Nakon donošenja Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, odnosno zakona koji uređuje braniteljske naknade i prava sudionika Domovinskoga rata, došlo je do različitih tumačenja pojedinih odredbi.

Zato smo potražili izvorni tekst Zakona iz 2004. godine, objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, u subotu 19. lipnja 2004. godine, koji je potpisao predsjednik Federacije BiH Niko Lozančić, a potpisali su ga i Slavko Matić i Muhamed Ibrahimović, kao predsjedavajući domova Parlamenta Federacije BiH.

U članku 2. Zakona jasno je navedeno da je početak Domovinskoga rata u Bosni i Hercegovini vezan uz 18. rujna 1991. godine, odnosno agresiju na mjesto Ravno.

Ako je ta odredba zakona i dalje važeća, datum određen zakonom nije pitanje političkog dogovora, proizvoljnog tumačenja niti predmet naknadnog usuglašavanja.

Braniteljska prava koja proizlaze iz Zakona moraju se tumačiti u skladu s njegovim odredbama.

Gospodine predsjedavajući Tomislave Martinoviću,

datum početka Domovinskoga rata nije nešto što se može mijenjati prema trenutačnim političkim potrebama. Ako postoji drukčije tumačenje, potrebno je jasno pokazati na temelju koje zakonske odredbe ono proizlazi.

Mi od Vas nismo tražili da određujete ili objašnjavate visinu financijskih naknada. To pitanje treba usuglašavati s braniteljskim udrugama HVO-a i Armije BiH, uz međusobno uvažavanje i poštovanje prava svih branitelja.

Ono što tražimo jest poštivanje zakona.

Ako se naknada prema zakonskoj odredbi veže uz početak Domovinskoga rata u Federaciji BiH, a Zakon navodi 18. rujna 1991. godine,(dolazak rezervista u Hercegovinu-Mostar) onda se taj datum ne može jednostavno zanemariti ili drukčije tumačiti bez jasne zakonske osnove.

Stoga smatramo da bi, prije svega, trebalo preispitati vlastito tumačenje zakona i ispraviti eventualnu pogrešku, umjesto da se u pitanje uvlače hrvatski zastupnici, druge političke institucije ili braniteljske udruge koje nisu nadležne mijenjati sadržaj zakona.

Braniteljske udruge ne mogu mijenjati ono što je propisano zakonom. One mogu zastupati interese svojih članova i sudjelovati u razgovorima o provedbi i visini naknada, ali sadržaj zakona mijenja zakonodavac.

Jednostavno rečeno:

Božić je uvijek 25. prosinca. Sadržaj mise može biti različit, ali datum Božića nije stvar dogovora.

Isto tako, ako je zakonom određen datum početka Domovinskoga rata, taj se datum ne može mijenjati političkim tumačenjem.

Uz ovaj komentar dostavljamo i presliku Zakona, potpisanog i, prema našim saznanjima, još uvijek važećeg, kako bi svatko mogao sam provjeriti što u njemu doista piše.

Ne želimo ulaziti u političke namjere bilo koje strane. Želimo samo da se zakon poštuje i jednako primjenjuje na sve branitelje.

Zato, gospodine Martinoviću, ako smatrate da je došlo do pogrešnog tumačenja članka 2., apelirajte prije svega sami na sebe i svoje institucije da se odredba ponovno provjeri i, ako je potrebno, ispravi.

Posebno naglašavamo da bi se nova zakonska rješenja trebala početi primjenjivati 1. siječnja 2027. godine, zbog čega je važno da se sva otvorena pitanja riješe pravodobno i na temelju zakona.

Iskreno vjerujemo da će Općinsko vijeće Čitluk nastaviti obilježavati Dan branitelja 18. rujna, kao što to čini i Udruga dragovoljaca i veterana HVO-a HZ-HB.

Dana 18. rujna 2026. godine u Posušju ćemo na spomen-obilježju prve žrtve Domovinskoga rata, heroja i mučenika Ludviga Pavlovića, odati počast i prisjetiti se svih poginulih hrvatskih vitezova koji položiše svoje živote na oltar Domovine.

Pocivali u miru Bozijem

Autor objave:
Satnik Mladen Ljubić Vajta