Connect with us

KULTURA

Iz rukopisa…. nepoznatog autora…..

Published

on

MILIJUNAŠ SE VRATIO U KUĆU GDJE MU JE UMRLA ŽENA… A NA VRATIMA SU GA ČEKALE DVIJE BOSONOGE DJEVOJČICE KOJE SU ZNALE NJEGOVO IME
DIO 1
Vrata stare kuće zaškrgutala su dugo… gotovo ljudski.
Moisés Ferreira stajao je nepomično na pragu.
Nije kročio tamo od Beatrizina pogreba.
Dvije godine izbjegavao je taj miris vlage, tu staru drvenu podlogu, namještaj prekriven bijelim plahtama koje su izgledale kao tijela koja čekaju u tišini.
Došao je odmoriti.
Tako mu je barem rekao terapeut.

Ali čim je ušao…
znao je da kuća nije prazna.

Na kraju hodnika, kraj stražnjih vrata…
stajale su dvije djevojčice.
Male.
Bose.
U haljinama zaprljanim zemljom.
Jedna je imala možda četiri godine.
Druga… tri.

Obje su u rukama držale komad tvrdog kruha.
I gledale ga bez treptanja.

Moisés je osjetio hladnoću niz kralježnicu.
— Tko ste vi? — upitao je, glasom koji mu je zadrhtao.

Starija je privukla mlađu k sebi.
Nije odgovorila.

Kuća je bila usred ničega.
Daleko od sela.
Okružena drvećem i prašnjavim putovima.

Nije bilo automobila.
Nije bilo odraslih.
Nije bilo nikoga.

Samo dvije djevojčice…
koje su izgledale kao da čekaju satima.
Možda danima.

Moisés je spustio ruksak.
— Neću vam nauditi… jeste li same?

Starija je klimnula.
Taj mali pokret stegnuo mu je srce.

Pogledao je prema kuhinji.
Pa prema otvorenim vratima.
Kao da očekuje da će se netko pojaviti i objasniti sve.

Nitko nije došao.

Mlađa je pokušala ugristi tvrdi kruh.
Teško.
Usne su joj bile ispucale.
Stopala prljava.
Oči umorne.

To nije bila igra.
To je bila glad.

— Kako se zoveš? — upitao je.

Starija je oklijevala.
Stisnula ruku sestri.
— Julia.

— A ona?
— Joana.

Mlađa je spustila pogled kad je čula svoje ime.

Moisés je osjetio nešto čudno.
Ne strah.
Ne baš.

Kao da se u njemu otvorila vrata koja su dugo bila zatvorena.

Od Beatrizine smrti, njegov život bio je samo raspored.
Sastanci.
Ugovori.
Crni automobili.
Velike kuće.

Ljudi koji ga zovu “gospodine Ferreira”.
Kao da novac može ispuniti prazninu kreveta.

Ali ništa mu nije vratilo glas njegove žene.
Nijedan liječnik je nije spasio.
Nijedna tišina nije prestala boljeti.

Zato se vratio.
Jer ga je doktor nagovorio.

— Ne vraćaj se da patiš… vrati se da prestaneš bježati.

Mislio je da će najteže biti ući u sobu gdje je Beatriz čitala.
Pogriješio je.

Najgore je bilo pronaći dvoje napuštene djece…
u kući gdje je pokopao posljednje sretne uspomene.

Izvadio je telefon.
Nema signala.

Izašao je.
Ništa.

Na katu, uz prozor, jedva jedna crtica.
Nazvao hitne službe.
Veza je pukla.
Pokušao opet.
Ništa.

Julia ga je gledala.
Mirno.
Kao da je već naučila da odrasli ne rješavaju stvari.

To ga je pogodilo više nego što je očekivao.

Vratio se u kuhinju.
Pronašao rižu, zob, nekoliko konzervi i prezrelo voće.
Skuhao što je mogao.

Djevojčice su sjele.
Ali nisu dirale hranu.

— Možete jesti — rekao je.

Julia je pogledala tanjur.
Pa njega.

— Hoćete li nas poslije izbaciti?

Moisés se ukočio.
Žlica mu je zadrhtala.

— Tko vam je to rekao?

Julia je šutjela.
Joana je sakrila kruh u džep.
Kao da će joj ga netko uzeti.

Moisés je kleknuo pred njih.

— Slušajte me. Večeras vas nitko neće izbaciti.

Julia mu nije vjerovala.
Ali Joana je počela jesti.
Polako.
Kao da bi svaki zalogaj mogao nestati.

Kasnije je uspio dobiti policiju.
Rekli su da će doći kad budu mogli.

Noć je pala brzo.
Polje je utihnulo.
Kuća je škripala pod vjetrom.

Namjestio im je krevete na kauču.
Dao čiste majice.
Vodu.
Deku.

Julia nije puštala Joanu.
Ni u snu.

On je sjedio nasuprot.
Nije mogao zaspati.

U ponoć…
čuo je šapat.

Joana je govorila kroz san.
Lice joj mokro od suza.

— Mama je rekla… ako čovjek dođe… ne smijemo se bojati.

Moisés je prestao disati.

Približio se.

Julia je naglo otvorila oči.

I prije nego što je išta pitao…
rekla je drhteći:

— Imala je vašu fotografiju.

Zašto je majka tih djevojčica imala njegovu sliku?
I kakva ih je tajna dovela baš u kuću gdje je umrla Beatriz?
👇👇 NASTAVAK U KOMENTARIMA

Continue Reading

KULTURA

Svečanom skupštinom u Mostaru obilježene 143 godine odvjetništva u BiH

Published

on

Svečanom skupštinom Odvjetničke komore Federacije BiH u Mostaru je obilježeno 143 godine odvjetništva u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost neovisne i snažne odvjetničke profesije, jačanje njezina položaja te potrebu daljnje reforme pravosuđa.

Rezerviraj Gradsku Turu

Predsjednica Odvjetničke komore FBiH Ana Primorac ocijenila je kako je 2026. godina obilježena sustavnom suradnjom sa svim nositeljima vlasti i nastojanjima da se sačuva položaj i dostojanstvo odvjetničke profesije.

– Izuzetno sam ponosna i sretna što smo u proteklih godinu dana sustavno surađivali sa svim stupovima vlasti te spoznali da su konstruktivan dijalog, međusobno uvažavanje i suradnja vrijednosti na kojima trebamo ustrajati. U proteklom razdoblju, kao i u vremenu koje je pred nama, očekuju nas brojni izazovi i zahtjevi na koje ćemo odgovarati. Želimo da se glas odvjetništva čuje i da njegov doprinos bude prepoznat u procesima koji se tiču pravosuđa i vladavine prava – poručila je Primorac.

Na pitanje jesu li odvjetnici u Bosni i Hercegovini kao profesionalci dovoljno zaštićeni i slobodni u obavljanju svoje profesije, Primorac je odgovorila kako na jačanju njihova položaja treba sustavno raditi.

Istaknula je kako je pritom najvažnije očuvati temeljna načela odvjetništva – neovisnost, samostalnost i profesionalnu etiku, koji predstavljaju osnovu njihove profesije.

Potpisani sporazumi i humanitarna donacija

Primorac je istaknula i humanitarnu dimenziju djelovanja Komore, naglasivši kako žele pokazati empatiju i društvenu odgovornost odvjetničke profesije.

S tim u vezi, Komora je osigurala novčanu donaciju Udruzi „Plava vrpca“, koja se zalaže za ravnopravan položaj djece s teškoćama u razvoju, posebno djece s autizmom.

Osiguranje vozila

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

KRIZMA: Evo što djecu u Hercegovini sada očekuje

Published

on

Odlukom biskupa Petra Palića, od školske godine 2026./2027. u župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije stupaju na snagu važne promjene u pripravi za sakrament svete potvrde.

Uvodi se novi, dvogodišnji model priprave koji donosi i posebno prijelazno razdoblje, a zbog usklađivanja programa u 2027. godini krizmat će se čak dvije generacije učenika. Informacija je objavljena u župnom glasniku Župe sv. Ilije Proroka u Veljacima.

“BITNE PROMJENE O PRIPRAVI ZA SAKRAMENT SVETE POTVRDE (KRIZME)

Naš biskup Petar Palić odredio je da se u svim župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, počevši od školske godine 2026./2027., uvede dvogodišnja priprava za sakrament svete potvrde.

Prijelazno razdoblje 2026./2027.

Radi postupnog prijelaza s dosadašnjega načina priprave na novi dvogodišnji model, tijekom školske i pastoralne godine 2026./2027. vrijede sljedeće odredbe:

Učenici VIII. razreda osnovne škole započinju prvu godinu priprave prema novom Programu. Pripravu će nastaviti tijekom IX. razreda u školskoj i pastoralnoj godini 2027./2028. te će sakramentu svete potvrde redovito pristupiti 2028. godine.

Učenici IX. razreda osnovne škole tijekom 2026./2027. godine pripravljaju se prema sadržajima Programa predviđenima za IX. razred. Budući da prethodne godine nisu prošli prvu godinu novoga dvogodišnjeg Programa, u njihovu će pripravu biti uključeni oni temeljni sadržaji VIII. razreda koji su potrebni za cjelovitost priprave. Pri tome nije potrebno naknadno održati svih dvadeset katehetskih susreta predviđenih za VIII. razred, nego će župnik i kateheta, vodeći računa o već usvojenim sadržajima i konkretnim okolnostima skupine, posebno najvažnije sadržaje prve godine s programom završne godine priprave.

Ova će generacija sakramentu svete potvrde pristupiti tijekom 2027. godine.

Učenici I. razreda srednje škole, koji prema dosadašnjoj praksi pripadaju generaciji predviđenoj za potvrdu 2027. godine, završit će tijekom 2026./2027. svoju pripravu te će sakramentu svete potvrde pristupiti 2027. godine.

Oni su posljednja generacija koja sakramentu pristupa prema dosadašnjoj dobnoj praksi.

Prema tome, tijekom 2027. godine sakrament svete potvrde primit će dvije generacije: učenici IX. razreda osnovne škole te učenici I. razreda srednje škole”, navodi se u župnom listu.

zupni glasnik

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Continue Reading

KULTURA

General Sopta: Floskula o “građanskoj državi” je prozirni redizajn Ahdname

Published

on

Na svečanom obilježavanju 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maestral i oslobođenja Jajca, okupljenima se obratio general zbor Stanko Sopta, ratni zapovjednik hrvatskih snaga na glavnom pravcu napada za oslobođenje ovog kraljevskog grada. Uz emotivno prisjećanje na ratne dane i odavanje počasti poginulim braniteljima, general Sopta je poslao oštre i nedvosmislene političke poruke o trenutnom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, oštro kritizirajući pokušaje nametanja građanskog koncepta uređenja države.

 

 

Demografska većina ne može “dodjeljivati” prava

Središnji dio Soptina govora bio je posvećen povijesnom pravu hrvatskog naroda na ravnopravnost u BiH, za koju je istaknuo da izvire iz dubokih korijena o kojima svjedoči i sam kraljevski grad Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Upozorio je kako suvremena Europa počiva na kršćanskim temeljima, ali i na poštivanju različitosti, te da se isti princip međusobnog uvažavanja mora primijeniti i u BiH kako bi se osigurao mir i blagostanje.

U tom je kontekstu oštro prozvao bošnjačke političke strukture koje, pozivajući se na brojčanu nadmoć, prava Hrvatima pokušavaju svesti na razinu vlastite “dobre volje” i milostinje. Takve političke naume Sopta je nazvao izravnim recidivom osmanlijskih vremena.

Galerija 2

 

 

Istinski mirotvorci i licemjerje lažnih pacifista

Prisjećajući se 13. rujna 1995. godine, general je istaknuo kako, unatoč godinama i prosijedim kosama, među preživjelim braniteljima i danas vlada ista odlučnost. Naglasio je da se sloboda ne može izmjeriti ničim osim ljubavlju i žrtvom poginulih vitezova, koje je nazvao jedinim i istinskim mirotvorcima.

Sopta se pritom oštro obrušio na današnje “lažne i profesionalne mirotvorce”, nazvavši ih parazitima koji žive na trudu i znoju hrvatskih branitelja. Upozorio je mlade generacije da ne zaborave nedavnu krvavu prošlost i velikosrpsku agresiju koju je provodila JNA. Podsjetio je na licemjerje onih koji su tu vojsku nazivali narodnom, dok je ona, pod simbolima petokrake i kokarde, ubijala nedužni narod stvarajući Veliku Srbiju kao završnu fazu jugoslavenstva.

Pozdravi generala Gotovine i poziv iseljenim Jajčanima

Sopta je okupljenima prenio i posebne čestitke generala Ante Gotovine, zapovjednika hrvatskih snaga i operacije Oluja. Iskoristio je priliku kako bi poimence zahvalio svim postrojbama, od pješačkih desetina do brigada svih rodova vojske, te legendarnim zapovjednicima i nositeljima pravaca napada – od Željka Glasnovića, Mije Jelića, Neđe Obradovića, Renata Romića, preko Damira Krstičevića i Miljenka Filipovića, do pripadnika 7. gardijske brigade “Pume” predvođenih Emilom Crnčecom. Svi oni, naglasio je, nakon teških bitaka razvili su zastavu hrvatskog naroda i donijeli slobodu Jajcu.

 

Galerija 6

 

Na samom kraju, general Sopta je uputio snažan apel svim raseljenim Jajčanima diljem svijeta. Podsjetio ih je da su istinski “svoji na svome” jedino u Jajcu, pozvavši ih da tu pripadnost i povijesno pravo potvrde izlaskom na predstojeće opće izbore sljedećeg mjeseca.

Borak.tv

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba