Ponekad pokušavam da ne živim u prošlosti,ali prošlost živi u meni.
Jedna i jedina modna ikona, Rada Krivokapić Radonjić, ovih dana dobila je još jedno značajno priznanje.
Svjetlo dana ugledala je knjiga „Život, istina i put predsjednika za 21. stoljeće“, posvećena akademiku Draganu Čoviću.
Knjiga je tiskana u Crnoj Gori, u prijestolnici Cetinju, u najstarijoj knjžnici „Đurđe Crnojević“, gdje je i uređivana.
Ovo jasno pokazuje ozbiljnost projekta, ali i kvalitetu samog izdanja. Logično je da se o velikom državniku kao što je akademik Čović ne može pisati na bilo koji način – potrebno je poštovati dostojanstvo predsjednika i uvažiti književnu vrijednost djela. Svaki tekst iz knjige potkrijepljen je izvorom, što dodatno doprinosi ozbiljnosti i vjerodostojnosti samog djela.
Povod za izdavanje knjige jest 30-ta obljetnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini.
Upravo predsjednik Čović, svojom državničkom politikom, doprinio je uvažavanju i poštovanju ravnopravnosti sva tri naroda, ne zaboravimo koja su bili u ratnim sukobima u BiH. Nakon dugogodišnjeg mukotrpnog rada, politika Dragana Čovića javno je priznata u Bruxellesu, Washingtonu i od strane administracija EU i SAD-a, koje su dale zeleno svjetlo politici koju on zagovara.
Knjiga ističe kako proces usklađivanja svih prava i jednakosti još traje i predstavlja jedino rješenje za sva tri naroda u BiH kako bi živjeli u miru. Posebno se naglašava pravo da svaki narod bira svoje političke predstavnike.
Sadržaj knjige temelji se upravo na toj ideji, a snaga akademika Čovića ogleda se u njegovoj neumornoj nazočnosti na terenu i među ljudima.
Inspiraciju za pisanje knjige autor je dobio kada je Matica hrvatska, podružnica Tomislavgrad, dodijelila nagradu za životno djelo svjetskoj modnoj kreatorici i stilistkinji Radi Krivokapić Radonjić.
Svjestan kako se ideje i djela rađaju predanim radom, upravo je MMPortal bio incijator i nositelj djela o modnoj divi. Eminentna književna imena dala su svoje mišljenje o kraljici mode, a to je pretočeno u osobnu književnu kartu poznate i priznate svjetske modne ikone.
Komentar na knjigu dao je i prof. umjetnosti i povijesti Mate Kelava,
ČESTITKA
Poštovana Modna kreatorice I stilistkinjo Rado Krivokapić Radonjić
u ozračju Božića – blagdana mira, nade i međusobnog poštovanja – te uoči Nove godine i po Cezarijanskom i po Gregorija skom kalendaru primite iskrene čestitke sa željom za dobro zdravlje, stvaralačku snagu i nove umjetničke uspjehe.
Vaš rad i stvaralaštvo snažno svjedoče koliko je važno da svaki narod u državama s miješanim identitetima, poput Bosne i Hercegovine, ali i u susjedstvu – primjerice Crnogorci – ima u BiH pravo na svoju vlast, tradiciju, povijest, suverenitet i konstitutivnost, na vlastiti jezik, sport, prosvjetu, kulturu i autentičan modni izričaj. Samo na tim temeljima moguće je živjeti u uređenoj i funkcionalnoj državi i razvijati iskrenu suradnju na svim poljima ljudske djelatnosti.
Posebno nadahnjuje činjenica da su Hrvati iz Hercegovine i Crnogorci zajednički surađivali na knjizi o Vama, kao i da su Crnogorci i Hrvati zajedno radili na knjizi o Draganu Čoviću. Takvi primjeri potvrđuju da međusobno priznanje različitih identiteta, uvažavanje, suradnja i kulturni dijalog ne samo da su mogući, nego i nužni za čuvanje vlastitog identiteta i zivot jednih pored drugih u zajedničkoj drzavi kao što je BiH za Hrvate, Bošnjake i Srbe i ostale u cjelovitoj, a ne unitarnoj međunarodno priznatoj BiH i korektne odnose u susjedstvu sa drugim narodom u drugoj susjednoj drzavi kao što je u našem slučaju Crna Gora.
Neka Vam Božić donese mir i radost, a Nova godina nove ideje, uspjehe i inspiraciju.
Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.
Hrvatskapolitika
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.
S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.
Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića
Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.
– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/
Preporučeno:
Rat stigao do Rusa, zbog napada dronovima čekaju gorivo satima
HRVATSKA: Gori na Čiovu, iznad Orebića, u Kaštel Sućurcu i na Šolti
Starmer na odlasku predstavio obrambeni plan uvećan za 15 mlrd. funti
HERCEGOVINA NE TREBA OPRAVDANJE — POVIJEST GOVORI! 🇭🇷
Za sve one koji broje Hercegovcima “hrvatska krvna zrnca”, evo službenog podatka — neoborivog dokaza povezanosti i ljubavi Hercegovine i Hrvatske.
Kada se stvarala Hrvatska, prvu postrojbu činilo je čak 90% Hercegovaca, što je iznenadilo i samog prvog predsjednika, Franju Tuđmana.
I u Domovinskom ratu Hercegovci su u velikom broju ostavljali svoje živote, svoju krv i dijelove tijela na bojišnicama.
U miru, ostali uz vrh države, uz predsjednika, uz Hrvatsku.
To nisu priče. To su imena, ljudi i djela.
Hercegovci nisu “manje Hrvati”.
Hercegovci su tamo gdje je najteže — prvi❗️
Uz najpoznatije ministra Šuška iz Širokog Brijega i generala Ljubu Ćesića Rojsa iz Rakitna, tu su i general Jozo Miličević iz Ograđenika (Čitluk) te general Mile Ćuk iz Rame, zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora – Predsjednikove garde. Između Šuška i Tuđmana bio je upravo Ćuk. To su bili ljudi od najvećeg povjerenja.
Ima tu još mnogo naših i odanih koji nisu na toj fotografiji: general Ivan Tolj iz Blatnice (Čitluk), general Miljenko Filipović iz Crvenica (Tomislavgrad), general Ivan Kapular iz Zvirića (Međugorje)
General Božo Kožul iz Ljutog Doca (Široki Brijeg) bio je među prvim redarstvenicima te među onima koji su sudjelovali na Plitvicama.
Također, general Zdravko Andabak iz Livna bio je među prvima na Plitvicama.
General Krešimir Ćosić obnašao je dužnost zamjenika ministra obrane kod ministra Gojka Šuška od ožujka 1996. godine do 3. siječnja 2000. godine.
Jedan od glavnih pomoćnika ministra Šuška za financije bio je general Miljenko Galić iz Ljubotića (Široki Brijeg), a tu je i general Miljenko Crnjac iz Širokog Brijega.
Popis je predug — ovo su samo neki od istaknutih. Sve je to već zapisano u povijesti, da se zna i da se ne zaboravi.
Sve ove podatke možete pronaći i na internetu — tko je što obnašao i kakvu je ulogu imao. Ima ih još mnogo…
Na slici je fra. Bogdan Ćubela sa bratom Petrom
Ćubela, fra Bogdan (Mirko) (1913.-1979.), rođen u Grabovoj Dragi (župa Mostarski Gradac). Pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama (1939.-1941.) i Kočerinu (1941./42.), a potom u Rakitnu kao kapelan (1942./43.) i župnik (1943.-1948.) župnik do77.u Glavatičevu. Preminuo je u Konjicu 1979. na Markovdan.
Mater mi je pričala da me je fra Bogdan dok je bio u mostarskom samostanu krstio i pritom me zvao Blago, jer je prije toga krstio dijete koje je imalo to ime. Za vrijeme mog prvog izlaska iz ratnog Mostara u Gradacu na moru mi profesor Križan Čuljak ispriča kako je sa njime pio crno vino i jeo pršut u Glavatičevu na Veliki petak. Kum mi jednom reče tešku obiteljsku priču kako je rođeni otac tražio od fra Bogdana da se skine iz franjevaca i da se oženi jer su mu braća bila pobijena na Bilima 45.. Njihova imena su bila na popisu žrtava Jasenovca iako su ubijeni kilometer iznad svoje kuće u Grabovoj Dragi.
