Connect with us

KULTURA

Brig ga je vratio u djetinjstvo, a sjećanja su otvorila veliku priču: general Rojs pred kamerama

Published

on

Postoje mjesta na koja se čovjek ne vraća samo nogama. Vraća im se srcem.

A kada se nakon desetljeća na takvo mjesto vrati čovjek čiji je život isprepleten s nekim od najvažnijih događaja hrvatske povijesti, tada običan susret prestaje biti samo susret. Upravo se to dogodilo proteklog vikenda na Brigu u Širokom Brijegu.

Predstavnici dragovoljaca Domovinskoga rata iz Hercegovine, predvođeni umirovljenim generalom Ljubom Ćesićem Rojsom, stigli su u Franjevački samostan na Brigu, gdje ih je ugostio fra Miljenko Stojić. Nitko tada nije mogao znati da će posjet vrlo brzo prerasti u emotivni povratak u jedno davno vrijeme. Jer Brig za Rojsa nije samo točka na zemljopisnoj karti. To je dio njegove mladosti.

FOTO: Mili Marušić / OTPOR.Media

Mjesto na kojem je kao školarac provodio dane, gdje su ostala prijateljstva, lica ljudi i uspomene koje vrijeme nije uspjelo izbrisati. I kada su se otvorile te uspomene, otvorila se i priča koja seže puno dalje od jednog djetinjstva.

OD ŠKOLSKIH DANA DO VRHA HRVATSKE POLITIKE

U razgovoru sa svojim prijateljima i pred kamerama portala OTPOR.Media, Rojs se prisjetio vremena koje je oblikovalo i njega i generacije koje su došle nakon njega.

Govorio je o svom djetinjstvu, vjerskom odgoju i ljudima koji su ostavili trag na njegovu životu. No razgovor je ubrzo otišao i prema jednom od najdramatičnijih razdoblja hrvatske povijesti.

FOTO: Mili Marušić / OTPOR.Media

Franjo Tuđman. Gojko Šušak. Herceg-Bosna. Domovinski rat.

Otkrijte više
Zdravlje
Narodna i tradicionalna glazba
Karte, vodiči, zastave i sl.

Iza tih imena kriju se godine o kojima je mnogo toga već napisano. Ali uvijek postoje i priče koje nisu zapisane. Detalji koje javnost nije čula. Ljudi koji su donosili odluke. Razgovori koji se nisu našli u službenim zapisima.

I upravo zato ono što je Rojs ispričao ima posebnu težinu.

CESTE, INFRASTRUKTURA I PRIČE KOJE SU OSTAJАLE U SJENI

Jedan dio razgovora otvara i pitanje izgradnje važnih cesta i infrastrukture na području Herceg-Bosne.

Danas ih gledamo kao dio svakodnevice. Ali malo tko razmišlja o ljudima, okolnostima i odlukama koje su stajale iza njihove izgradnje.

Rojs se prisjetio upravo tih vremena i okolnosti.

Tko je što tražio? Tko je odlučivao? Kako su se stvari rješavale? I što se događalo iza kulisa?

Odgovore nećemo prepričavati. Jer upravo tu počinje dio reportaže koji vrijedi pogledati.

DAR KOJI NIJE SAMO DAR

Povod dolaska na Brig ipak je bio mnogo dublji od običnog susreta.

Fra Miljenko Stojić želio je zahvaliti generalu Rojsu za njegov doprinos razvoju Hercegovine, a zahvalnost je dobila i svoj simboličan oblik.

FOTO: Mili Marušić / OTPOR.Media

Rojsu su darovana dva posebna rada koje je izradio dragovoljac Domovinskoga rata i umirovljeni časnik Ivica Markota – keramički odljev ranjene širokobriješke crkve iz 1945. godine te odljev kipa Pietà s Groblja mira, nastao iz rada Vicepostulature.

To nisu samo umjetnički predmeti.

U njima su sačuvani tragovi jedne teške prošlosti.

MJESTO GDJE RIJEČI POSTAJU TIŠINA

Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva „Sluge Božje fra Andrija Topić i 49 braće“, gostima je na ratnom skloništu govorio o povijesti samostana, njegovu stradanju tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća te o fratrima koji su ondje ubijeni.

FOTO: Mili Marušić / OTPOR.Media

Mjesto je to na kojem povijest nije samo zapisana u knjigama.

Mjesto na kojem se prošlost osjeti i bez riječi.

ALI NAJZANIMLJIVIJI DIO TEK DOLAZI…

Što je general Rojs rekao kada se ponovno prisjetio svojih školskih dana na Brigu?

Koje je detalje iz vremena Tuđmana i Šuška podijelio pred kamerama OTPOR.Media?

Što je ispričao o Hercegovini, izgradnji cesta i infrastrukture?

Koje su se uspomene vratile nakon toliko godina?

Otkrijte više
Zanimljivosti
Pop glazba
Vijesti

I zašto je ovaj susret za njega bio puno više od običnog posjeta?

Odgovore nećemo otkrivati kroz nekoliko rečenica. Jer neke priče izgube svoju snagu kada ih prepričate. Ovu želimo da čujete izravno od čovjeka koji je u njoj sudjelovao.

FOTO: Mili Marušić / OTPOR.Media

Jer ono što je Ljubo Ćesić Rojs ispričao na Brigu nije samo priča o jednom vremenu. To je svjedočanstvo čovjeka koji se, nakon desetljeća, ponovno našao pred vlastitim uspomenama.

OTPOR.Media donosi video reportažu s Briga – priču koju vrijedi pogledati, poslušati i zapamtiti.

Mili Marušić / OTPOR.Media
kontakt autora milimarusic@otpor.media

Continue Reading

KULTURA

Filipović: Iza 150 godina župe u Kiseljaku stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda

Published

on

,,Kada slavimo 150 godina župe, velik je to broj. Iza njega stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda na ovim prostorima. Zato je ovo prigoda prisjetiti se svih koji su bili prije nas – svećenika koji su služili ovoj župi, obitelji koje su se okupljale oko nje te pojedinaca koji su je gradili. Možda je najbolji način zahvaliti im tako što ćemo omogućiti nastavak života ove zajednice. Mi svi, u svojim ulogama i poslovima, moramo stvarati uvjete kako bi nove generacije ovdje vidjele svoju budućnost. Posebna je milost ovaj jubilej okruniti posvećenjem crkve i oltara. Neka zagovor svetoga Ilije prati sve nas u zajedničkom nastojanju činjenja dobra.’’, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović danas u Kiseljaku na obilježavanju 150 godina postojanja župe sv. Ilije Proroka.Galerija 2

Jubilej je okupio brojne vjernike te predstavnike crkvenog, društvenog i političkog života, a središnje misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji s kardinalom Vinkom Puljićem, vojnim biskupom u BiH mons. Mirom Relotom te provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem i drugim svećenicima, a današnjom prigodom obavljen je obred posvete župne crkve i oltara.Galerija 3

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH na obilježavanju 150. obljetnice predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavaru te predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradaru s drugim dužnosnicima sa svih razina vlasti čime je dodatno potvrđena važnost ovog jubileja i kiseljačke župne zajednice za život hrvatskog naroda u središnjoj Bosni.Galerija 10

Župa je osnovana 1876. godine odvajanjem od župe Banbrdo, a već godinu nakon osnutka brojala je 768 vjernika. Danas okuplja približno 5000 vjernika i jedna je od rijetkih župa Vrhbosanske nadbiskupije koja bilježi rast.

Taj podatak nije samo statistika, nego snažno svjedočanstvo životnosti Kiseljaka i ljudi koji ovdje ostaju, zasnivaju obitelji i svoju budućnost vežu uz ovaj kraj.

,,Isus nam danas poručuje: „Posljednji može biti prvi, a prvi posljednji.“ Što nam time želi reći? Da Božja logika nije logika ovoga svijeta. Bog ne poznaje granice, njegova ljubav i dobrota nemaju granica. Zato neka dobrota bude pravilo koje vlada u našim srcima. Svakome treba dati ono što mu pripada, a onome tko nema i tko je u potrebi pružiti ono što mu treba. Upravo je to smisao kršćanske ljubavi, vidjeti čovjeka pored sebe i biti mu spreman pomoći. Danas ćemo ugraditi relikvije svetaca. Neka nam one budu trajni podsjetnik da je pravo društvo za Krista, društvo svetih ljudi, čistoga srca, koji znaju ljubiti, pomagati i služiti drugome. Neka ovaj kraj i ova zajednica svojim životom svjedoče da Božja dobrota može biti pravilo po kojem živimo. Jer pred Bogom nije važno tko je prvi, a tko posljednji. Važno je koliko smo ljubavi dali.’’, naglasio je u propovijedi mons. Tomo Vukšić.

Kroz 150 godina župa je bila jedno od središta života Kiseljaka, prostor vjere, zajedništva i prenošenja vrijednosti s generacije na generaciju. Njezina povijest neraskidivo je povezana s poviješću ljudi ovoga kraja, njihovim obiteljima, tradicijom i nastojanjem da se očuva ono što je generacijama stvarano. Upravo zato rast kiseljačke župe ima posebnu težinu za središnju Bosnu. U vremenu snažnih demografskih izazova, opstanak zajednice ne mjeri se samo brojem ljudi, nego stvaranjem uvjeta u kojima čovjek vidi razlog ostati. To znači sigurnost, radna mjesta, gospodarsku perspektivu, kvalitetno obrazovanje, infrastrukturu i snažne institucije koje stoje uz obitelji i mlade.

Za hrvatski narod središnje Bosne to je i pitanje očuvanja identiteta, ali identitet se ne čuva samo sjećanjem na prošlost. Čuva se životom u sadašnjosti i stvaranjem budućnosti.Galerija 16

„Kroz svih ovih proteklih 150 godina svi oni koji su bili prije nas, mi koji smo danas živi i oni koji će doći poslije nas, nastavili su i nastavit će graditi i kamenu crkvu i onu živu Crkvu. Uz to, želim živjeti i graditi zajedništvo, jer upravo u zajedništvu možemo nastaviti graditi i čuvati ono što su nam prethodne generacije ostavile.’’ istaknuo je načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak.Galerija 12

Kiseljak danas svojim 150-godišnjim kontinuitetom pokazuje da središnja Bosna ima život, ljude i potencijal. Rast župne zajednice je i simbol snage kraja koji svoju budućnost gradi na vjeri, obitelji, zajedništvu i odgovornosti prema prostoru koji je generacijama bio i ostao dom. Obilježavanja ovog velikog jubileja proteklo je u ozračju zajedništva i zahvalnosti, a proslava je nakon mise nastavljena ručkom na gradskom trgu. U povodu ove obljetnice priprema se i župna monografija koja će trajno sačuvati svjedočanstvo o povijesti i životu kiseljačke zajednice.Galerija 17

                “Ono što smo naslijedili, naša je odgovornost sačuvati i ostaviti budućim naraštajima.”

Izvor: hnsbih.ba

Kiseljak
150 godina postojanja Župe
zajedništvo
središnja Bosna

Continue Reading

KULTURA

NEKA MJESTA

Published

on

( Neka te mjesta zagrle taman tada kada ti treba, taman koliko koliko treba, i vrate ti mir…)

Neka mjesta nas čekaju
baš poput majke što čeka sina iz rata da dođe.
Poput krošnje staroga hrasta što vjekovima nesebično nudi svoj hlad.
U njima je sve nježnije…
Ona su mir.
Stijeg su na vrhu planine.

Ona su tople ruke što ugriju ozeble dlanove nakon promrzle noći bez sna.

Bdiju nad nama i kad zaboravimo puteljke koji vide njima nazad.
I kad sjećanja na vrndžanje
po pendžerima
našeg djetinjstva izblijede u traženju vlastitog postojanja sumornih gradova, lažnoga sjaja.
I još sumornijih ljudi.

Grozdi zadivljale loze ispleteni s dračom još čekaju da ih ubereš, iscjeđeni iz škrte, sušne zemlje, kao onda kad si ih u djetinjstvu krišom ubrao.

Neka lica isplivaju kao sjenke dalekih vremena i nađu put ka tebi.

Guvna, jasna vizija konja u kasu koji prave krug u žitu, za svagdašnji kruh naših djedova.

Izborano čelo najdraže bake što žuljavim rukama prepreda po vretenu izvlačeći prelo iz vune meke poput njezine duše.

I tada suza krene, neumoljiva, besramna. Pada na raspucalo tlo kojem si nekada bosonog koračao.

A one prizide, što svjedoče vremenima, miluju te pogledom i govore ti kako si dobrodošao, dobrodošao kući.

I dušom se razliju sve milosti od Boga dane, zaplivaš njima kao mirnom rijekom.
I popune se sve praznine tvoje lutajuće duše.

A duhovi tvojih predaka lebde nad tobom, zasipaju te pepelom spokoja što ostaviše za sobom.

I tada znaš, nisi sam.

Mirjana B.

Continue Reading

KULTURA

U Neumu, Čapljini i Kupresu Vlaisavljević potpisala ugovore vrijedne 1,4 mil. KM

Published

on

Od Neuma do Kupresa Federalno ministarstvo kulture i športa dalo je potporu novim ulaganjima u  športske objekte koji će biti na raspolaganju djeci i mladima, sportašima i športskim klubovima, rekreativcima, školama, udrugama i svim građanima, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Hobijii slobodno vrijeme

Za Neum je izdvojeno ukupno 300.000 KM, 180.000 KM za sanaciju ŠRC-a Neum te 120.000 KM za izradu idejnog i glavnog projekta izgradnje Gradske dvorane Neum.

Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević i načelnik Neuma Dragan Jurković

Za Čapljinu je izdvojeno 600.000 KM za adaptaciju Gradske športske dvorane Čapljina dok je za Kupres izdvojeno 500.000 KM, i to 300.000 KM za dovršetak izgradnje Športske dvorane Kupres, VII. faza i 200.000 KM za izgradnju Športsko-rekreativnog centra, III. Faza.

Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević i načelnik Kupresa Danko Jurić

Ministrica Vlaisavljević naglasila je kako je ovim potpisivanjem ojačana važnost dječjih treninga, školskih aktivnosti, športskih natjecanja te rada klubova, a svi načelnici i gradonačelnica Raguž istakli su zahvalu za potporu koja je veliki poticaj ovim lokalnim zajednicama za nastavak ulaganja./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba