Connect with us

Uncategorized

Završeni 63. Šimićevi susreti – glavna nagrada svečano dodijeljena Miji Tokiću

Published

on

Foto: Tomislavcity

Posljednji je dan obilježavanja 63. Šimićevih susreta. U čast velikom pjesniku Antunu Branku Šimiću održana je svečana akademija u Peć Mlinima ispred Ravlića pećine. Uz glazbenu pratnju dodijeljene su nagrade mladim pjesnicima i likovnim umjetnicima.

Prema izboru Povjerenstva Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, svečano je dodijeljena glavna nagrada ovoga susreta, a njezin ovogodišnji dobitnik je Mijo Tokić.

 

 

Okruženi prirodom kakvu je sam pjesnik Antun Branko Šimić u svojim djelima opisivao, okončano je još jedno izdanje najstarije kulturne manifestacije u Bosni i Hercegovini. Za Općinu Grude ovo nosi poseban značaj.

Svojim stvaralaštvom inspiracija je mnogima, a zasigurno i mladima koji su, nakon današnje svečanosti, Šimićeve nagrade odnijeli sa sobom.

Više u prilogu RTV-a HB

 

RTV HB / TC

 

Continue Reading

KULTURA

Goranci oživjeli povijest: Blagoslov kapelice i kip Gospe na mjestu prvog župnog sjedišta

Published

on

Goranci su danas ispisali novu, a ujedno duboko ukorijenjenu stranicu svoje povijesti. Na Širokoj njivi u zaseoku Puzevina, upravo na mjestu gdje je prije više od stoljeća i pol bilo prvo sjedište župe, svečano je blagoslovljena kapelica i kip Blažene Djevice Marije te služena sveta misa, u ozračju vjere, zajedništva i ponosa.Goranci oživjeli povijest: Blagoslov kapelice i kip Gospe na mjestu prvog župnog sjedišta

Goranci oživjeli povijest: Blagoslov kapelice i kip Gospe na mjestu prvog župnog sjedišta

Svečano misno slavlje predvodio je fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, u suslavlju s domaćinom, župnikom fra Ivanom Ivandom, te svećenicima fra Markom Juričem, don Perom Miličevićem, fra Robertom Jolićem, don Milenkom Krešićem, fra Antom Marićem, don Tomislavom Ljubanom, don Rajkom Markovićem i don Ivanom Aničićem. U slavlju su sudjelovale i časne sestre, kao i brojni vjernici i hodočasnici, pristigli čak i iz Zagreba, piše Goranci online.Goranci oživjeli povijest: Blagoslov kapelice i kip Gospe na mjestu prvog župnog sjedišta

Posebnu ljepotu i simboliku cijelom događaju dala je svečana procesija koja se uputila prema mjestu prvog sjedišta župe. U procesiji su nošeni barjak župe i kip Blažene Djevice Marije, koje su ponosno nosili goranački čuvari tradicije, zatim tri svijeće koje simboliziraju tri filijalne crkve, kao i fotografija dosadašnjih svećenika. Svečanost je dodatno obogaćena pjesmom dijela zbora sv. Ante Cim.

Na završetku misnog slavlja voditelj programa gospodin Veselko Čerkez, u znak zahvalnosti i poštovanja najavio je predsjednika udruge Vinka Marića koji je uručio ocu provincijalu prigodan dar – zlatovez autorice Cvite Marić. Tom prigodom pročitana je i čestitka koju je uputio don Marinko Ivanković, salezijanac i sin goranačke župe iz Sovića, dodatno naglasivši povezanost i zajedništvo koje nadilazi prostorne granice.Goranci oživjeli povijest: Blagoslov kapelice i kip Gospe na mjestu prvog župnog sjedišta

Povijesni korijeni župe

Prema Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije, župa Goranci osnovana je u četvrtak, 27. travnja 1871. godine, odvajanjem od župe Gradac. Upravo na mjestu današnjeg okupljanja nalazilo se prvo župno sjedište, usred prostranog sela, na zemljištu koje i danas pripada obitelji Krešić. Njihov pradjed ustupio je ovu zemlju za potrebe župe, čime je započela institucionalna i duhovna izgradnja.

Zemljište za izgradnju župne kuće tada je otkupio apostolski vikar za 150 forinti – značajnu svotu za ono vrijeme, koju je osiguralo pobožno Lionsko društvo. Prvi župnik, fra Mate Prskalo, uz pomoć vjernika, podigao je župnu kuću, oslanjajući se na trud, zajedništvo i vjeru naroda.

Dva svjedoka prošlosti

Posebnu vrijednost današnjem događaju daju i dva materijalna dokaza koji potvrđuju povijesnu autentičnost ovoga mjesta – ostaci temelja prvog župnog sjedišta te čudotvorna medaljica sv. Ivana od Boga. Ovaj medaljon, dar fra Mate Prskala njegovu đaku Martinu Džidiću iz Miljevaca, i danas se čuva u obitelji njegovih potomaka, kao nijemi svjedok jednog vremena i vjere koja traje.

Prema predaji, upravo na ovom mjestu udijeljeni su i prvi sakramenti krštenja – Tomi, sinu Martina Marića, te Marijanu Mariću zvanom Ćitir iz Puzevine.

Rasprostranjena i snažna župa

Župa Goranci obuhvaća sela Bogodol, Rašku Goru, Soviće i Planinicu, a zbog velike teritorijalne rasprostranjenosti – čak šest sati hoda u duljinu i četiri u širinu – razvila je specifičnu strukturu. Na njezinu području nalazi se čak 15 grobalja, što je čini jednom od najrasprostranjenijih župa u biskupiji.

Od više od 3.000 vjernika u prvoj polovici 20. stoljeća, danas župa, prema popisu iz 2013., broji 358 stanovnika. Iseljavanje, osobito prema Mostaru i okolnim naseljima poput Cima, Ilića, obilježilo je posljednjih pola stoljeća i promijenilo demografsku sliku ovog kraja.

Unatoč svemu – vjera bez prekida traje

Unatoč brojnim izazovima kroz povijest – od osmanskog razdoblja do ratova i iseljavanja – vjerski život u Gorancima nikada nije prestao. Ključnu ulogu u očuvanju identiteta imali su franjevci, od fra Mate Prskala, preko fra Jakova Kraljevića, koji je krajem 19. stoljeća izgradio crkvu i župnu kuću Pod jelom, pa sve do današnjeg župnika fra Ivana Ivande.

Gradnju župne crkve Pod jelom pomogao je i Franjo Josip I., darujući 300 forinti za krov, što svjedoči o značaju i izvan lokalnih okvira.

Novi znak nade i zajedništva

Kip Blažene Djevice Marije, koji je danas blagoslovljen, zavjetni je dar Mirka Krešića, dok je realizaciju cijelog projekta pokrenula i uspješno provela Udruga Goranačko blago, osnovana u srpnju 2024. godine. Predvođena predsjednikom Vinkom Marićem, uz podršku članova i župnika, udruga je okupila zajednicu i vratila dostojanstvo ovom povijesnom mjestu.

Danas, više nego ikad, Goranci ostaju simbol povezanosti ljudi s rodnim krajem, čuvar vjere i tradicije, ali i mjesto susreta prošlosti i budućnosti.

U sjeni kapelice na Širokoj njivi, među temeljima koji pamte početke i medaljicom koja svjedoči vjeru, Goranci su još jednom pokazali – povijest ovdje ne prestaje. Ona se nastavlja uz svesrdnu Božju pomoć i njegove majke Blažene Djevice Marije, pišu Goranci online.

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

Hoće li Hrvati ovaj put pobjediti sami sebe?

Published

on

Hoće li Hrvati ponovo ostati bez mjesta u državnom vrhu BiH? Protuustavni Izborni zakon, na žalost još nije izmjenjen. Federacija BiH, u kojoj živi četiri puta više Bošnjaka nego Hrvata, i dalje je jedna izborna jedinica za izbor i hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Na prošlim izborima kandidati bošnjačkih stranaka osvojili su 800 tisuća glasovima, kandidatkinja HDZ BiH (Borjana Krišto) 184.000. I to nije bilo dovoljno za ulazak u Predsjedništvo BiH. S 234.000 glasova za hrvatskog člana Predsjedništva Bošnjaci su, po četvrti put, nametnuli Željka Komšića.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Ovaj put situacija je nešto drugačija. Kako se Komšić po treći put uzastopno ne može kandidirati kandidirao je svog savjetnika Slavena Kovačevića. Osobu koja je tužila BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu i izgubila. Kovačević se sada vraća kako bi ponovo pokušao poniziti i poraziti Hrvate i daytonsku BiH. U nacističkom pristupom u kojem jedan narod i njegove političke predstavnike predstavlja kao rušitelji BiH Kovačević ističe kako mu je cilj nastaviti politiku svog političkog šefa Željka Komšića, te da njegov izbor u Predsjedništvo BiH znači 2:1 za državu BiH. Dva bošnjačka člana, jedan srpski i ni jedan hrvatski u državnom vrhu je Kovačevićeva i Komšićeva vizija BiH, u kojoj nema mjesta za Hrvate.

Može li Kovačević ostvariti taj cilj, a Hrvati ponovo ostati bez važne poluge moći? Kovačević među Bošnjacima nema “karizmu” kakvu ima Komšić. No, ne treba ga ni podcjeniti. Za njega će neosporno glasati birači DF-a, a taj broj je pribižan broju birača HDZ BiH. Kada bi se sve hrvatske stranke okupile oko jednog kandidata, Kovačevićeve šanse bile bi minimalne. Obrnuto, ustraje li hrvatska “petorka” na tome da i ona ide u utrku za hrvatskog člana Predsjedništva, Kovačevićeve šanse rapidno rastu. Što kandidat “petorke” bude “jači” to će Kovačevićeve šanse biti veće, a poraz neodgovorne hrvatske politike potpun.

Matematika je vrlo jasna. Kandidat “petorke” realno, prema broju birača koji glasaju za hrvatske oprbene stranke, može osvojiti maksimalno 40 do 50 tisuća glasova. I s tim brojem siguran je gubitnik. Ono što može napraviti je “oteti” 10 tisuća glasova kandidatkinji HDZ BiH i time pomoći ulasku Kovačevića u Predsjedništv BiH i porazu i jedne i druge hrvatske političke opcije.

Hoće li Hrvati ovaj put sami sebe pobjediti, ili će biti dovoljno odgovornosti i mudrosti da sve hrvatske političke opcije podrže kandidatkinju stranke koju podržava skoro 3/4 Hrvata, HDZ BiH, Darijanu Filipović, a da HDZ BiH zauzvrati udovolji nekim drugim političkim zahtjevima “petorke”- ostaje vidjeti?

Filipović ima političke kvalitete koje zavrijeđuju svehrvatsku podršku. Mlada je, ali ne i politički neiskusna, obrazovana, govori engleski jezik, fascinantna je i njezina elokventnost, preciznost i smirenost u izražavanju i politički stavovi koji su prihvatljivi ne samo Hrvatima, već i svim dobronamjernim u BiH./HMS/

 

 

Continue Reading

Uncategorized

Iz rukopisa Jagode Savic “sjecam se”

Published

on

Ko nas je kleo,dangubio nije

Sjatila se teska tuga u beskraju
zagazila sve nam dane,tamne noci
ubijala svaku suzu na izvoru
pusta nada saputala…Sve ce proci…

Rastrgla nas na sve strane pusta zelja
da odemo od azdaja i od ala
ubila nas camotinja sveta belog
u rukama sto nam dala…uzimala..

Sve kolevke utihnule,pusta tmina
a u srcu jos nam tinja tiha nada,
sacekajte deco nasa koji mesec
strpite se ,sacekajte…bice sada.

Crne vesti obgrlile dusu ,srce
crkavamo od problema ,nezivota
Deca nam se uvijaju od bolesti
mi cutimo zanemeli ,izgubljeni do besvesti.

Lazima nam dusu truju ,crni vrani
Obecanja samo lete kao ptice
Nestajemo i nema nas ,svakog dana
ubise nas crne ptice ,zloslutnice..

Odoleva jos po neko s nadom zivom
jos se prsi i udara pestom grudi
Jos veruje,jos se nada ,sve ce proci
i opet ce ovde doci ,nasi ljudi.

Ko nas kleo Boze dragi sto sve vidis?
Ko nam crne cini baci ,noc ga krije?
Dok nam kletve prosipao iz rukava
taj ni trena dangubio trena nije.

Nestajemo ,gubimo se svi ukleti
bez ljubavi i bez paznje
Puste volje…
Umiremo ostavljeni ,pogubljeni
Sve u nadi da ce nekad biti bolje.

Dok ko zombi setamo se
po plicaku s one strane
Mrak nas zdere i ubija i
nikako jutro suncem da osvane.

Ni suza iz oka nece .led ledeni
Srce nam se skamenilo grudva sana,
Dangubio nije onaj ko nas kleo
pa ni sunca,bele zore,toplog dana.

Dangubio nije onaj ko nas kleo…
Jagoda Savic…

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba