Connect with us

EKONOMIJA

Predstavljena Strategija ruralnog razvoja Grada Mostara: Jačanje ruralnih krajeva uz ulogu hrvatskoga naroda

Published

on

U dvorani samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom Polju danas je predstavljena „Strategija ruralnog razvoja Grada Mostara“, strateški dokument koji je izradio Klub vijećnika HDZ-a BiH u Gradskom vijeću Grada Mostara u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.

Tijekom predstavljanja istaknute su ključne smjernice Strategije usmjerene na unaprjeđenje gospodarskog i demografskog razvoja ruralnih područja, poboljšanje kvalitete života stanovnika te poticanje poljoprivrede i ruralnog turizma. Dokument obuhvaća temeljna područja održivog razvoja – od jačanja lokalne infrastrukture i poticanja poduzetništva, preko očuvanja prirodnih resursa, do razvoja društvenih sadržaja i provedbe rodno osviještenih politika. Poseban naglasak stavljen je i na važnost europskih reformi te mogućnosti korištenja EU predpristupnih fondova za sufinanciranje mjera predviđenih Strategijom.

Marko Novak, predsjednik GO HDZ BiH Mostar naglasio je kako će kasnija istraživanja potvrditi ispravnost njihovih procjena i pokazati kako je Gradu Mostaru zaista potrebna ovakva strategija. Posebno je istaknuo podatak o neravnomjernoj naseljenosti grada Mostara, rekavši kako „88 000 stanovnika živi na 9% teritorija Grada Mostara“. Dodao je i kako „na preostalih 91% teritorija grada živi ostatak stanovništva – 17 000“. Nadalje je upozorio kako područje od 226,88 km², što čini 19,46% ukupnog teritorija Grada Mostara, trenutno obuhvaća sedam praznih naselja bez stanovnika: „danas imamo sedam praznih naselja s nula stanovnika i imamo idućih devet koji će se u 20 godina svesti na nulu“ te zaključio kako je riječ o „strateškom dokumentu“ jer „ako mi nećemo skrbiti o tom području, netko drugi hoće“.

Gradonačelnik Grada Mostara dr. Mario Kordić podsjetio je kako je Grad Mostar već donio strateške dokumente o razvoju grada, uključujući i one koji se odnose na ruralni razvoj te kako se „strategija, izrađena zajedno sa strukom i političkim partnerima, trenutačno nalazi u fazi implementacije“. Objašnjavajući važnost teme, istaknuo je kako je „još 1962. godine Europska unija donijela Zakon o zajedničkim politikama kada je ruralni razvoj u pitanju“. Govorio je i o geopolitičkim okolnostima koje utječu na globalnu sigurnost hrane, navodeći kako „hrana često zna biti strateško oružje“, podsjećajući na „krizu u Ukrajini i blokade izvoza žitarica koje su izazvale paniku i rast cijena“. Također je naglasio kako „Europska unija godišnje izdvaja preko 200 milijardi eura za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja“, dok se „ukupne subvencije, kada se uzme širi kontekst prehrambenog sustava, penju i do 400 milijardi eura“. Na kraju je istaknuo kako, „subvencije imaju ključnu ulogu, jer poljoprivrednik ne može ostvariti dobit kao u bilo kojoj drugoj branši“, posebno ukazavši i na izazove s kojima se poljoprivrednici suočavaju – „od ekoloških i prirodnih utjecaja, do tržišnih uvjeta koji u BiH nisu dovoljno zaštićeni“. Zaključio je izrazivši zadovoljstvo zajedničkim radom i nadom da će se tijekom konferencije definirati novi smjerovi razvoja.

Časna sestra Dominika Anić istaknula je bogatu povijest i poslanje školskih sestara franjevki Krista Kralja, njihovu ulogu u odgoju i obrazovanju te snagu vjere i zajedništva koje su ih održale kroz teška povijesna razdoblja do današnjeg ponovnog „procvata“ zajednice u Bijelom Polju. Časna sestra Dajana Dujmović istaknula je kako je „Paxa House“ primjer kako molitva, rad i podrška zajednice mogu stvoriti život, zapošljavanje i edukaciju na ruralnom području. Naglasila je: „pokazali smo da poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane, ona je temelj društvene i ekonomske stabilnosti. Ona stvara vrijednosti koje se ne mjere samo novcem. Zajedništvo, povjerenje, znanje, odgovornost prema zemlji.“ Dodala je kako poljoprivreda, turizam i društvena uključenost mogu zajedno osigurati održiv razvoj, a mladima prenijeti vrijednost rada i budućnost koju vrijedi živjeti te zahvalila svima koji su podržali projekt i omogućili njegovu realizaciju.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović u svom obraćanju naglasio je značaj lokalnog pristupa razvoju i politici. Posebno je istaknuo važnost žena u osobnom i ruralnom razvoju, napominjući kako bi se ugrozio položaj žena ukoliko se ne prepozna njihov doprinos te je naglasio značaj nazočnosti velikog broja žena na događaju kao potvrdu predanosti jednakopravnosti i društvenoj uključivosti. Također je govorio i o suradnji s Republikom Hrvatskom te o potrebi stambene i ruralne izgradnje u Mostaru. Na kraju je povezao politiku, demografiju i zajedništvo, naglasivši kako hrvatski narod ima ključnu ulogu u očuvanju i jačanju ruralnih zajednica u Bosni i Hercegovini te je zahvalio nazočnima, ističući uvjerenje kako zajedničkim radom mogu biti postignuti značajni rezultati u razvoju, demografskoj stabilnosti i jačanju zajedništva.

Uz predsjednika Čovića, događaju su nazočili predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta SUM-a dr. sc. Jurica Primorac, voditelj radne skupine za izradu dokumenta prof. dr. sc. Marko Ivanković (APTF SUM), prof. Ivan Ostojić (APTF SUM), ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ Milenko Bevanda, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi HNŽ Mario Jurica, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Slađan Bevanda, direktorica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a Ana Buljubašić, zamjenik predsjedatelja Gradskog vijeća Mostara Goran Bošnjak, predsjednik Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara Stanko Ćosić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a Ludvig Letica, bjelopoljski župnik don Rajko Marković, direktor Hrvatske pošte Mostar Mate Rupčić, direktor JP HT Eronet Goran Kraljević, izvršni direktor za Distribuciju električne energije EP HZHB Mario Bandić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a Andrej Čović te zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina.

Izvor: hnsbih.ba

Danas je u Širokom Brijegu održana koordinacija Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine s dužnosnicima zakonodavne i izvršne vlasti na…
Prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, održao je predavanje pod nazivom pod nazivom 30 godina nesavršenog Daytonskog…
Na Bobovcu je 25. listopada 2025. godine održan 24. Molitveni dan za Domovinu vjernika Vrhbosanske nadbiskupije te 22. molitveni pohod Vojnog…
Sastanak predsjednika Čovića i otpravnika poslova veleposlanstva SAD- Ginkela: Jačanje suradnje i američkih ulaganja u BiH, energetska…

Continue Reading

EKONOMIJA

Buhač nakon neodržane sjednice Vlade HNŽ-a: Blokade ključnih zakona više ne možemo tolerirati

Published

on

Sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, na kojoj su trebali biti razmatrani prijedlozi i nacrti deset zakona, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač priopćila je kako su na sjednicu došli svi ministri iz reda HDZ-a BiH, dok se ministri iz reda SDA i SDP-a nisu odazvali pozivu.

Buhač je odbacila neslužbena obrazloženja o razlozima njihova nedolaska te poručila da se blokade rada Vlade i donošenja zakona više ne mogu tolerirati. Naglasila je kako su na dnevnom redu bila zakonska rješenja važna za obrazovanje, gospodarstvo, radnička prava, poljoprivredu, okoliš i razvoj Županije.

Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti:

Današnja sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, na kojoj su trebali biti razmatrani prijedlozi i nacrti deset zakona, nije održana jer nije bilo kvoruma za zasjedanje. Na sjednicu su došli svi županijski ministri iz reda HDZ-a BiH, dok se pozivu, bez upućenoga obrazloženja, nisu odazvali ministri iz reda SDA i SDP-a.

Neslužbena obrazloženja da je nedolazak na već drugu sjednicu Vlade odgovor na politiku HDZ-a u Gradu Mostaru ili, pak, da sam zakazala sjednicu bez konzultacija i koordinacije s ostalim kolegama neprihvatljiva su.

Citiram članak 25. Poslovnika o radu Vlade HNŽ-a: „Predsjednik saziva sjednicu Vlade pismenim putem“ te članak 38. Poslovnika: „Predsjednik utvrđuje prijedlog dnevnoga reda sjednice Vlade“.

Uporno želeći održavati partnerske, koalicijske odnose, ustrajavala sam na stalnom dogovaranju dnevnoga reda, premda to nije moja obveza! Međutim, blokadu prošlotjedne sjednice, na kojoj su sve točke bile usuglašene, kao i konstantne blokade ključnih zakona od strane SDA i SDP-a, ministri iz reda HDZ-a i ja osobno, kao predsjednica Vlade, više ne možemo tolerirati.

Žao mi je što danas nismo bili u prilici raspravljati i odlučivati o zakonima koji, odreda, idu u smjeru općega poboljšanja uvjeta života svih žitelja ove županije, koji uvode promjene i red u područja koja su godinama neuređena i podložna manipulativnim radnjama koje, u najmanju ruku, izlaze iz okvira sustava i pozitivnih zakonskih propisa. Riječ je o zakonima koji stvaraju pretpostavke za brži razvitak i napredak.

Za navedeno ne želim i ne pristajem biti odgovorna! Zato sam odlučila na dnevni red, na razmatranje i usvajanje, staviti ključne zakone, predložene od strane ministara, pa i onih koji nisu došli na današnju sjednicu. Osim onih koji uređuju pitanje šumarstva, voda, potpora u poljoprivredi, razvitka i koncesija, tu su i zakoni koji uređuju predškolski odgoj, kao i osnovni odgoj i obrazovanje u Županiji te Zakon o radu – sve do jednoga ključna zakonska rješenja za našu djecu, naše zaposlene, naše gospodarstvenike, naš okoliš i našu budućnost! Također, na dnevnom su redu bila i dva bitna zakona za srpsku zajednicu u HNŽ-u.

Nespremnost i politička nezrelost za rješavanje ključnih pitanja ove županije, podržavanje anarhije u pojedinim područjima života te nejasna i nedefinirana politička stajališta ne mogu se više skrivati iza „dnevnoga reda“ i odgovornost prebacivati na predsjednicu Vlade. Razlike među nama mogu postojati i one su sastavni dio demokracije, ali ne smiju biti razlog da institucije ne rade. Politička odlučnost i iskrena spremnost za suočavanje s problemima jedini su put u bolje sutra!

www.brotnjo.ba

Vezani članci

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz Rukopisa Mije Ćosića direktora kompanije “Ćosićpromex” iz Usore27.07.2026 god Blagoslovljen novi Dan

Published

on

Često uzimamo zdravo za gotovo mnoge stvari u životu, uključujući i to što se probudimo ujutro. Svaki novi dan koji nam Bog podari je velika milost i na nama je da to cijenimo.
Kaže poznati biblijski stih “Ovo je dan što ga stvori Bog, veselimo se u njemu”. Nije niti srž tog stih da budemo veseli, u smislu radosti i smijeha, već da budemo sretni što imamo taj novi dan i da budemo Bogu zahvalni na tome. Često nemamo energije, a ni volje biti veseli i radovati se svakoj lijepoj stvari koja nam se događa svakodnevno.Mijo Ćosić želi uvoziti radnike iz Turske, plaća 1.000 eura sa smještajem i obrocima Jer, zapravo, svaki dan nam se dogodi nešto lijepo. No, radi posla, obaveza, napora koje ulažemo svaki dan, ne obratimo pozornost na to da smo živi i zdravi, te da nam je Bog podario još jedan dan. Važno je da smo mu zahvalni na svakom danu! Pa bio dan dobar ili loš, nije važno – tu smo! Cijeli život je izmjena uspona i padova. Kad nam sve ide predobro, zaboravimo se zahvaliti Bogu na tim danima, a upravo kad smo najsretniji moramo se najviše zahvaljivati Bogu, i tako pokazati da se ne obraćamo Bogu samo kad nam je teško, već i kad nam je dobro! Zato, kad se ustaneš, neka prvo što kažeš bude “dobro jutro, Bože”. Već s tvojim jutarnjim ritualom, na primjer kavom, nasmiješi se i reci Bogu: Bože, hvala ti! Zatim zamoli Boga da te prati kroz taj dan. Mijo Ćosić zapošljava strane državljane sa platom od 1.000 eura, smještaj i  dva obrokaNavečer mu se svakako zahvali za taj dan.
Bog vas blagoslovio.

Ako se desi da klonem
I potamni mi radosti sjaj
Želim da budeš uz mene
I ne daš mi da potonem
U očaj.

Ako možeš, zaboravi
Da sam sumnjala u tebe
Umem da budem teška
Znajući da je to greška
Ali, naidju dani
Kad ne verujem
Ni u sebe.

U ime prošlih vremena
Kada smo ljubav bili
Samo sa tobom sam žena
Ne daj da klonem, mili.

Negde na nebu imaćeš
Zapisano dobro delo
Jer jedno napuklo srce
Zbog tebe je opet celo.

Ema Emila Antic

Radna posjeta Gradu Osijeku | OPĆINA USORA

Austrijska PREIS Grupa želi saradnju za firmama iz Usore - Akta.ba Vijesti

Članice udruženja privrednika “Biznis centar”Obilazak radova i posjeta gospodrstvenicima u obuhvatu Poduzetničke zone Žabljak | OPĆINA USORA

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz rukopisa generala HVO-a Zdenka Lučića I DALJE SE OTIMA PRIVATNA IMOVINA!

Published

on

 

Već u prvim rečenicama Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma garantira se pravo na povratak i pravo na imovinu svim građanima BiH.
Iako je prošlo preko 30 godina od potpisivanja Sporazuma, mnogi građani u FBiH i dalje se bore za nešto što se podrazumijeva – raspolaganje vlastitom imovinom.

Zloupotrebljavajući zakonsku osnovu prema kojoj se nekretnine mogu uknjižiti na onog tko ih koristi preko 20 godina, mnogim građanima FBiH se na ovaj način oduzima privatno vlasništvo.

Posebno su ovome izloženi Hrvati koji upravo zbog otimačine imovine ne žive u FBiH, i koji su često nesvjesni da im je moguće oteti imovinu na ovaj način. Ovakvih primjera je jako mnogo u Sarajevu, Tuzli, Zenici, ali i manjim mjestima.

Međutim, država nije u stanju garantirati pravo na imovinu ni građanima koji žive u toj imovini, što uvjetuje pravnu nesigurnost svim građanima.

Zaštita prava na imovinu jedno je od temeljnih ljudskih prava, i upravo se na ovakvim stvarima vidi koliko nam je potrebna institucionalno uređena država i stabilan politički poredak.

Na žalost, u FBIH su institucije i političke organizacije najčešći pokretači otimanja imovine.

 

 

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba