Uncategorized
Da se ne zaboravi: Na današnji dan su u Mostar došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA
Prije 35 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv. JNA.
Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.
Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove.
U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.
Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.
Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.
U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.
Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.
Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.
Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.
UDRUGA ORGANIZATORA OTPORA HVO U BIH
general Petar Zelenika prvi zapovjednik obrane Mostara
general Jadran Topić Predsjednik HVO-a Mostar
Ovo nije pitanje jedne udruge, jednoga predsjednika, jednoga tajnika ili jednoga dana u kalendaru.
Ovo je pitanje pamćenja ljudi koji su prvi stali u obranu svojih domova i svoga naroda.
Zato se danas moramo pitati:
tko će, ako ne mi koji smo to vrijeme živjeli, sačuvati istinu o tome kada, gdje i zašto su se ljudi uključivali u obranu?
O događajima iz 1991. i početka 1992. postoje svjedočanstva, dokumenti, ratni dnevnici, zapovijedi, popisi poginulih i ranjenih te ljudi koji su još živi i mogu govoriti.
ISTINA se ne smije izgubiti zbog kasnijih administrativnih odluka, promjena naziva udruga ili različitih tumačenja ratne prošlosti.
Posebno treba otvoreno i dokumentirano raspraviti kronologiju djelovanja dragovoljaca na području Hercegovine i Mostara tijekom 1991. godine, uključujući događaje od rujna 1991., poginule i ranjene te organiziranje obrane prije događaja koji se danas uzimaju kao početna točka pojedinih narativa.
Ako je bilo promjena naziva udruga, statuta, članstva ili načina predstavljanja ratnog puta, o tome treba govoriti na temelju zapisnika, statuta, odluka i izvornih dokumenata, a ne osobnim obračunima.
Isto tako, treba jasno razlikovati:
– dragovoljca HR H-B od kasnijih organizacijskih struktura HVO-a;
– datum stvarnog uključivanja pojedinca u obranu od kasnijih administrativnih evidencija;
– osobni ratni put od kolektivnih političkih tumačenja;
– dokumentiranu činjenicu od naknadne interpretacije.
Zadnji je čas da se živi dragovoljci okupe oko jedne jednostavne stvari: istine o vlastitom ratnom putu.
Zaboravite svađe, funkcije i osobne interese. Sačuvajte vlastita svjedočanstva i dokumente, kako bi sačuvali ISTINU i onemogućili druge da pišu kako im odgovara.
Posebno pozivam sve preživjele dragovoljce Mostara i Hercegovine na javno, dokumentirano svjedočenje o događajima kojima su osobno sudjelovali.
Za različita tumačenja, rješenje je u arhivu.
Za sporne odluke, koristite zapisnike.
Dokazujte različite datume i evidencije, uspoređujte dokumente.
Još dok ste živi svjedočite ISTINU.
Šutnja je izdaja… nije 45ta…. ljudi borite se za istinu.
Laž ne smije biti zamijenjena za povijest.
Naša je obveza prema poginulima, ranjenima, njihovim obiteljima i budućim naraštajima da ostavimo što potpuniji i provjerljiviji zapis o tome tko je bio gdje, kada je došao, što se događalo i zašto je djelovao.
Posebno treba sačuvati sjećanje na sve koji su svoje živote i zdravlje ugradili u obranu prije nego što su kasniji politički i administrativni okviri dobili oblik koji danas poznajemo.
Dragovoljci… svjedočite– nemojte dopustiti da vaše osobno svjedočanstvo nestane.
Dokumenti, svjedočanstva i činjenice su vaše oružje u miru.
Laž se podržava šutnjom.
Istina se čuva svjedočenjem, dokumentima i odgovornošću prema onima koji više ne mogu govoriti.
Ljila Zovko
Uncategorized
Kandidat za hrvatskog člana predsjedništva Zdenko Lučić:Posjet hrabrim vatrogascima na Ljubuši
Uncategorized
Kampanja u BiH sve žešća: Ratne teme, nacionalna pitanja i borba za hrvatskog člana Predsjedništva u prvom planu
Bosna i Hercegovina ušla je u treći tjedan kampanje za Opće izbore 4. listopada, a dosadašnji istupi kandidata i stranaka ponovno pokazuju koliko su pitanja identiteta, ratne prošlosti i političkog predstavljanja snažno prisutna u izbornoj utakmici. Istodobno se govori o plaćama, mirovinama, obrazovanju, ulaganjima, energentima i europskom putu, ali te teme često ostaju u sjeni oštrih političkih poruka.
Bosna i Hercegovina ušla je u treći tjedan službene kampanje za Opće izbore koji će biti održani 4. listopada 2026. godine. Kampanja je počela 4. rujna i traje do 3. listopada u 7 sati, kada počinje izborna šutnja. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, u Središnji birački popis upisana su 3.414.364 birača.
Na izborima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te zastupnici u skupštinama županija u Federaciji BiH.
– Tekst se nastavlja ispod oglasa –
Iako političke stranke u kampanji govore o plaćama, mirovinama, obrazovanju, ulaganjima, europskim integracijama, energentima i drugim pitanjima koja izravno utječu na svakodnevni život, velik dio političke pažnje ponovno je usmjeren na identitet, ratnu prošlost, odnose s Hrvatskom i Srbijom te način političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Ratna prošlost ponovno se vratila u središte kampanje
Početak kampanje vremenski se poklopio sa smrću Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske koji je pred međunarodnim sudom pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Njegova smrt ponovno je otvorila rasprave o odnosu prema ratnoj prošlosti, osobito između političkih predstavnika iz Sarajeva i Banje Luke. HRT je još uoči početka kampanje izvijestio o političkim reakcijama na veličanje Mladića, što je pokazalo koliko ratne teme i dalje zauzimaju prostor u javnom životu BiH.
Takve teme dodatno su se prelile i u aktualnu izbornu kampanju, gdje se pitanja ratne prošlosti povezuju s današnjim političkim odnosima i pogledima na budućnost države.
Bitka za hrvatskog člana Predsjedništva
Jedna od najvažnijih izbornih utrka vodi se za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
U toj su utrci Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH, Zdenko Lučić, neovisni kandidat kojeg podupire pet hrvatskih oporbenih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte. Njihove kandidature potvrđene su tijekom priprema za izbore, a kandidati su tijekom kampanje zauzeli bitno različite političke pozicije.
– Tekst se nastavlja ispod oglasa –
Filipović u kampanji naglašava ravnopravnost Hrvata i njihovo političko predstavljanje, uz teme poput zdravstva, energetike, plaća, mirovina, obrazovanja i položaja mladih i obitelji. U svojim je istupima govorila i o odnosima s Republikom Hrvatskom i Srbijom, europskom putu te funkcioniranju institucija.
Posebnu je pozornost privukla i njezina najava otvaranja ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru bude li izabrana.
Zdenko Lučić, kojega podupire pet hrvatskih oporbenih stranaka, svoju kampanju velikim dijelom temelji na kritici dugogodišnje politike HDZ-a BiH i Dragana Čovića. U svom predstavljanju govori o potrebi stvaranja političke alternative Hrvatima u BiH i promjeni dosadašnjeg načina vođenja politike. Njegovu kandidaturu podupiru HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka.(velik broj branitelja podupire svog generala)
Time se utrka ne svodi samo na odnos hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka, nego se vodi i unutar hrvatskog političkog prostora.
Kovačević kampanju gradi na suprotstavljanju HDZ-u BiH i SNSD-u
Kampanja Slavena Kovačevića ima drukčije naglaske. Kandidat Demokratske fronte u svojim javnim nastupima posebno ističe suprotstavljanje politikama HDZ-a BiH i SNSD-a Milorada Dodika.
Kovačević je na predizbornom skupu 13. rujna poručio da neće biti pomilovanja Milorada Dodika, a izbornu utrku povezao je i s pitanjem načina funkcioniranja Predsjedništva BiH i protivljenjem etničkoj podjeli institucija.
U svojim istupima govori i o odnosu prema ratnoj prošlosti te politikama koje smatra neprihvatljivima za buduće funkcioniranje BiH.
Takve poruke izazivaju snažne reakcije upravo zato što se u izbornoj kampanji ponovno isprepliću aktualna politička pitanja s odnosom prema događajima i osobama iz ratnog razdoblja.
Građanska država ili jednakopravnost konstitutivnih naroda?
Jedno od ključnih političkih pitanja kampanje ponovno je i koncept budućeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Na jednoj strani nalaze se političke opcije koje naglasak stavljaju na građanski koncept države, dok hrvatske političke stranke i njihovi predstavnici posebno ističu jednakopravnost konstitutivnih naroda i pitanje legitimnog političkog predstavljanja.
Na te se razlike nadovezuju i oštre javne polemike.
Fra Petar Jeleč, definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene, u komentaru objavljenom na portalu Svjetlo riječi kritizirao je način na koji Demokratska fronta koristi pojam „građanske države“, tvrdeći da se iza tog koncepta, prema njegovu mišljenju, može otvoriti prostor za preglasavanje Hrvata.
S druge strane, DF upravo građanski koncept države ističe kao jednu od svojih temeljnih političkih poruka.
Biskupi pozvali građane na izbore
Uoči izbora oglasila se i Biskupska konferencija BiH, koja nije podržala konkretnog kandidata ili političku stranku, nego je pozvala katolike na izlazak na izbore.
Biskupi su pritom istaknuli potrebu poštivanja ljudskog dostojanstva, vladavine prava, mira, pomirenja i zajedničkog dobra, ali i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Upozorili su i na pojave poput preglasavanja malobrojnijih naroda, kupovanja glasova, političkog klijentelizma i zlouporabe javnih institucija u stranačke svrhe.
Unutar srpskog političkog bloka također traje borba
Dok se u hrvatsko-bošnjačkom političkom prostoru vode rasprave o izboru člana Predsjedništva i ustavnom uređenju države, na srpskoj političkoj sceni odvija se druga vrsta političkog sukoba.
Milorad Dodik tvrdi da Draško Stanivuković neće biti premijer Republike Srpske. Stanivuković, koji predvodi Pokret „Sigurna Srpska“ i gradonačelnik je Banje Luke, politički djeluje kao dio oporbe SNSD-u, a konačan odnos snaga trebali bi odrediti rezultati izbora.
Time se pokazuje da ovogodišnja kampanja nije obilježena samo sukobima između Bošnjaka, Hrvata i Srba, nego i borbom unutar pojedinih političkih i nacionalnih blokova.
Gospodarske teme teško se probijaju u prvi plan
Istodobno, dio kandidata pokušava kampanju usmjeriti prema gospodarskim i socijalnim pitanjima.
Bakir Izetbegović svoju je političku ponudu predstavio kroz program „3×50“, koji uključuje 50 milijardi KM ulaganja, 50.000 novih radnih mjesta te povećanje plaća i mirovina za 50 posto.
Denis Bećirović također naglašava gospodarstvo, obrazovanje, ulaganja, nova radna mjesta i ostanak mladih.
„Ne pristajem na svađalačku politiku. Moji stvarni protivnici su nezaposlenost, kriminal, korupcija, siromaštvo i nepravda“, poručio je Bećirović tijekom kampanje.
Međutim, gospodarske teme često ostaju u sjeni pitanja identiteta i međunacionalnih odnosa.
Hrvatska i Srbija ponovno dio predizborne retorike
U kampanju su uključeni i odnosi BiH s Hrvatskom i Srbijom.
Bošnjački političari u svojim istupima govore o ulozi Zagreba i Beograda u političkim procesima u BiH, dok hrvatske stranke naglašavaju odnose s Republikom Hrvatskom i pitanje položaja Hrvata u BiH.
Takvi istupi pokazuju da vanjskopolitička pitanja u BiH često vrlo brzo postaju dio domaće političke kampanje.
Istodobno, i europski put zemlje ostaje jedna od deklariranih tema. BiH je zahtjev za članstvo u Europskoj uniji podnijela 2016., kandidatski status dobila 2022., a Europsko vijeće u ožujku 2024. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore. Europska komisija je u izvješću za 2025. upozorila da je reformska dinamika zastala i da je tijekom izvještajnog razdoblja usvojen tek ograničen broj reformi.
Taj raskorak između europskih ambicija i domaće političke stvarnosti bit će jedan od važnih izazova i nakon izbora.
Tri tjedna kampanje, a stare teme ponovno dominiraju
Dosadašnji tijek kampanje pokazuje da će se do 4. listopada voditi nekoliko paralelnih političkih bitaka. Jedna se odnosi na odnose između Bošnjaka, Hrvata i Srba i različite vizije budućeg uređenja BiH. Druga se vodi unutar samih nacionalnih političkih prostora. Treća se odnosi na ulogu Hrvatske i Srbije u unutarnjim procesima u BiH.
U takvom okruženju plaće, mirovine, zdravstvo, obrazovanje, investicije, cijene energenata i druga pitanja svakodnevnog života nisu nestala iz kampanje, ali ih često nadjačavaju teme koje su mnogo snažnije povezane s identitetom i političkim sukobima.
Do izbora 4. listopada ostalo je još nešto više od dva tjedna. Građani će tada birati vlasti na više razina, od Predsjedništva BiH i državnog parlamenta do entitetskih i županijskih institucija.
Kako će se različite političke vizije pretočiti u rezultate izbora, bit će poznato tek nakon glasovanja. Ono što je već sada očito jest da će se i na ovim izborima odlučivati ne samo o sastavu budućih institucija, nego i o različitim pogledima na pitanje kakva bi Bosna i Hercegovina trebala biti.
NEKA MJESTA
LJILJA ZOVKO:UPOZORENJE SVIM ŽIVIM DRAGOVOLJCIMA HR H-B – ŠUTNJA JE PODUPIRATELJ LAŽI
Da se ne zaboravi: Na današnji dan su u Mostar došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA
Čitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
Heroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
KULTURA10 mjeseci agoČitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
-
Uncategorized1 godina agoHeroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
Uncategorized1 godina agoTjedni Komentar:Rada Krivokapić Radonjić dobitnica nagrade za najboljeg modnog dizajnera za Južnu Evropu 2024/25
-
KULTURA1 godina agoNa zahtjev čitatelja portala vraćamo tekst “Ministar MUP-a HNŽ Marijo Marić “Zovu me Sjećanja ,Na Dane Ponosa i Slave!
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
-
KONTAKT2 godine agoTjedni komentar… izvrsni načelnik Čitluka Marin Radišić posložio tim brotnjaka za 21 stoljeće.
-
SPORT2 godine agoKošarkaški savez Herceg Bosne: Od uspjeha do paralize