Connect with us

KULTURA

TJEDNI KOMENTAR Uz dužno poštovanje svima, posebne čestitke u organizaciji Groblja mira upućujemo Vladi Hercegovačko-neretvanske županije, na čelu s predsjednicom Marijom Buhač.

Published

on

Za razliku od svih ostalih institucija koje sudjeluju u organizaciji, izgradnji i sigurnosno-protokolarnim poslovima, bez sudjelovanja Vlade HNŽ-a cijeli bi taj projekt bio znatno siromašniji. Naravno, tu je i neizostavno pokroviteljstvo Hrvatskog narodnog sabora te operativni rad Udruge  na čelu s g. Milom Pušićem, ali „kapa do poda“ Vladi HNŽ-a s resornim ministrima – a posebno predsjednici Mariji Buhač.
Bit ću iskren: kao netko tko je dugi niz godina radio kao rukovoditelj gradilišta i u provedbenim sigurnosnim protokolima u izbornim kampanjama HDZ-a BiH, dobro poznajem sustav organizacije. Upravo zato s punim uvjerenjem mogu reći da su ministri Vlade HNŽ-a ne samo bili na raspolaganju, nego i nositelji aktivnosti i zadataka. Prepoznatljivo je vrhunsko zajedništvo predsjednice i ministara, koje se očituje ne samo na Bilima, nego i na svim drugim značajnim obljetnicama.
Mora se priznati da je stvorena kompaktna i funkcionalna Vlada, na ponos svih nas. Posebno priznanje zaslužuje predsjednica Buhač za poštivanje istine o domovinskoj povijesti. Kao branitelj osjećam ponos, a kao čovjek sreću što daje sve od sebe. Njezin govor na Groblju mira 23. kolovoza 2025. ostat će zapisan u povijesti, osobito zbog snažnog i kvalitetnog isticanja istine o stradanjima u Domovinskom ratu.
Nakon nadahnutog govora predsjednice Buhač i snažne propovijedi provincijala fra Joze Grbeša, postalo je jasno da je hrvatsko zajedništvo temelj opstojnosti Hrvata u BiH.
Zaključujem: predsjednice Vlade HNŽ-a, gđo Marija Buhač – nastavite istim putem predvoditi našu Vladu i ne mijenjajte tim. Barem još jedan mandat!

Poštovani predsjedniče Čoviću,
članovi Organizacijskoga odbora,
predstavnici svih razina vlasti,
cijenjeni duhovni oci, dragi vjernici,
poštovani potomci pokojnika za čije duše danas molimo,
ukazana mi je iznimna čast pozdraviti Vas ovdje – na Groblju mira – na Dan
sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.


Narod kojemu zajednički pripadamo – hrvatski narod – kroz svoju povijest
nosi teške križeve i pamti ubijanja i progone, režime koji nisu štedjeli
nikoga, ni žene, ni djecu, ni starce. Pamti istrjebljenja čitavih naraštaja i
pusta sela u kojima su žene u crnini podizale siročad.
Kao što rekoh, i to nije slučajno odabrana riječ – mi pamtimo!
I onda kada je bilo opasno prenositi ta sjećanja, naši su nam stariji pričali.
Nisu uvijek smjeli glasno, ali su prenosili uspomene na djedove, njihove
borbe, stradanja i mučeništva. Zato je sjećanje u narodu preživjelo a, Bogu
hvala, dočekali smo slobodu u kojoj možemo, kao ponosni potomci, javno se
pomoliti za njihovu žrtvu i dostojanstveno proslaviti ono što su nam ostavili
u nasljedstvo.
A – ne zaboravimo – svaki od ovih križeva nosi po jedno ime, a svako je to
ime utkano u slobodu koju danas živimo i koju smo mi dužni čuvati i braniti.
Kako njihova, tako i imena naših branitelja iz Domovinskoga rata, jer svi su
oni položili živote vjerujući u isti cilj i braneći iste vrijednosti.
Zato mi, predstavnici vlasti iz reda hrvatskoga naroda, imamo pred sobom
zadaću i čast slijediti put koji su nam utrli oni čija imena danas slavimo.
Naša je odgovornost slobodna, mirna i u svakomu pogledu bolja sutrašnjica
naraštaja koji su tu danas, tako i onih koji će doći za nama.
Pamtimo, dragi prijatelji, ali ne mrzimo. Opraštamo, ali ne zaboravljamo, jer
zaborav briše sve, a niti jedan od onih koji su pali na putu slobode ne smije
biti zaboravljen.Na Groblju mira postavljeno 11.000 križeva, najviše do sada iz Bosanske Posavine - www.vecernji.ba

Pred nama je 20.000 bijelih križeva! To je 20.000 imena, to je 20.000
obitelji, to je na stotine tisuća potomaka koji su patili kako bismo mi živjeli.
Neka im dragi Bog udijeli pokoj vječni!
Na nama ostaje pamtiti, čuvati i slaviti naše svetosti.
Hvala vam.

Autor: Mladen Ljubić Vajta

Continue Reading

KULTURA

Slaven Zeljko je drugi na listi HDZ-a BiH za Parlamentarnu skupštinu Federacije Bosne i Hercegovine

Published

on

 

Svoj politički život započeo je kroz mladež, a jedan mandat obnašao je dužnost predsjednika Mladeži HDZ-a BiH.

U jednom mandatu, isto tako obnašao je dužnost savjetnika predsjedateljice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Bio je predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar u jednom mandatu, u vremenu kada je postignut dogovor oko izbora gradskih vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.

Danas je Slaven obnaša dužnost savjetnika gradonačelnika Grada Mostara.

Zamolio bih vas sve da svojim glasom podržite Slavena, kao i da podržite listu HDZ-a BiH za Parlamentarnu skupštinu Federacije BiH koju predvodi Marija Buhač.

Continue Reading

KULTURA

Filipović: Iza 150 godina župe u Kiseljaku stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda

Published

on

,,Kada slavimo 150 godina župe, velik je to broj. Iza njega stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda na ovim prostorima. Zato je ovo prigoda prisjetiti se svih koji su bili prije nas – svećenika koji su služili ovoj župi, obitelji koje su se okupljale oko nje te pojedinaca koji su je gradili. Možda je najbolji način zahvaliti im tako što ćemo omogućiti nastavak života ove zajednice. Mi svi, u svojim ulogama i poslovima, moramo stvarati uvjete kako bi nove generacije ovdje vidjele svoju budućnost. Posebna je milost ovaj jubilej okruniti posvećenjem crkve i oltara. Neka zagovor svetoga Ilije prati sve nas u zajedničkom nastojanju činjenja dobra.’’, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović danas u Kiseljaku na obilježavanju 150 godina postojanja župe sv. Ilije Proroka.Galerija 2

Jubilej je okupio brojne vjernike te predstavnike crkvenog, društvenog i političkog života, a središnje misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji s kardinalom Vinkom Puljićem, vojnim biskupom u BiH mons. Mirom Relotom te provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem i drugim svećenicima, a današnjom prigodom obavljen je obred posvete župne crkve i oltara.Galerija 3

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH na obilježavanju 150. obljetnice predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavaru te predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradaru s drugim dužnosnicima sa svih razina vlasti čime je dodatno potvrđena važnost ovog jubileja i kiseljačke župne zajednice za život hrvatskog naroda u središnjoj Bosni.Galerija 10

Župa je osnovana 1876. godine odvajanjem od župe Banbrdo, a već godinu nakon osnutka brojala je 768 vjernika. Danas okuplja približno 5000 vjernika i jedna je od rijetkih župa Vrhbosanske nadbiskupije koja bilježi rast.

Taj podatak nije samo statistika, nego snažno svjedočanstvo životnosti Kiseljaka i ljudi koji ovdje ostaju, zasnivaju obitelji i svoju budućnost vežu uz ovaj kraj.

,,Isus nam danas poručuje: „Posljednji može biti prvi, a prvi posljednji.“ Što nam time želi reći? Da Božja logika nije logika ovoga svijeta. Bog ne poznaje granice, njegova ljubav i dobrota nemaju granica. Zato neka dobrota bude pravilo koje vlada u našim srcima. Svakome treba dati ono što mu pripada, a onome tko nema i tko je u potrebi pružiti ono što mu treba. Upravo je to smisao kršćanske ljubavi, vidjeti čovjeka pored sebe i biti mu spreman pomoći. Danas ćemo ugraditi relikvije svetaca. Neka nam one budu trajni podsjetnik da je pravo društvo za Krista, društvo svetih ljudi, čistoga srca, koji znaju ljubiti, pomagati i služiti drugome. Neka ovaj kraj i ova zajednica svojim životom svjedoče da Božja dobrota može biti pravilo po kojem živimo. Jer pred Bogom nije važno tko je prvi, a tko posljednji. Važno je koliko smo ljubavi dali.’’, naglasio je u propovijedi mons. Tomo Vukšić.

Kroz 150 godina župa je bila jedno od središta života Kiseljaka, prostor vjere, zajedništva i prenošenja vrijednosti s generacije na generaciju. Njezina povijest neraskidivo je povezana s poviješću ljudi ovoga kraja, njihovim obiteljima, tradicijom i nastojanjem da se očuva ono što je generacijama stvarano. Upravo zato rast kiseljačke župe ima posebnu težinu za središnju Bosnu. U vremenu snažnih demografskih izazova, opstanak zajednice ne mjeri se samo brojem ljudi, nego stvaranjem uvjeta u kojima čovjek vidi razlog ostati. To znači sigurnost, radna mjesta, gospodarsku perspektivu, kvalitetno obrazovanje, infrastrukturu i snažne institucije koje stoje uz obitelji i mlade.

Za hrvatski narod središnje Bosne to je i pitanje očuvanja identiteta, ali identitet se ne čuva samo sjećanjem na prošlost. Čuva se životom u sadašnjosti i stvaranjem budućnosti.Galerija 16

„Kroz svih ovih proteklih 150 godina svi oni koji su bili prije nas, mi koji smo danas živi i oni koji će doći poslije nas, nastavili su i nastavit će graditi i kamenu crkvu i onu živu Crkvu. Uz to, želim živjeti i graditi zajedništvo, jer upravo u zajedništvu možemo nastaviti graditi i čuvati ono što su nam prethodne generacije ostavile.’’ istaknuo je načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak.Galerija 12

Kiseljak danas svojim 150-godišnjim kontinuitetom pokazuje da središnja Bosna ima život, ljude i potencijal. Rast župne zajednice je i simbol snage kraja koji svoju budućnost gradi na vjeri, obitelji, zajedništvu i odgovornosti prema prostoru koji je generacijama bio i ostao dom. Obilježavanja ovog velikog jubileja proteklo je u ozračju zajedništva i zahvalnosti, a proslava je nakon mise nastavljena ručkom na gradskom trgu. U povodu ove obljetnice priprema se i župna monografija koja će trajno sačuvati svjedočanstvo o povijesti i životu kiseljačke zajednice.Galerija 17

                “Ono što smo naslijedili, naša je odgovornost sačuvati i ostaviti budućim naraštajima.”

Izvor: hnsbih.ba

Kiseljak
150 godina postojanja Župe
zajedništvo
središnja Bosna

Continue Reading

KULTURA

NEKA MJESTA

Published

on

( Neka te mjesta zagrle taman tada kada ti treba, taman koliko koliko treba, i vrate ti mir…)

Neka mjesta nas čekaju
baš poput majke što čeka sina iz rata da dođe.
Poput krošnje staroga hrasta što vjekovima nesebično nudi svoj hlad.
U njima je sve nježnije…
Ona su mir.
Stijeg su na vrhu planine.

Ona su tople ruke što ugriju ozeble dlanove nakon promrzle noći bez sna.

Bdiju nad nama i kad zaboravimo puteljke koji vide njima nazad.
I kad sjećanja na vrndžanje
po pendžerima
našeg djetinjstva izblijede u traženju vlastitog postojanja sumornih gradova, lažnoga sjaja.
I još sumornijih ljudi.

Grozdi zadivljale loze ispleteni s dračom još čekaju da ih ubereš, iscjeđeni iz škrte, sušne zemlje, kao onda kad si ih u djetinjstvu krišom ubrao.

Neka lica isplivaju kao sjenke dalekih vremena i nađu put ka tebi.

Guvna, jasna vizija konja u kasu koji prave krug u žitu, za svagdašnji kruh naših djedova.

Izborano čelo najdraže bake što žuljavim rukama prepreda po vretenu izvlačeći prelo iz vune meke poput njezine duše.

I tada suza krene, neumoljiva, besramna. Pada na raspucalo tlo kojem si nekada bosonog koračao.

A one prizide, što svjedoče vremenima, miluju te pogledom i govore ti kako si dobrodošao, dobrodošao kući.

I dušom se razliju sve milosti od Boga dane, zaplivaš njima kao mirnom rijekom.
I popune se sve praznine tvoje lutajuće duše.

A duhovi tvojih predaka lebde nad tobom, zasipaju te pepelom spokoja što ostaviše za sobom.

I tada znaš, nisi sam.

Mirjana B.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba