Connect with us

EKONOMIJA

ČOVIĆ: Petritsch je smijenio 180 Hrvata i tenkovima upao u Hercegovačku banku

Published

on

Svima onima koji danas ističu da je ovo najveća kriza BiH od uspostave Daytona, poručujem kako ja sve pamtim pa kažem da to ipak nije slučaj, izjavio je lider HDZ BiH Dragan Čović na konferenciji povodom 30. godina Daytona, koju je u Zagrebu organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Treći, zadnji panel konferencije “30 Years After Dayton: Leading the Way with Local Solutions”, na kojoj se raspravljalo o povijesnim okolnostima sklapanja Daytonskog sporazuma, trenutačnoj situaciji u BiH te izgledima za budućnost, ugostio je aktualne političke aktere Bosne i Hercegovine, među njima i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića.

Jedan od njegovih zaključaka bio je odgovor na u zadnje vrijeme često isticanu konstataciju da BiH trenutno prolazi kroz jednu od najvećih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

– Svima onima koji danas ističu da je ovo najveća kriza BiH od uspostave Daytona, poručujem kako ja sve pamtim pa kažem da to ipak nije slučaj. Samo bih se vratio 25 godina unazad, kada je pritisak međunarodnih institucija doveo do toga da je visoki predstavnik Petritsch sankcionirao 180 hrvatskih dužnosnika na svim razinama. To je bila prava kriza. Ili idemo se sjetiti kako se tenkovima ušlo u Hercegovačku banku. Tada je narušen sustav, tim gospodarskim udarom – izjavio je Čović.

Dodao je kako se Ured visokog predstavnika (OHR) što prije mora zatvoriti i riješiti pitanje državne imovine, jer nametnute odluke blokiraju niz velikih financijskih projekata što dovodi do toga da, kako je naglasio, “bh. gospodarstvo u ovakvim prilikama nema šansu“.

Naglasio je u tom kontekstu da je projekt Južne plinske interkonekcije od ključnog značaja za Hrvate i cijelu BiH, ali da bi po njegovu mišljenju najbolje bilo “dati koncesiju Amerikancima koji bi svoja ulaganja zaštitili i to brzo završili“.

Članica predsjedništva BiH Željka Cvijanović u svom je izlaganju naglasila da BiH jednostavno ne funkcionira te se složila s Čovićem po pitanju utjecaja međunarodne zajednice.

– Trideset godina poslije Daytona, vrijeme je da se podvuče linija i vidi što se treba raditi u budućnosti. Da su nam ‘cvjetale ruže’, ne bi trebalo podvlačiti crtu, kretali bi se naprijed, ali očito je država zaglavljena u svojim neuspjesima, nesposobna postići bazični politički dijalog – izjavila je.

Dodala je kako ju raduje inicijativa da se inzistira na lokalnim rješenjima i da je to jedini izlaz za BiH, ali ipak naglasila da je više optimizma bilo u prvim godinama nakon Daytona nego danas.

– Na kraju smo dobili iskrivljenu stvarnost, jer u Ustavu piše jedno, a realnost je drukčija. BiH je bila i ostala eksperiment, jer visoki predstavnik po Daytonu nije zakonodavac, a u praksi smo baš to dobili – more zakona bez parlamentarne potpore. Nalazimo se na prekretnici – ili ćemo se dogovoriti kako dalje, ili pustiti da stvar propadne – zaključila je Cvijanović.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Andreju Plenkoviću koji je, kako je rekao, snažno lobirao za BiH na njenom putu integracije u EU, no u njegovom odgovoru na stavove članice Predsjedništva Cvijanović razvila se britka politička diskusija.

– SNSD je trenutno od svih stranaka u Europi najbliža Putinovom režimu – naglasio je te dodao da je i on ‘za’ da se OHR ugasi, ali da se zato moraju ostvariti uvjeti.

– Devetsto odluka OHR-a je implementirano, a sada se pojavljuje stav kako to nije bilo dobro za BiH. OHR je nešto što treba Bosni i Hercegovini upravo zbog njenog Daytonskog sporazuma. Ona živi najjaču krizu dosad i to zbog napada SNSD-a na njenu ustavnost. Došlo je vrijeme da kažemo da Dayton nije dobar, ali puno ih se igra s vatrom vraćajući se u devedesete – poručio je Konaković.

Riječ je imala i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko koja je istaknula da se “u EU stvorila atmosfera o BiH koje u političkom Sarajevu nisu svjesni“.

– Mislim da je u Europskom parlamentu svima jasno da se radi o nedostatku volje po pitanju preustroja s kojim bi BiH postala funkcionalna. Nešto se mora mijenjati kako bi tri naroda našla svoj put, a BiH profunkcionirala – zaključila je Zovko./Fena/ HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

PLENKOVIĆ: Bilo bi dobro za BiH da Bošnjaci Hrvatima 2026. ne biraju člana Predsjedništva

CVIJANOVIĆ: BiH nema suverenitet

Cerić rekao kako će Grlić Radman zažaliti što ga je pozvao, a onda predložio…

PRIMORAC: Jedino rješenje su tri entiteta, jedino su Hrvati prozapadno orjentirani

Continue Reading

EKONOMIJA

Slavko Ljubic- Miskovic 1958 godine na poslu u Boksit Crne Lokve

Published

on

Fotografija

Opis: Dio službi na rudniku u Crnim Lokvama

Komentar: Na fotografiji slijeva nadesno Ivan Galić Barlamović (rudar, kasnije stražar), ?,?, Slavko Ljubić Mišković (poslovođa, kasnije Nadzornik cestarima), ?. S kacigama su pripadnici Čete za spašavanje.

Prema pravilniku o zaštiti na radu, koji je vrijedio u SFRJ, svaki veći rudnik bio je obvezan organizirati Četu za spašavanje.

Prema tadašnjem zakonu u Četu za spašavanje uzimali su se iskusni kopači s najmanje tri godine rada u rudniku, te po jedan radnik svake struke zastupljene u rudniku (električar, bravar, tesar, zidar itd.), i koji nisu imali više od 45 godina života. Članovi Čete za spašavanje mogle su biti samo osobe za koje se liječničkim pregledom utvrdi da su sposobne za rad pod izolacijskim aparatom u podzemnim uvjetima tijekom akcija spašavanja. Zdravstveno stanje članova Čete za spašavanje moralo se kontrolirati svakih šest mjeseci te nakon svake dulje bolesti.

Datum fotografije: Oko 1958.
Lokacija: Crne Lokve, Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, obitelj Ivana Galića Barlamovića

Continue Reading

EKONOMIJA

Sunčani dani ubrzali sadnju: U Ljubuškom već zasađene prve velike površine ranog krumpira

Published

on

Ljubuški je i ove godine prvi u Bosni i Hercegovini započeo sadnju mladog krumpira, nadaleko poznatog pod nazivom “Ljubuški rani”. Tradicionalno, sadnja u plastenicima počinje već sredinom siječnja, dok se na otvorenim površinama nastavlja tijekom veljače, kako je to slučaj i ove godine.

Makroekonomski pregled

Proizvodnja mladog krumpira snažno je vezana uz područje Hercegovine, a najveće površine nalaze se u jugozapadnom dijelu Ljubuškog – u Vojnićima, Šipovači, Klobuku i Veljacima. Upravo su Vojnići svake godine prvi koji ulaze u polja, pa ni ovaj put nije drukčije.

Foto: Ljubuški portal

U okviru Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” djeluje 187 udruženih proizvođača koji krumpir uzgajaju na oko 350 hektara. Prošle godine proizvedeno je između 7.000 i 8.000 tona mladog krumpira, što potvrđuje koliko je ova kultura važna za ljubuški kraj.

Proces proizvodnje započinje znatno ranije – sjeme krumpira nabavlja se u studenom ili prosincu te se čuva u toplim prostorima kako bi se pripremilo za sadnju. Zemljište se najčešće priprema krajem siječnja, a potom poljoprivrednici čekaju povoljne vremenske uvjete. Kada se steknu odgovarajući uvjeti, kreće se u intenzivnu sadnju.

S obzirom na to da meteorolozi za naredne dane najavljuju nastavak stabilnog i sunčanog vremena, očekuje se kako će već tijekom ovoga i sljedećeg tjedna velike površine na području Vojnića, Šipovače i Veljaka biti zasađene ranim krumpirom. Današnje lijepo i suho vrijeme mnogi su iskoristili za radove na otvorenom, pa su polja u Vojnićima već od jutarnjih sati puna traktora i sadilica.

Foto: Ljubuški portal

Što se tiče cijene mladog krumpira, hoće li doći do značajnijih promjena u odnosu na prošlu godinu, uvelike će ovisiti o ulaznim troškovima proizvodnje, ali i tržišnim kretanjima u nadolazećim mjesecima. Za sada je najvažnije da su vremenske prilike na strani proizvođača te da je još jedna sezona “Ljubuškog ranog” uspješno započela.

Vrisak.info

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

EKONOMIJA

Čović i Filipović s izaslanstvom na Skupštini UBHH Prsten: Jačanje investicijskog okruženja i daljnjeg gospodarskog rasta BiH

Published

on

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović danas su u Mostaru, uz visoko izaslanstvo, nazočili sjednici Skupštine Udruge bosansko-hercegovačkih Hrvata Prsten.

Skupštinu je otvorio predsjednik UBHH Prsten Svjetlan Stanić, naglasivši važnost zajedništva i odgovornosti u trenutku kada Udruga bira novo vodstvo. Poručio je kako je pred svima zadaća provedbe uspješne i dostojanstvene izborne skupštine te istaknuo kako Udruga ne može niti smije biti politička struktura, ali kako mora njegovati snažnu povezanost s političkim dužnosnicima jer su gospodarstvo i politika neraskidivo upućeni jedno na drugo. Na sjednici je  istaknuto Udruga Prsten djelovanjem potvrđuje važnost snažne povezanosti gospodarstva, institucija i društvene zajednice u stvaranju stabilnog i poticajnog okruženja za razvoj.

Draženko Mamić, predsjednik Udruge Hrvata BiH Prsten, na sjednici je naglasio kako Prsten u Hrvatskoj trenutno okuplja 3.796 članova i 227 tvrtki, a nedavno je objavljena i monografija povodom 20 godina djelovanja, u kojoj su 42 autora svjedočila o rastu Udruge i ljudima koji su svojim radom obilježili njezin razvoj. Istaknuo je kako je Zaklada u 19 godina postojanja dodijelila 383 stipendije, za što je izdvojeno više od 550 tisuća EUR, naglasivši kako su ti rezultati trajna vrijednost i potvrda zajedništva koje Udruga njeguje. Posebno je izdvojio rad Zaklade Prsten, istaknuvši kako je u prosincu 2025. godine potpisano 20 novih ugovora sa stipendistima, od kojih 10 studira u Hrvatskoj, a deset u BiH.

Skupštini su nazočili i ministar pravde BiH Davor Bunoza, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH Predrag Kožul, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ljiljana Lovrić, dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskoga naroda Davor Pranjić, ministrica prometa i komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić, ministrica kulture i sporta u Vladi FBiH Sanja Vlaisavljević, predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović, predsjednik Vlade Županije Posavske Đuro Topić te brojni drugi uvaženi gosti.

Skupštinu je otvorio predsjednik UBHH Prsten Svjetlan Stanić, naglasivši važnost zajedništva i odgovornosti u trenutku kada Udruga bira novo vodstvo. Poručio je kako je pred svima zadaća provedbe uspješne i dostojanstvene izborne skupštine te istaknuo kako Udruga ne može niti smije biti politička struktura, ali kako mora njegovati snažnu povezanost s političkim dužnosnicima jer su gospodarstvo i politika neraskidivo upućeni jedno na drugo. Na sjednici je  istaknuto Udruga Prsten djelovanjem potvrđuje važnost snažne povezanosti gospodarstva, institucija i društvene zajednice u stvaranju stabilnog i poticajnog okruženja za razvoj.

Draženko Mamić, predsjednik Udruge Hrvata BiH Prsten, na sjednici je naglasio kako Prsten u Hrvatskoj trenutno okuplja 3.796 članova i 227 tvrtki, a nedavno je objavljena i monografija povodom 20 godina djelovanja, u kojoj su 42 autora svjedočila o rastu Udruge i ljudima koji su svojim radom obilježili njezin razvoj. Istaknuo je kako je Zaklada u 19 godina postojanja dodijelila 383 stipendije, za što je izdvojeno više od 550 tisuća EUR, naglasivši kako su ti rezultati trajna vrijednost i potvrda zajedništva koje Udruga njeguje. Posebno je izdvojio rad Zaklade Prsten, istaknuvši kako je u prosincu 2025. godine potpisano 20 novih ugovora sa stipendistima, od kojih 10 studira u Hrvatskoj, a deset u BiH.

Skupštini su nazočili i ministar pravde BiH Davor Bunoza, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH Predrag Kožul, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ljiljana Lovrić, dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskoga naroda Davor Pranjić, ministrica prometa i komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić, ministrica kulture i sporta u Vladi FBiH Sanja Vlaisavljević, predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović, predsjednik Vlade Županije Posavske Đuro Topić te brojni drugi uvaženi gosti.

 

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba