vijeće i svijeće te zahvale za uslišane milosti po zagovoru bl. Stepinca neprestano rese taj divni prostor jer su hodočasnici prepoznali u njemu osobnog zagovornika kao i zagovornika cijelog hrvatskog naroda.
Na današnji dan rodio se u mjestu Brezarić pokraj Krašića blaženi Alojzije Stepinac, kao peto od osmero djece Josipa Stepinca i njegove supruge Barbare. Stepinčev rodni kraj često se danas naziva “Dolina kardinala”, a u obližnjem Gornjem Pribiću rođen je i kardinal sluga Božji Franjo Kuharić. Manje je poznato da je bl. Alojzije Stepinac imao značajnu vojnu karijeru. Naime, nakon završene zagrebačke klasične gimnazije unovačen je uoči svog 18. rođendana u austrougarsku vojsku. Bilo je to 1916. godine, dakle usred Prvog svjetskog rata. U austrougarskoj vojsci stekao je časnički čin poručnika. Na talijanskom bojištu (gdje je bio i poznati pisac Ernest Hemingway) ranjen je u nogu i zarobljen, pa je proveo nekoliko mjeseci u talijanskim logorima. Kasnije su ga Talijani pustili pa se prijavio u Jugoslavensku legiju koja se borila na Solunskom bojištu. Tamo je imao časnički čin potporučnika.
Demobiliziran je u proljeće 1919., a 1920. promaknut je u čin pričuvnog poručnika. Nakon povratka kući udvarao je jedno vrijeme Mariji Horvat, kćeri svog osnovnoškolskog učitelja, no sporazumno su ipak prekinuli vezu. Godine 1924. uputio se na svećenički studij. Zaređen je za svećenika u 33. godini života. Jedna od prvih akcija bilo mu je ustrojenje Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Zanimljivo je da je Stepinac imenovan zagrebačkim nadbiskupom-koadjutorom niti 4 godine nakon što je zaređen za svećenika. Bilo je to veliko iznenađenje i za njega samog i za okolinu. Bio je najmlađi biskup na svijetu, sa samo 36 godina života. Tri godine kasnije, kad je umro nadbiskup Bauer, Stepinac je preuzeo izravnu upravu Zagrebačke nadbiskupije.
Njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji je narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti, unatoč komunističkim zabranama i progonima. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. Iza glavnoga oltara zagrebačke katedrale gdje se nalazi grobnica zagrebačkih nadbiskupa pohranjeni su i zemni ostaci bl. Stepinca. Cvijeće i svijeće te zahvale za uslišane milosti po zagovoru bl. Stepinca neprestano rese taj divni prostor jer su hodočasnici prepoznali u njemu osobnog zagovornika kao i zagovornika cijelog hrvatskog naroda.
Molitva za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca
Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti,
blaženoga Alojzija, pastira i mučenika,
pozvao si da ti služi
kao navjestitelj i branitelj istine
i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi.
Poslušan tvojoj Riječi
i vođen Duhom tvoje ljubavi,
zauzimao se za siromašne i obespravljene;
ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti,
pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju.
Ponizno te molimo
da nas obdariš svojom radošću
te blaženoga Alojzija ubrojiš
među svece sveopće Crkve,
da bismo ga mogli još predanije slijediti
i uteći se njegovu moćnom zagovoru
u svojim životnim potrebama.
Po njegovim molitvama jačaj proročki glas Crkve,
koji širi nadu u dolazak tvojega kraljevstva,
praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije,
Majke i Kraljice vjernoga ti naroda.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!
