Nakon što se hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman našao na meti kritika zbog poruka o potrebi osiguranja ravnopravnosti Hrvata u BiH, Bunoza za takve reakcije ne vidi nijedan razlog.

Smatra da navodi hrvatskog ministra imaju jasno uporište u presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Konstitutivnost – temeljno načelo

U razgovoru za Večernji list Bunoza demistificira brojne javno nametnute narative, posebice o izbornoj reformi i legitimnom predstavljanju.

“Doista ne znam zbog čega su poruke ministra Grlića Radmana izazvale određene reakcije, pogotovo jer navodi ministra imaju uporište i u stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH kada govorimo o izbornoj reformi u BiH. U tim reakcijama na izjave ministra nisam vidio kako se navodilo da je rekao nešto protivno europskim standardima ili Ustavu BiH kada govorimo o izbornoj reformi u BiH, rekao je Bunoza.

Dodao je kako je upravo Europski sud za ljudska prava u odluci “S. Kovačević protiv BiH” naveo da više izbornih jedinica kojima se nastoje osigurati određeni ustavni kriteriji nije protivno europskim standardima.

“Ustavni sud BiH u više je svojih odluka naveo da je temeljno načelo BiH načelo konstitutivnosti naroda, a da do povrede načela konstitutivnosti naroda dolazi kada je jedan narod onemogućen u sudjelovanju u donošenju političkih odluka, odnosno kada postoji dominacija jednog ili dvaju konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti. Svaki prijedlog izborne reforme u cilju zaštite temeljnih načela BiH, uz osiguranje prava svima na kandidaturu, nije protivno stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH. Međutim, oni kojima odgovara trenutačna situacija osporavat će svaki konstruktivan prijedlog Izbornog zakona a da pri tome neće ponuditi ni jedan prijedlog”, kaže Bunoza.

Više izbornih jedinica

Naveo je kako u predmetu “Kovačević protiv BiH” Europski sud nije precizirao koliko bi točno BiH trebala imati izbornih jedinica, nego je Sud odbio zahtjev aplikanta Kovačevića da je diskriminiran jer BiH praktički nije uređena kao jedna izborna jedinica i što postoje domovi naroda gdje se štite interesi konstitutivnih naroda.

“Sve ovisi o političkoj volji i spremnosti da se uistinu izvrši izborna reforma, ali sasvim je jasno da, prema stavu Europskog suda, više izbornih jedinica, koje mogu biti i asimetrične, nije protivno europskim standardima”, rekao je Bunoza.

Na pitanje postoji li ustavna ili zakonska obveza da se političke dužnosti u BiH raspoređuju proporcionalno broju stanovnika, Bunoza kaže kako, da bi institucije BiH uživale povjerenje, moraju odražavati sve različitosti BiH.

“Ustavna je obveza da odražavaju sastav naroda. Postoje institucije gdje postoji nesrazmjer u manjem broju Bošnjaka nego što bi, prema Ustavu, trebalo biti, ali isto tako postoje institucije gdje je nesrazmjer i za druga dva konstitutivna naroda. O tome treba razgovarati i tražiti rješenje da se ni jedan narod ne osjeća zakinutim. Međutim, kao što sam naveo, u skladu sa stavovima Ustavnog suda BiH, do povrede načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda ne dolazi analizom nacionalne pripadnosti zaposlenih. Do povrede ravnopravnosti konstitutivnih naroda dolazi ako je jedan narod onemogućen u donošenju političkih odluka na svim razinama vlasti u BiH. Znamo kakva je situacija u Predsjedništvu BiH, gdje je jedan konstitutivan narod onemogućen sudjelovati u donošenju odluka, za razliku od drugih dvaju konstitutivnih naroda, ali netko će prebrojiti zaposlene u Predsjedništvu i zaključiti da se poštuje ravnopravnost konstitutivnih naroda, što je apsurdno”, naveo je ministar pravde BiH.

Zaštita interesa građana

Bunoza, na pitanje gdje je konkretna granica između građanskog načela “jedan čovjek – jedan glas” i ustavne zaštite konstitutivnih naroda od majorizacije, kaže kako ne postoji granica.

“Postoje tijela gdje se štite interesi građana, počevši od općinskih vijeća, županijskih skupština, zastupničkih domova na razini entiteta i države, gdje se praktički manifestira načelo “jedan čovjek – jedan glas”. U tijelima gdje se štite interesi konstitutivnih naroda, kao što su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, godinama se nameću predstavnici hrvatskom konstitutivnom narodu, i tu se ne radi o granici, nego o zloupotrebi i kršenju temeljnih načela BiH. Godinama je vođen sudski aktivizam pred Europskim sudom za ljudska prava kako bi se došlo do presude koja bi bila osnova za promjenu političkog sustava u BiH po načelu “jedan čovjek – jedan glas” na svim razinama vlasti bez primjene načela konstitutivnosti naroda. Europski je sud u posljednje dvije godine prepoznao da se radi o  političkim nastojanjima i o zloupotrebama koje čine aplikanti. Na kraju je ispalo da su “tjerali lisicu, a istjerali King Konga”, jer za one koji negiraju načelo konstitutivnosti naroda nisu više problem samo stavovi Ustavnog suda BiH iz odluke U 23/14 (Ljubić) nego sada i posljednji stavovi Europskog suda za ljudska prava”, rekao je Bunoza.

Naveo je kako smo svi diskriminirani u BiH, ali da će ta diskriminacija biti otklonjena “kada svima omogućimo da mogu biti kandidati na svim razinama vlasti”.

“Uputa Europskog suda za ljudska prava vrlo je jasna – osigurajte svima pravo na kandidaturu a ne da ukidamo načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Ovaj sud je odbacio one aplikacije koje su išle k tome da se ukine načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda”, naveo je.

Odluka Ljubić

Na pitanje je li problematično što bošnjačka većina kroz županijske skupštine može odlučujuće utjecati na izbor izaslanika u klubove Hrvata, Srba i ostalih u Domu naroda, Bunoza kaže kako je takvo postupanje protivno stavovima Ustavnog suda BiH iz odluke U 23/14.

“U domovima naroda mora biti osigurano legitimno predstavljanje one zajednice koja se štiti u tim domovima. Stvarala se pogrešna slika da je intervencijama visokog predstavnika u izbornoj noći 2022. godine provedena odluka Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’. Međutim, i u posljednjem izvješću Ustavnog suda BiH iz 2026. godine jasno je navedeno da odluka ‘Ljubić’ još uvijek nije provedena. Naravno da je ovakvo postupanje problematično jer se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH u vezi s temeljnim načelima BiH”, rekao je.

Govorio je i kako je u odbijajućoj odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Zlatan Begić protiv BiH”, Sud odbio prigovore aplikanta koji je tvrdio da je diskriminiran jer u BiH “manjina” u Domu naroda PS BiH može spriječiti volju “većine” te je Sud naveo da načelo “jedan čovjek – jedan glas” nije nešto što se jamči Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Sud je također zaključio da se ne može Sud koristiti radi političkih ciljeva i da se mora poštivati ustavna struktura svojstvena BiH. Kao što sam naveo, Europski sud za ljudska prava prepoznao je sudski aktivizam i, da, kao što ste naveli, u potpunosti je odbijen unitaristički koncept koji se pokušao nametnuti kroz pogrešno tumačenje odluka ovog suda u skupini predmeta ‘Sejdić – Finci”’, rekao je.

Nužan je dijalog

Bunoza je, govoreći o očekivanjima od izbora, rekao kako su “legitimni predstavnici hrvatskog naroda uvijek su dostavljali svoje prijedloge Izbornog zakona kojim bi se provele odluke Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH”.

“Međutim, da bi ti prijedlozi prošli, potrebne su ruke u Parlamentu. I ne samo da su predlagali prijedloge Izbornog zakona nego su bili i u sudnici Suda u Strasbourgu kako bi zaštitili temeljna načela BiH od onih kojih su zloupotrebljavali svoju poziciju i pokušali obmanuti Europski sud za ljudska prava kako bi došli do političkih ciljeva. Nakon izbora očekuje nas jedini ispravan put koji moramo proći, europski put. Taj put podrazumijeva i izborne reforme, a te reforme podrazumijevaju provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Dijalog o izbornoj reformi je nužan, a sve više međunarodnih izvješća upućuje na potrebu izborne reforme u skladu s odlukama sudova koje sam naveo. Vrijeme sudskog aktivizma s ciljem mijenjanja temeljnih načela BiH stvar je prošlosti i vjerujem da će se otvoriti ozbiljan dijalog prema izbornoj reformi u kojoj nijedan pojedinac ni konstitutivan narod neće biti diskriminiran”, rekao je ministar pravde BiH u intervjuu Večernjem listu./HMS/