šantić danas je uručio VIP člansku iskaznicu Mirjani Plavčić.

Published

on

 

Mirjana Plavčić dolazi iz Busovače te već dugi niz godina aktivno sudjeluje u društvenom i javnom životu naše sredine, a trenutno obnaša dužnost ministrice financija u Vladi Županije Središnja Bosna (KSB/SBK).

Uručenje VIP članske iskaznice potvrda je dugogodišnje povezanosti i podrške koju Mirjana Plavčić pruža našem klubu. Kroz prethodne godine bila je uz NK Busovača na različite načine, pružajući podršku radu kluba i njegovom razvoju te prepoznajući važnost sporta za našu lokalnu zajednicu.

Zahvaljujemo joj na ukazanom povjerenju i kontinuiranoj podršci te joj želimo mnogo uspjeha na profesionalnom i osobnom planu.

Vjerujemo kako ćemo uz podršku Mirjane Plavčić, ali i svih ljudi koji vole NK Busovača i nogomet u našem gradu, nastaviti stvarati još bolje uvjete za rad, razvoj i napredak kluba te ostvarivati značajne iskorake u svim segmentima djelovanja.💙🤍

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba