Sjećanje na hrvatsku pobjedu ostvarenu u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ svoju punu vrijednost dobiva onda kada se čuva kao istina, prenosi novim naraštajima i pretvara u odgovornost prema slobodi izborenoj žrtvom hrvatskih branitelja.

Tu su poruku iz Knina uputili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, koji su s izaslanstvom HNS-a BiH sudjelovali u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Najveća oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije te odlučujuća pobjeda u Domovinskom ratu i danas ostaje simbol hrvatske slobode, zajedništva i snage hrvatskih branitelja.

Uz obitelji hrvatskih branitelja, ratne zapovjednike, predstavnike braniteljskih udruga i najviše dužnosnike Republike Hrvatske, izaslanstvo HNS-a BiH položilo je vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, odajući počast svima čija je žrtva ugrađena u temelje hrvatske slobode.

„Knin je trajni simbol hrvatske pobjede, ali i mjesto na kojem s najvećim poštovanjem izgovaramo imena onih kojima tu pobjedu i slobodu dugujemo. Vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’ potvrdila je snagu hrvatskoga zajedništva, odlučnost hrvatskih branitelja i pravo hrvatskoga naroda na slobodu i vlastitu državu. Ta pobjeda imala je snažno značenje i za Bosnu i Hercegovinu, osobito za hrvatski narod koji je u najtežim godinama dijelio istu borbu, žrtvu i nadu. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja čestitam svim Hrvaticama i Hrvatima, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su svojom hrabrošću, odlučnošću i žrtvom omogućili slobodu koju danas baštinimo. Naša je trajna obveza čuvati istinu o Domovinskom ratu, dostojanstvo hrvatskih branitelja i neraskidivu povezanost hrvatskoga naroda“, poručio je predsjednik Čović.

Obilježavanje je započelo svetom misom u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. U propovijedi je kazao: „Kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila, nego je započela nova odgovornost. ‘Oluja’ pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme.“

Nakon svete mise uslijedilo je odavanje počasti kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na središnjem kninskom trgu, gdje je mons. Bogdan predvodio molitvu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje. Čović i Filipović potom su nazočili središnjoj svečanosti na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi, gdje je podignuta zastava Republike Hrvatske.

„Oluja“ je Hrvatskoj donijela slobodu, a Bosni i Hercegovini otvorila put prema miru

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati. U samo 85 sati oslobođeno je 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranoga područja. Knin je oslobođen 5. kolovoza, čime je ostvaren najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije te jedan od ključnih ciljeva Domovinskoga rata.

Na oltar domovine u „Oluji“ su život položila 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, a dvojica hrvatskih branitelja još se uvijek vode kao nestala.

Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranoga područja, dok je hrvatsko Podunavlje poslije vraćeno mirnom reintegracijom. Istodobno je prekinuta dugotrajna opsada bihaćkoga područja i bitno promijenjen strateški odnos snaga u BiH.

Nakon „Oluje“ uslijedile su operacije hrvatskih snaga „Maestral“ i „Južni potez“, uz istodobno djelovanje i napredovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Time je dodatno promijenjen odnos snaga i otvoren prostor za završetak rata i početak mirovnih pregovora.

Vojni uspjesi ostvareni tijekom ljeta i jeseni 1995. godine, zajedno s međunarodnim diplomatskim djelovanjem, stvorili su pretpostavke za mirovni sporazum. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. studenoga 1995. godine u Daytonu, a potpisan 14. prosinca iste godine u Parizu. „Oluja“ je tako ostala jedan od temelja moderne hrvatske državnosti i jedna od ključnih vojno-političkih prekretnica na putu prema miru u BiH.

„Sloboda se ne nasljeđuje bez odgovornosti. Zato danas prije svega zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih te svima koji su svoje živote i budućnost podredili obrani hrvatskoga naroda. Zato Oluja nije samo povijesna činjenica koju obilježavamo jednom godišnje. Ona je odgovornost da mladim naraštajima ostavimo cjelovitu, jasnu i činjenicama utemeljenu istinu o vremenu u kojem je hrvatska sloboda izborena velikom žrtvom. U toj istini svoje mjesto mora imati i doprinos hrvatskih branitelja iz BiH te Hrvatskog vijeća obrane. Naša nazočnost danas u Kninu izraz je zahvalnosti, pripadnosti i odlučnosti da se nijedna žrtva ne zaboravi, a nijedan dio zajedničke hrvatske povijesti ne prešuti“, istaknula je zastupnica Filipović.

Središnji program obuhvatio je čitanje povjesnice VRO „Oluja“, minutu šutnje, počasne prelete te prikaz združenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Govoreći u ime hrvatskih branitelja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma“ Robert Puja podsjetio je na doprinos „Puma“ oslobađanju Knina i podizanju hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi te istaknuo kako će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode. Posebno je ukazao na rješavanje sudbine nestalih osoba kao najbolnije otvoreno pitanje iz Domovinskoga rata.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je povijesni značaj operacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, poručivši: „‘Oluja’ je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu. To su povijesne činjenice na kojima počiva naš ponos – miran, dostojanstven i nepokolebljiv. Oluja nas podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkoga cilja.“

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako pobjeda u „Oluji“ nije promijenila samo tijek hrvatske povijesti, nego i poimanje potencijala Hrvatske, koja je u protekla tri desetljeća izrasla u snažnu državu, članicu Europske unije i NATO-a te aktera koji vlastitim glasom sudjeluje u oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti: „Do današnje Hrvatske prevalili smo put koji se mnogima činio nedostižnim, a hrvatski je čovjek pokazao što može ostvariti kada vjeruje u vlastitu snagu i potencijale; zato svim hrvatskim braniteljima izražavam duboku i trajnu zahvalnost.“

U završnom obraćanju predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je o iskustvu Domovinskoga rata, ulozi Hrvatske vojske te zajedničkom ratnom putu hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. „Ovo je bio zajednički rat. Braća po oružju, neodvojivi jedni od drugih. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HV-a. To je jednostavno istina u politici i u povijesti. Hrvatska rat nije dobila samo vojnom silom, nego i pameću“, naglasio je Milanović.

Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović, u izaslanstvu Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su i članica Predsjedništva HNS-a BiH Josipa Prskalo, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjednik Odjela za branitelje Glavnog vijeća HNS-a BiH i ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, gradonačelnik Grada Širokog Brijega Ivo Pavković te predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a HB Jasna Zlomislić.

Izvor: hnsbih.ba