Connect with us

KULTURA

U Mostaru obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, izaslanstvo predvodio predsjednik Čović

Published

on

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je u Mostaru nazočio obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, u organizaciji Židovske zajednice Mostar.

Predstavnik Židovske zajednice Mostar Zoran Botić na današnjoj je komemoraciji podsjetio je više od šest milijuna nevino stradalih Židova, ali i na hrabrost onih koji su preživjeli, kao i onih koji su u najmračnijim vremenima spašavali živote te se borili za slobodu i pravdu. Istaknuo je: „Sjećanje na Holokaust nije samo podsjetnik na prošlost, već i obveza za budućnost – da se borimo protiv mržnje, netolerancije i diskriminacije te da njegujemo zajedništvo, solidarnost i poštovanje ljudskog života“.

Gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić istaknuo je kako Mostar, kao grad mostova, nosi snažnu poruku povezivanja te naglasio: „Prisjećamo se milijuna nevinih žrtava kojima je oduzeto pravo na život, ime i dostojanstvo“. Poručio je kako sjećanje nije slabost nego snaga te kako je dužnost današnjih generacija prenositi istinu mladima kao trajno upozorenje. Zaključio je kako Mostar mora biti i grad sjećanja – grad koji jasno poručuje „nikada više i nikome“ te koji neće šutjeti pred mržnjom i nepravdom, već će čuvati dostojanstvo svakog čovjeka.

Kao središnji simbol sjećanja i pijeteta uz molitvu je zapaljeno je šest svijeća koje su, u spomen na šest milijuna stradalih Židova, zapalili predsjednik Čović, predstavnik Veleposlanstva Države Izrael u BiH Ernest Grin, predstavnik Židovske zajednice Mostar Zoran Botić, starješina Saborne crkve Svete Trojice Mostar Duško Kojić, provincijal Franjevačke provincije Hercegovačke fra Jozo Grbeš, gradonačelnik Kordić te predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač. Komemoraciji je nazočio i ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Marijo Marić.

Na koncu je istaknuto kako je obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta iznova obnovljena zajednička predanost očuvanju sjećanja na žrtve, poštivanja različitosti te trajnoj borbi protiv mržnje, netolerancije i svih oblika diskriminacije.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

KULTURA

U UTORAK: ZAŠTO JE UBIJEN I ZAŠTO GA HRVATI NE ČITAJU, jedna analiza teksta HRVATSKI USTAŠE I KOMUNISTI

Published

on

 

Bruno Bušić bio je za onaj režim opasan upravo i osobito zato što je odbio ulogu koju mu je on namijenio. Mlad, suvremen, politički pismen, s rečenicom izvan emigrantske galame i partijskoga drvenog jezika, ulazio je u samu jezgru jugoslavenskog mehanizma vladanja: u moralni rašomon crvenih i crnih kao trajni obrazac hrvatske podložnosti. Ništa manje 2026.

Njegov tekst Hrvatski ustaše i komunisti predstavlja pokušaj demontaže formule po kojoj se hrvatsko pitanje smjelo pojaviti jedino kao pitanje krivnje. Ako su Hrvati trajno zarobljeni između ustaške hipoteke i komunističke presude, tada ne mogu misliti vlastitu slobodu bez tuđeg dopuštenja. Bušić je tu zamku razumio bolje od mnogih svojih suvremenika. I mnogih naših.

U tome je bila njegova krucijalna opasnost. Ekstremista u ideološkom smislu je lako izolirati. Čovjeka koji otvara mogućnost političke sinteze bitno je teže neutralizirati. Bušić razlike između ustaša i komunista ne briše, već ih podređuje višem pitanju državnosti, slobode i nacionalnog samopoštovanja. Sukus hrvatske ideje vraća iz područja unutrašnjih prijepora u područje ideološke sinteze. Time režimu oduzima najvažnije oružje: pravo da svaku hrvatsku političku misao vrati u 1941. godinu. I tako je drži kao perpetuum mobile svake nacionalne kastracije.

Zato je ubijen. A Hrvati ga slabo čitaju jer bi čitanje Bušića značilo ponovno otvoriti neugodno, bolno pitanje: koliko je naše neslobode proizvedeno izvana, a koliko smo je prihvatili kao vlastiti moralni komfor. I jer ono lišava ugode moralne supremacije temeljem pripadnosti ideološkom fetišizmu 20. stoljeća.

Od šezdesetih godina u hrvatskoj političkoj emigraciji postupno sazrijeva svijest da se hrvatsko pitanje ne može riješiti trajnim zarobljavanjem u podjeli na “crvene” i “crne”. Počinje se oblikovati spoznaja da državna ideja mora nadvisiti ideološke biografije, poraze, krivnje i naslijeđene unutarnje obračune.

Upravo se to, u velikoj povijesnoj gesti, dogodilo devedesetih: hrvatska država nastala je kao sinteza različitih struja okupljenih oko prava na slobodu i suverenost. No čim je država stvorena, ponovno je započeo rad na istoj podjeli — kao da se hrvatsku političku svijest mora stalno vraćati u moralni labirint prošloga stoljeća, ondje gdje prestaje razgovor o državi, interesu i budućnosti.

Ovaj ćemo tekst zato pažljivo, ne prekratko recenzirati s motrišta okolnosti u kojima živimo: postojanja hrvatske suverene države, njezinih međunarodnih odnosa, pripadnosti i obveza, kao i njezina položaja u cikloni posthladnoratovskih odnosa suvremenih svjetskih hegemona.
Vanja Zlatović

Continue Reading

KULTURA

Zdravka Babic..PJESNIK

Published

on

 

Rodio se u kaplji tinte,

sa srcem od helijuma

i kapitalom u krvi .

Znao je pričati

nemuštim jezikom trava.

Dogovarao se sa prorocima.

Volio je…

Lirikom sreće je hranio

Zavodjen suzama i sjajem očiju

zagrizao je jabuku greha

Poemom poljupca pisao utrnule želje…

A MUZA

………………..

Muza je plakala .

………………….

Ogledalo očiju razbila

gledajući kako zvjezde silaze u smrt

A oni nisu pomislili želju.

PJESNIK

…………………

Srce je svezao u čvor, gušeći bol

unutar svoje pastoralne duše

Predao je bitku.

Čekajući ispovijest Šeherzade

U CVJETNIM VRTOVIMA

Zdravka Babic

Continue Reading

EKONOMIJA

Marija Buhač u Tirani, na proslavi 20. obljetnice Jadransko-jonske euroregije

Published

on

 

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u Tirani (Republika Albanija) sudjeluje na svečanomu obilježavanju 20. obljetnice postojanja i uspješnoga djelovanja Jadransko-jonske euroregije, organiziranom od strane Skupštine JJE-a, pod nazivom “Vizija za budućnost Jadransko-jonske euroregije”.

– Kao što je i naglašeno, ovo okupljanje prigodom je kako za promišljanje o dosadašnjim postignućima ove udruge, tako i za zajedničko oblikovanje naše buduće vizije. HNŽ, kao jedna od osnivačica Jadransko-jonske euroregije, preuzela je na sebe značajan dio odgovornosti za njezin rast i razvitak, na tragu stvaranja preduvjeta za bolju, sigurniju, europsku budućnost svih naših zemalja članica. Na tomu tragu, dijelimo i ponos zbog svega ostvarenoga, a osobno, kao članica Izvršnoga odbora JJE-a, i radost sudjelovanja na obilježavanju ovoga okruglog jubileja – poručila je Buhač.Galerija 3Galerija 2

U sklopu svečanosti održan je i seminar “Globalno građansko obrazovanje kao zajednički nazivnik za bolju provedbu ciljeva održiva razvitka u IPA zemljama”, organiziran uz potporu projekta Gear-UP! Riječ je o projektu u kojemu je jednim od partnera i JJE-a, a čiji je cilj ubrzati napredak prema održivu razvitku kroz vrijednosti i načela Globalnoga građanskog obrazovanja, shvaćenoga kao alat solidarnosti i promjene za stvaranje održivijega i pravednijeg svijeta. Krajnjim korisnicima su uglavnom mladi ljudi i organizacije civilnoga društva iz različnih dijelova Europe.

Vrijedi podsjetiti kako Jadransko-jonska euroregija broji 33 članice što ju čini najvećom mrežom regionalnih i lokalnih vlasti u Jadransko-jonskom makroregionalnom području. O važnosti ovoga zbivanja svjedoči i nazočnost albanskoga predsjednika Bajrama Begaja, u pratnji predstavnika Vlade i Parlamenta Albanije Ervina Deme i Taulanta Ballae.

Logo

 

Pristup informacijama

Ustav

Proračun

Korisne poveznice

Relevantne poveznice

Mapa stranice

Kontakt

Vijesti

Autorska prava © 2026 Vl

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba