Connect with us

KULTURA

Hrvatska Republika Herceg Bosna 28.08.1993 Grude

Published

on

Na današnji dan, 28. kolovoza 1993. godine, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna preustrojena je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Bio je to ključan korak u političkom, institucionalnom i vojnom samoorganiziranju Hrvata u Bosni i Hercegovini u trenutcima kada se odlučivalo o golom opstanku naroda na stoljetnim ognjištima.

Sve je započelo 18. studenoga 1991. godine u Grudama, utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (sa sjedištem u Grudama, a potom u Mostaru). Splet povijesnih okolnosti htio je da hrvatski narod isti datum veže uz dvije prijelomne točke: osnivanje HZ Herceg-Bosne i pad grada heroja – Vukovara.

Osnivanje obrambene zajednice proizašlo je iz izravne opasnosti i potpune nespremnosti tadašnjeg sarajevskog vodstva da reagira na agresiju. Nakon razaranja hrvatskog sela Ravno na jugu BiH od strane JNA i rezervista, te poznate poruke sarajevskih vlasti “Ovo nije naš rat”, Hrvati su ostali prepušteni samima sebi.

Predsjednik HZHB Mate Boban na pitanje “Zašto Herceg-Bosna u ovom trenutku?” jasno je sažeo motiv utemeljenja: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.”

U sastav HZHB ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U samoj Odluci o uspostavi jasno je naglašeno kako će Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast RBiH – sve dok postoji njezina potpuna neovisnost u odnosu na bilo kakvu bivšu ili novu Jugoslaviju.

Ključna uloga u neovisnosti Bosne i Hercegovine

Potvrda da Herceg-Bosna nije nastala radi rušenja Bosne i Hercegovine, nego radi njezina očuvanja, vidljiva je u sudbonosnim danima s početka 1992. godine. Upravo je vodstvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne pozvalo hrvatski narod da masovno iziđe na referendum održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Plebiscitarnim glasovanjem “ZA” neovisnu i suverenu BiH, Hrvati su dali presudan i nezamjenjiv doprinos njezinom međunarodnom priznanju.

Širi doprinos opstanku i izgradnji društva

Herceg-Bosna nikada nije bila samo vojni okvir za obranu prostora. U najtežim ratnim godinama, njezine su službe pružile utočište stotinama tisuća prognanika i izbjeglica svih nacionalnosti te osigurale nesmetan prolaz humanitarnim konvojima u unutrašnjost BiH. Na temeljima Herceg-Bosne izgrađene su i sačuvane vitalne civilne, kulturne i zdravstvene ustanove koje i danas čine stup identiteta i života Hrvata u BiH – od Sveučilišta i Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, do ključnih gospodarskih i energetskih sustava.
Osim toga, Hrvatsko vijeće obrane i političko vodstvo Herceg-Bosne dali su nemjerljiv doprinos očuvanju cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Jedinice HVO-a su, u zajedničkom djelovanju s Hrvatskom vojskom u kasnijim oslobodilačkim operacijama, stvorile preduvjete za završetak rata i potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Kronologija povijesnog puta:
– 18. studenoga 1991. – Utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna
– 29. veljače i 1. ožujka 1992. – Hrvati na poziv vodstva HZHB izlaze na referendum i izglasavaju neovisnost BiH
– 28. kolovoza 1993. – Proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna
– 18. ožujka 1994. – Washingtonskim sporazumom njezin je institucionalni okvir ugrađen u temelje Federacije BiH
– 14. kolovoza 1996. – Službeno samoukinuće HRHB, kada su civilne i upravne ovlasti prenesene na tijela Federacije BiH.

Zalog za budućnost

Danas, 33 godine nakon proglašenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, s ponosom i trajnom zahvalnošću prisjećamo se svih hrvatskih branitelja i žrtava rata. Njihova žrtva, utkana u temelje naše slobode uz nesebičnu podršku domovinske Hrvatske i dijaspore, obvezuje nas na čuvanje povijesne istine.
Herceg-Bosna ostaje trajni podsjetnik i zalog mladim naraštajima da je ostanak na rodnoj grudi te borba za punu ustavnu, institucionalnu i političku jednakopravnost hrvatskoga naroda u suvremenoj i europskoj Bosni i Hercegovini naš neotuđiv put.

Neka pokoj vječni daruje Gospodin hrvatskim braniteljima i neka im je vječna hvala!

Continue Reading

KULTURA

Ivan Penava posjetio Široki Brijeg i Groblje mira na Bilima

Published

on

Predsjednik Domovinskog pokreta i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava boravio je u Širokom Brijegu, gdje su ga dočekali fra Miljenko Mića Stojić i general Ilija Ile Vrljić, piše Bljesak.info.

 

Otkrijte više
Političke vijesti
Hrvatska putovanja
Široki Brijeg vodič

 

Tijekom posjeta fra Miljenko Mića Stojić proveo je Penavu i članove izaslanstva kroz ratno sklonište te ih upoznao sa stradanjem širokobrijeških franjevaca, kao i stradanjima na području Hercegovine.

Tom prigodom Penavi je uručena knjiga „Ranjena crkva“ sa Širokog Brijega, kao i replika Piete s Groblja mira.

Sponzorirani članak

Prodaje se zemljište u Knešpolju: Idealna lokacija za obiteljsku kuću

Prodaje se zemljište u Knešpolju: Idealna lokacija za obiteljsku kuću

U naselju Knešpolje prodaje se atraktivno zemljište na izvrsnoj lokaciji Grabovina, uz cestu prema industrijskoj zoni, svega 500 metara od glavne prometnice Široki Brijeg – Mostar. Parcela površine 710 m²… Pročitaj više

Fra Miljenko Mića Stojić i general Ilija Ile Vrljić upoznali su Penavu i s razvojem projekta Groblja mira. Pritom su mu zahvalili i na donaciji replike Vukovarskog križa, koju je Penava donirao tijekom obnašanja dužnosti gradonačelnika Vukovara.

 

Otkrijte više
Putovanja Bosna Hercegovina
Istraživanje Zemljopisnih Karata I Atlasa
Organiziranje Izleta Na Jezera I Rijeke

 

 

Penava i njegovo izaslanstvo obišli su potom i Groblje mira na Bilima, na lokalitetu Vrdâ iznad Goranaca. Riječ je o memorijalnom mjestu posvećenom žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća.

Posjet je bio prigoda za upoznavanje s projektima usmjerenima na očuvanje sjećanja na žrtve, kao i aktivnostima kojima se nastoji sačuvati uspomena na stradanja u Širokom Brijegu i Hercegovini.

Borak.tv

– Oglas –

 

Otkrijte više
Planinarski vodiči
Hercegovina putovanja
Praćenje Najnovijih Svjetskih Vijesti

 

Continue Reading

KULTURA

Jasmina Jovanovski..Emocija je stvarna..

Published

on

Ponekad smo potpuno sigurni u nešto što uopšte nije istina.

Možemo nešto osećati toliko snažno da nam se učini nemogućim da grešimo.

A upravo tada najlakše pomešamo ono što osećamo sa onim što zaista jeste.

Kada se plašimo, svet nam izgleda opasniji nego što možda jeste.

Kada smo ljuti, lakše vidimo tudju krivicu nego sopstveni deo priče.

Kada smo povredjeni, tišinu možemo doživeti kao odbacivanje, udaljavanje kao ravnodušnost, a nečiju nespretnost kao nameru da nas povredi.

I upravo tu često napravimo grešku.

Ne u tome što osećamo.

Emocije nisu neprijatelji koje treba utišati. One nam govore da se nešto u nama dogadja. Da nam je nešto važno. Da je nešto dotaklo naš strah, želju, granicu, uspomenu ili očekivanje.

Ali emocija govori prvenstveno o nama u tom trenutku.

Ne mora nužno govoriti istinu o drugom čoveku ili situaciji u kojoj se nalazimo.

Zato izmedju osećanja i zaključka treba ostaviti malo prostora.

Dovoljno da se zapitamo:

Šta zaista znam, a šta trenutno samo osećam?

Ponekad će se ispostaviti da nas je osećaj upozorio na nešto što smo već intuitivno prepoznali.

A ponekad ćemo, kada se emocija smiri, istu situaciju videti potpuno drugačije.

Zrelost nije živeti bez snažnih emocija.

Zrelost je umeti ih osetiti, razumeti ih, a ipak ne poverovati slepo svemu što nam u tom trenutku govore.

Emocija je stvarna.
Ali ono što osećamo i ono što zaista jeste nije uvek isto.

Autor: Jasmina Jovanovski

#istina #mir #granice #zrelost #samopostovanje #unutrasnjimir #psihologijazivota #emocionalnazrelost

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa generala Zdenka Lucica “Knjige koje sam pisao govore dosta i o tome što me kroz život zanimalo.

Published

on

 

U Makarskoj sam godinama pratio privatizaciju, pogodovanja i slučajeve koji su mi pokazivali koliko birokracija i korupcija mogu razoriti zdravo društvo. Od tih iskustava i istraživanja nastala je knjiga o korupciji.

Borba protiv korupcije za mene, dakle, nije tema koju sam otkrio ulaskom u politiku. Njome se bavim desetljećima.

Druga knjiga, “Agent”, nastala je iz potpuno drukčijeg iskustva. Zamišljena je kao svojevrstan udžbenik i vodič kroz svijet obavještajnog rada, posebno za mlade ljude koje zanima profesionalna karijera u sigurnosnim i obavještajnim službama.

Jedna knjiga govori o tome kako sustav može biti zloupotrijebljen.

Druga o tome kako ozbiljan sustav treba funkcionirati.

A obje, svaka na svoj način, govore o odgovornosti.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba