HDZ – SDP 1:1

U tijeku je žestoka bitka Gorana Marića i Borisa Lalovca za Hrvatsku i za glasače. Marić je prvi ukazao na činjenicu da se HNB oteo nadzoru i nacionalnom interesu, a Lalovac upozorava na beskrupulozno ponašanje poslovnih banaka.

Jako je važno da je Crkva u Hrvata stala uz iscrpljene dužnike banaka. Širi se društveni konsenzus za prevladavanje krize u svezi kreditne klauzule CHF, koja je dužnicima nametnuta. Udruga Franak održat će veći prosvjed 25. travnja, ako ne dođe do zaokreta u ponašanju banaka.

Kardinal Josip Bozanić ponovno je prozvao strukture

U uskrsnoj poslanici kardinal Bozanić govorio je o lihvarskim kreditima i egzistencijalnom slomu koji proizvode banke. “U nas su zakazali kontrolni mehanizmi, koji trebaju štiti građane. Apeliram na sve da u okviru sustava pronađu rješenje i pravedno rasporede teret”. Strašno je da glavni bankari šute, kao da kardinal Bozanić nije na njihovoj razini, a javlja se marginalni Zoran Bohaček iz nekakve udruge, koja niti je banka, niti bilo koga kreditira. Tako imamo obrat da kardinal Bozanić koristi pravnu terminologiju, a od strane banaka i njihovih “prijatelja” dolaze nam religiozne poruke na nivou trgovine oprostom grijeha. Ministar Boris Lalovac gleda pozitivno na kardinalova upozorenja. Lalovac je otkrio novinarima da je prije nekoliko mjeseci razgovarao s kardinalom Bozanićem o otpisu dugova i da je korektno potvrdio kardinalu da o tome govori i Biblija.

Glasovi razuma i pravde dolaze i iz našeg sudstva. Presuda Radovana Dobronića u korist dužnika banaka ostala je ishodište nade za sve, a upravo je ovih dana sutkinja Mirna Grgić Radojčić u pojedinačnoj tužbi Ivice Butora presudila ništetnost ugovora s klauzulom CHF. Banka mora Butori vratiti 183 tisuće kuna uz zatezne kamate, a on njoj 150 tisuća kuna. Velika je to pobjeda i snažno angažiranog Krešimira Bajamića iz Udruge Franak, koji je otvorio pravi put, koji će natjerati banke da preuzmu dio tereta u slučaju Franak. Naime, ako svi dužnici po klauzuli CHF pojedinačno tuže banke kod kojih su se zadužili, procjena je da će barem polovica dobiti slično rješenje, što je za banke najgore rješenje od svih mogućih.

U utorak je Udruga Franak objavila da napušta radnu skupinu za slučaj Franak, zbog neozbiljnosti ostalih sudionika. HNB šalje “zapisničare”, ministar Boris Lalovac nije nazočio niti jednom sastanku, a nositelj radne skupine i njegova pomoćnica Žana Pedić odlazi u Svjetsku banku. Jeli pokrenuto “kupovanje” osoba koje misle da negativne posljedice klauzule CHF trebaju snositi i banke? Zanimljivo, Žana će u Washingtonu raditi kao savjetnica izvršnog direktora nizozemske konstituence. Udruga Franak upozorila je na slabu komunikaciju između ministarstava, tako da je u Javnosti najedanput osvanuo prijedlog ministra Gorana Marasa za slučaj Franak. Ivan Kontrec izvijestio je medije da Udruga Franak traži ostavku guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Reče da HNB nije dostavio tražene podatke, a HNB uzvraća da je dostavio podatke kojima raspolaže. Znači li to da nitko ne nadzire poslovanje banaka? U Udruzi Franak drže da HNB podržava banke i bankarski lobi. Niko Delić upozorava da HNB nije obrazložio svoju tvrdnju o 9 milijardi eura smanjenja deviznih rezervi ako bi se ukinula valutna klauzula za domaće kredite, ili 3 milijarde eura ako bi se ukinula klauzula CHF. Profesor Drago Jakovčević reče da tvrdnja HNB-a ne stoji, jer su krediti davno plasirani. Profesor Ivan Lovrinović napomenuo je da još uvijek čekamo očitovanje Ustavnog suda glede valutne klauzule, kao i pravorijek Vrhovnog suda glede Dobronićeve presude, koja treba biti okosnica rješenja. Poslovne banke zbunjuju Javnost i zajedno s HNB-om plaše porezne obveznike da će oni preuzeti tereta švicarskog franka.

Boris Lalovac je ponudu banaka da država otkupi ovršene stanove doživio kao prvotravanjsku šalu. Izjavio je da banke odugovlače rješavanje slučaja Franak. Tvrdi da odlazak Žane Pedić neće omesti pregovore o švicarskom franku, i da iza traženja rješenja stoji on osobno, kao i premijer Zoran Milanović. Lalovac je izrekao nekoliko oštrijih rečenica na račun poslovnih banaka. Neće dozvoliti da sve negativne posljedice slučaja Franak ostanu na leđima građana. Veli da je nedopustivo da dužnik nakon godina otplate kredita duguje više nego na početku otplate. Poslovne banke ne nude nikakvo rješenje, pa Vlada mora posegnuti za onim mehanizmima koji joj stoje na raspolaganju. Lalovac se često obraća Javnosti, a šefovi “domaćih” banaka i dalje ostaju na distanci, pa se u prazan prostor vraća Hrvatska udruga banaka, koja zapravo ometa komunikaciju. Usprkos nazivu, nije jasno koga i što HUB predstavlja. Naime, nije tužen nekakav HUB, nego 8 određenih banaka. Zamislite da se na tužbu potrošača protiv neke trgovine oglasi nekakva HUM – Hrvatska udruga marketa, ili HUTC – Hrvatska udruga trgovačkih centara.

Dan kada je Relja Martić pobjegao iz Sabora

Doc.dr.sc. Goran Marić, ekonomski stručnjak HDZ-a i potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, dugi niz godina upozorava da je naš glavni problem HNB, koji desetljećima vodi pogrešnu monetarnu politiku. Kako odnosi stoje, parlamentarna izborna bitka između SDP-a i HDZ-a svodi se na to hoće li više problema prepoznati Marić ili Lalovac. El Clasico HDZ – SDP zapravo je igra stranog kapitala, kao i svaki drugi. Obrana koalicije Kukuriku je razvaljene, ali iz HDZ-a na protivnički gol šutira samo Marić. Traži se jači Atletico: Živi zid, Blokirani, Udruga Franak i Narodna fronta. Ključ je pošteno suđenje!

Viceguverner HNB-a Relja Martić pojavio se u Saboru kao gromobran za guvernera Borisa Vujčića. Pamflet HNB-a pod nazivom “Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike” dramatično kasni – odnosi se na prvu polovicu prošle godine. O gorućim temama HNB će nas izvijestiti za godinu dana! Izvješće za razdoblje 2014/1-6 konstatira ono što možete saznati i na bilo kojoj gradskoj tržnici: stagniranje gospodarske aktivnosti, pad investicija, prividan rast izvoza (preklapanje termina isporuka) i nepovoljna kretanja na tržištu rada. Pogoršao se saldo tekućeg računa platne bilance, pa je ostvaren manjak od 1,8 milijardi eura ili 10,6 posto više nego u istom razdoblju 2013. Bruto inozemni dug povećao se za 0,2 milijarde eura, a na kraju lipnja iznosio je 46,3 milijarde eura ili 107 posto BDP-a. Neto inozemni dug iznosio je 26,2 milijarde eura ili 60,6 posto BDP-a.

Nezavisni laburist Branko Vukšić prigovorio je na bankarskom metajeziku. “Twain kaže da je bankar tip koji posudi kišobran kad sije sunce i traži da mu ga vratite kad počne padati kiša. Što HNB poduzima da Hrvatska iziđe iz krize, osim što s visoka dijeli političke lekcije?” HDZ-ov Ivan Šuker zamjerio je preskakanje aktualnih tema, kao što su slučaj Franak i Raiffeisen zadruge. SDP-ov Draženko Pandek konstatirao je da naši poduzetnici ne mogu biti konkurentni kada im se nude lihvarske kamate. Martić mu je odgovorio da cijena kredita ovisi o percepciji rizika. Ovdje ću napomenuti da banka klijentu naplaćuje i njegov rizik.

Slavko Linić zamjerio je bankama što u predstečajnim nagodbama nisu bile spremne otpisati stare kredite. “Golema količina novca koja je u bankarskom sustavu rezultirala je vraćanjem kredita majkama bankama van Hrvatske. Ne treba im novac, zašto nisu vraćeni svi švicarci? To je morao biti nalog HNB-a i to je morao biti zahtjev, pa makar na štetu profita poslovnih banaka. Mi smo se morali riješiti švicarca.” I dodao: “Još uvijek, nažalost, nemamo investicija, još uvijek imamo povrat kredita. HNB treba naložiti vraćanje švicarskog franka i trebamo se riješiti tog zla koje nije trebalo ni ući u RH.”

“Sve treba napraviti da bi se stimulirale i privukle privatne investicije i to prije svega u industrijsku proizvodnju i u proizvodnju koja je namijenjena izvozu i onda će taj izvoz pokrenuti rast BDP-a, pokrenuti zaposlenost i onda će kroz to i pokrenuti potrošnju i to će biti onda spirala u pozitivnom smislu koja će dovest do rasta” – izjavio je Relja Martić. Glede kredita s klauzulom CHF, Martić je izrazio povjerenje u odgovarajuću radnu skupinu, koja se raspala! Martić je upozorio na problem libora i euribora, koji je postao parametar za mijenjanje kamatnih stopa. “I švicarci i sve ovo drugo širi je problem koji se zove eurizacija, a mi smo na neki način talac eurizacije” – Martić je ipak priznao krivnju HNB-a. Glede RBA zadruga, Martić je izjavio da HNB nema ovlasti ni mandat da djeluje, lovi i sprječava one koji su ilegalno na tržištu.

Iako je Gorana Marića viroza potjerala u krevet, nije mogao slušati obmanjivanje hrvatske Javnosti od strane HNB-a, pa je dojurio u Sabor i ispratio Relju Martića s kratkim govorom, koji će biti zapamćen. “Vi gospodine viceguverneru kažete da je najveći ekonomski problem u nedostatku kreditne potražnje, za vas nisu problem visoki troškovi financiranja, koji su najviši u EU, vama nisu problem iznimno visoke kamatne stope koje vi kreirate. Ne vidite li da se zbog jednostrane promjene već ugovorenih kamatnih stopa dovode u nepriliku svi gospodarski subjekti u RH? Vama nisu problem 227 različitih bankarskih naknada jer ste ih vi dopustili, vama nisu problem ilegalni krediti, a vi dajete odobrenja za rad kreditnih institucija, vama nije problem valutna klauzula i ogromne tečajne razlike, vama nije problem uopće što Hrvatska godinama stagnira. Recite mi jednu antirecesijsku mjeru koju ste donijeli, recite mi bilo kakvu mjeru koju ste donijeli u korist hrvatskog naroda. Ne možete, jer niste! Cijela Hrvatska je pod ovrhama a vas se to ne tiče, i još bježite iz Sabora dok o tomu govorim. Sjajno!” Predsjedavajući Milorad Batinić iz HNS-a upozorio je Martića da nije bilo potrebe da odlazi prije nego što kolega završi.

Bonusi izbacuju dužnike na ulicu

Nezadovoljni Boris Lalovac pojavio se u Splitu, na Summitu o EU i jugoistočnoj Europi, u organizaciji The Economista, i prozvao “domaće” poslovne banke. Bankari, zaradili ste bonuse na građanima, obogatili se na građanima, a sada ih izbacujete na cestu, i još tražite da država poveća svoj javni dug plaćajući vaše ludosti, što je neprihvatljiv model. “Zar da se režu socijalna davanja zato što su se dečki s Wall Streeta zaigrali? Oni moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele. Država će ih podržati, ali je to društveno socijalni problem koji su oni prouzročili.” Lalovac priznaje da bez infrastrukture jugoistočna zona EU ne može funkcionirati, ali da su Rumunjska i Bugarska infrastrukturu financirale iz fondova EU, a Hrvatska iz poreza. Kod nas 15 posto BDP-a odlazi na troškove financiranja infrastrukture – autoceste, ceste i željeznica. U Splitu smo čuli i pamflet Ivana Vidakovića, direktora Microsofta za Hrvatsku: u Washingtonu su izračunali da svako novo radno mjesto u IT sektoru donosi sedam novih radnih mjesta. Gdje? U menadžmentu?

HUB ima ideju: ako država ne želi preuzeti stanove dužnika, ponudit ćemo ih strancima! U svakom slučaju, imamo sramotnu situaciju da se dobit “domaćih” banaka prelijeva u inozemne matice, da su “loši” krediti zapravo preplaćeni, a stanovi praktično idu strancima ili ih stranci prodaju kroz igre s derivatima i slične “zakonske” instrumente. Banke ne mogu imati te stanove u svome vlasništvu! Nakon raspada radne skupine za slučaj Franak, odgovarajuća udruga zapalila je tisuću svijeća ispred HNB-a. Članovi UF-a organizirali su impresivan prosvjed bez velikog organizacijskog napora, sa desetim dijelom svoje angažiranosti. Za 25. travnja najavljen je veći prosvjed.

Ako ste mislili da je grabež gotov, to nije tako. HUB traži da se Ministarstvo financija izjasni hoće li subvencionirati najam takvih stanova. Banke ne žele riješiti problem kredita, nego cijelu situaciju iskoristiti za namicanje još veće dobiti, za guljačinu na svim razinama. Mislili smo da grabe na tečaju i kamatama, a one žele usput oderati državu i sve nas za kredite pojedincima. Traži se uplitanje Europske komisije, odnosno ECB-a, a to znači rješenje po mjeri krupnog kapitala. Naime, ECB ne smeta pretakanje bankarske dobiti u Italiju i Austriju – sve je to EU, i još k tome Eurozona. Možete misliti koliko će ECB poduzeti bilo što da smanji dotok kapitala u Italiju. Neću se iznenaditi ako Svjetska banka povuče Borisa Lalovca na ugodno i dobro plaćeno radno mjesto. Dajmo im gratis sve ostale ministre, premijera, guvernera i viceguvernere!T. Dolić