Connect with us

KULTURA

ČIJU KRV NAMJERAVA ŽRTVOVATI MACRON? ŠTO TU RADI HRVATSKA?

Published

on

 

Emanuel Macron, francuski predsjednik u govoru pred dvadeset predsjednika vlada i predsjednika država, koji su se odazvali njegovom pozivu na proslavu francuskog nacionalnog praznika, žestoko najavljuje spremanje Francuske za “obranu svoje slobode” ističući spremnost “braniti slobodu ako treba i po cijenu krvi”.

Takav govor u situaciji kad Francuska baš ni po jednom, čak i totalno nategnutom elementu izvanjske ugroze ili neposredne prijetnje nije u opasnosti, može izgledati kao sumanuta projekcija poremećene osobe ili očajnika koji po cijenu krvi, naravno tuđe, a ne svoje, mora odraditi neke preuzete zadaće, a može izgledati i kao iznimno opasan plan pripreme nacije na nešto što se planira izazvati, samo s posljedicama za narode čiji predsjednici i premijeri stoje uz njega a da to ničim nisu izazvali ili tražili.

Je li se s tim govorom Macron predstavio novim vođom Europe, jesu li ga potvrdili predstavnici europskih država, koji su očito znali u kakav ambijdnt i planski okvor dolaze i formalno uvlače svoje nacije?

Sve izgleda tako, koliko god po svemu izgledalo karikaturalno, pa i perverzno.

Ako tu Macronovu poruku dovedemo u logičan niz prethodnih službenih najava njegove Vlade i uputa francuskim bolnicama da budu spremne zbrinuti pola milijuna ranjenika i stradalnika, zatim sve retrospektivno povežemo s bezbrojnim javno dostupnim dokazima usprkos goleme kontrole europske javnosti, o ulozi prvenstveno Velike Britanije kao sukreatora i operativnog izvođaĉa, uz potporu Obamine, zatim Bidenove Amerike, te Francuske, u pripremi rata s Rusijom izravnim utjecajem na razvoj provokativnog potencijala na ruskim granicama u Ukrajini, od događaja na Majdanu, zatim silovitoga stvaranja ratne histerije u Europi i otvorenoga huškanja Ukrajine preko postavljenog satelita Zelenskog, onda te riječi zvuče vrlo, vrlo zloćudno.

Posebnu zloćudnost tim riječima daje forma pod kojom se okupilo dvadeset država, potpuno nelegalni ratnohuškački savez koji su na antiruskoj ratnoj histeriji i licemjernoj borbi za Ukrajinu ustanovili Macron i Starmer, potpuno posrnuli političari, prvi s najnižom potporom francuskog naroda u povijesti istraživanja javnog mnijenja, drugi iz istih razloga podnio ostavku, a treći, otužni trabant Merz na čelu vlade desetljećima nakon 1945. politički ponižene i iskompleksirane Njemačke, koga više u Njemačkoj, čak i u njegovoj formalnoj vladi nitko ništa ne pita.

Macron je isključivo govorio o Savezu voljnih, isticao pripreme toga Saveza za “obranu naših interesa u Ukrajini”, najavio zajedničke vojne vježbe Saveza i naravno, snažno istaknuo da nije Francuska sama, da su tu saveznici u Savezu kojemu je Francuska utemeljitelj.

O kakvim to ratovima i o čijoj krvi govori čovjek koji predsjednikovanja Francuskom završava na sraman način, silujući elementarna demokratska načela već dvije godine s rezultatima parlamentarnih izbora, osmišljavajući inženjering, prvo sudske eliminacije Marine LePen, a nakon što je sa svojom posrnulom oligarhijom suočen sa sigurnom pobjedom Jordana Bardella, koji mjenja LePen, traže slamku spasa u otvaranju mogućnosti kandidature LePenovoj, raĉunajući na ranjivost stereotipa o LePenovima sustavno stvaranog nekoliko desetljeća.

O čijoj krvi govore potpuno nacionalno posrnuli premijeri Velike Britanije i Njemačke, s državana, društvima i ekonomijama u strmoglavom urušavanju na nizu ključnih elemenata, otkud im i na temelju čega pravo pozivati europske države i nacije da baš njih i njihovu političku viziju slijede?

Je li dovoljno baš sve katastrofalno što su ti ljudi, ali i njihovi neposredni prethodnici u Londonu i Berlinu, te u Washingtonu prije prvoga Trumpovoga mandata i između njegovoga drugoga dolaska na čelo SAD-a, nastaviti pripisivati i pokrivati Putinom i ruskim osvajačkim namjerama, usprkos tome što svatko zdravog razuma vidi da Putin ne može ni uz goleme napore ostvariti minimum imperijalnih namjera u Ukrajini, ali ni da njegovu Rusiju, ni uz silne štete svojim nacijama i ekonomijama te uz ogromne ukrajinske žrtve, ne mogu poraziti spomenuti utemeljitelji ratnohuškačkog Saveza voljnih.

Kome i zašto treba ratna atmosfera u Europi, je li to Rusija, je li to Putin ili se pod krinkom Putinove agresije na Ukrajinu, upravo Ukrajina koristi kao mamac za izazivanje kataklizme po nekoj izopačenoj viziji i namjeri skupine oko Macrona, utoliko opasnijih ljudi, ukoliko realno djeluju i pokazuju svime što jesu, da su već postali simboli najružnijega urušavanja politike i predstavljanja u europskoj suvremenoj povijesti?
Smije li netko zdrava razuma, slušajući ove Macronove riječi pristajati na sintagmu da je taj čovjek i ono što on govori i predstavlja – prava strana povijesti?

Ne bi smio nitko.

Macron i Savez voljnih su – antipovijest.

Dolazak Donalda Trumpa po drugi put na čelo SAD i težak poraz američke ljevice i ultraljevice pod krinkom Demokrata je silno utjecao na potpuno ogoljavanje spomenute europske trojke, prije svih Francuske, ali i prateće birokracije u EU. Jasno je kao dan da svjedočimo sukobu dva potpuno isključiva i neprijateljska koncepta, Trumpovog pragmatičnog, konzervativnog s tradicionalnim vrijednostima i svijetom nacionalnih suvereniteta i država, nasuprot potpuno izopačenog globalističko ultraljevičarskog koncepta svijeta koga se s razlogom smatra poretkom Davosa i potpunog reseta svih temeljnih postulata kršćanske civilizacije s nus refleksijama na cijeli svijet.

Europa nakon teških previranja s početka XX. stoljeća, rekonstrukcije i propasti carstava i geopolitičke moći, zatim prvoga rata, međuratnoga razdoblja otrovnog europskog mira i poretka koji je izrodio komunizam i nacionalsocijalizam, zatim eskalirao u drugom ratu, nikada nije bila u opasnijoj situaciji kao danas, prvenstveno zato što i dalje na sudbinu naroda Europe presudno utječu potpuno posrnule osobe i oligarhije država koje su bile nositelji i pokretači doslovno svake kataklizme i ugroze europskih naroda do sada.

Eskalacija koju zagovara Macron i njegovo društvo i koju potiču preko dezorjentiranog i beskrupuloznog satelitskog klauna Zelenskog od koga su napravili maskotu a njegovom narodu osigurali status ogledne žrtve potrebne za proizvodnju straha i golemih količina patetike za magarčenje svojih naroda, uz nužno strašilo Putina, nije fantastika ili naklapanje, to je realnost koju gledamo.

I kojoj se zbog nametnutog straha od etiketiranja rusofilstvom ili Putinistom, ljudi ne usude suprotstaviti, iako vide kompletnu perverziju, svjedoče joj godinama, svakodndvno su izloženi otvorenim lažima i ruganju u zdrav mozak.

Što predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković radi u Savezu voljnih Macrona, Starmera i Merza?

Je li Plenkovićeva histerija danima uoči skupa u Parizu o nužnosti spremanja HV pod noge vođama Saveza voljnih, nakon što je predsjednik Republike Milanović ispravno zaključio i objavio da se radi o opasnom pokušaju potpuno nelegalne redefinicije NATO saveza i kompletne političke slike Europe spriječavajući slanje vojske, morala biti signal Hrvatskoj da nas se odavno paradiranjem o Ukrajini i “pravoj strani povijesti”, uvlači u opasne planove i da je konačan trenutak za otriježnjenje i odbacivanje macronizma u Hrvatskoj?

Tko je imao ikakvih iluzija i ostao usprkos razumu u okovima stereotipa o “rusofilu” Milanoviću i “europejisti” Plenkoviću, “njihovom” i “našem” nakon Macronovih riječi i gledajući taj opasni skup morao bi progledati.

Ti ljudi s tim što rade i s tim što otvoreno zagovaraju ne nude ništa izuzev propasti.

Hrvatska na taj sotonski žrtvenik ne smije nuditi svoju krv, neka Macron i oni koji u tome vide svoj put nude krv svojih naroda.

Mi smo svoju krv prolijevali nasuprot njih do sada uvijek kroz prošlost, a zadnja se još nije ni osušila ili isprala.

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH i SNSD: Stabilnost BiH počiva na Ustavu, dogovor jedini put za naprijed

Published

on

Mostar je danas bio mjesto sastanka izaslanstava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Susret je nastavak dijaloga dviju stranaka o temama koje će obilježiti iduće političko razdoblje u BiH.

U trenutku kada politički procesi traže jasniju koordinaciju i dogovor o pitanjima koja izravno utječu na rad vlasti na razini BiH, susret je bio usmjeren na odnose političkih partnera, aktualne političke izazove i funkcioniranje vlasti te očuvanje institucionalnog kontinuiteta do Općih izbora u listopadu uz poštivanje važećeg zakonskog okvira.Galerija 4

„Predsjedateljica Vijeća ministara upoznala nas je s tim što bismo još eventualno mogli zajedno uraditi u Vijeću ministara BiH, a prokomentirali smo i rad Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH. Zahvaljujem predsjedniku Dodiku i njegovim suradnicima na razumijevanju za mnoga pitanja koja su stajala pred nama proteklih godina, a za koja smo tražili zajednička rješenja. Razlike između dviju stranaka u pojedinim pitanjima postoje, ali smo do sada kroz suradnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti znali pronaći put do dogovora i nastavit ćemo tako dalje“, kazao je Čović.Galerija 3

U razgovorima su, uz predsjednika Čovića, sudjelovali zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednice Darijana Filipović Lidija Bradara te član Predsjedništva Marinko Čavara. Uz predsjednika Dodika, u izaslanstvu SNSD-a bili su potpredsjednice Željka Cvijanović i Sanja Vulić, članovi Predsjedništva Savo Minić i Staša Košarac te članica Glavnog odbora Ana Trišić Babić.Galerija 8

Otvorena politička pitanja, naglašeno je na konferenciji za medije nakon sastanka, zahtijevaju međusobni dijalog i dogovor te poštivanje ustavnoga okvira Bosne i Hercegovine kako bi se izbjegli novi zastoji u donošenju važnih odluka.

„Da nije bilo angažmana HDZ-a BiH i SNSD-a, Bosna i Hercegovina bila bi u još težoj političkoj situaciji. Surađivali smo na pitanjima na kojima smo mogli dati doprinos očuvanju stabilnosti i funkcioniranju institucija“, istaknuo je Dodik.

U kontekstu odnosa domaćih institucija prema međunarodnom faktoru, uključujući i ulogu vršitelja dužnosti visokog predstavnika, istaknuto je kako vanjski intervencionizam ne može zamijeniti unutarnju političku odgovornost, funkcionalan dijalog i sposobnost institucija da samostalno donose odluke.

„Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može i treba funkcionirati isključivo u skladu s Ustavom. Zato trebamo raditi u novim okolnostima koje će omogućiti da domaće institucije preuzmu odgovornost i da se odluke donose u skladu s ustavnim poretkom. Visoki predstavnici nisu imali pravo nametati zakone. Svjedoci Daytonskog sporazuma tu su da gledaju, a ne da upravljaju. Slažemo se da treba očuvati stabilnost i mir te Bosnu i Hercegovinu vratiti na Ustav“, kazao je Dodik.Galerija 10

„Smatramo da je najrealnije za sve u Bosni i Hercegovini staviti izvan snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Isto tako, sadašnji vršitelj dužnosti visokog predstavnika treba imati jasno definiran vremenski okvir i put odlaska. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast“, ponovio je Čović.Galerija 9

Govoreći o najavljenoj deklaraciji Hrvatskoga sabora, na konferenciji za medije istaknuto je kako se tom pitanju pristupa s posebnom pozornošću, imajući u vidu ulogu Republike Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a te ustavni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče ove deklaracije, mislim da imamo jedan bitan novi moment, a to je da bi je, koliko razumijem, sutra trebao usvojiti Hrvatski sabor. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i mi s posebnom pažnjom gledamo na ono što se moglo vidjeti u medijima. Naša podrška konstitutivnosti hrvatskoga naroda je neprikosnovena. Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini ne može biti civilizacijsko dostignuće ako se kroz nju nameću rješenja konstitutivnim narodima“, naglasio je Dodik.

Europski put BiH izdvojen je kao jedna od važnih tema. Na pitanje o mogućnosti usvajanja preostalih europskih zakona, Čović je istaknuo: „Nažalost, vrlo malo je vremena ostalo za zakonodavnu vlast. Dom naroda će u srijedu raspravljati o Zakonu o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali moramo znati da je to tekst zakona koji je trebao proći Vijeće ministara BiH. Ako se usvoji, tek nakon toga slijede popravci i daljnje faze usuglašavanja.“Galerija 5Galerija 7

Razgovarano je i o izmjenama Izbornoga zakona BiH uoči Općih izbora. Posebno je istaknuta potreba da izborni proces ostane zakonit, transparentan i utemeljen na jasnim pravilima, uz puno poštivanje važećih propisa i ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda. dva naroda. Na nama je da to pitanje konačno trajno riješimo“, naglasio je Čović.

„Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Podržat ćemo svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskoga konstitutivnog naroda. To ćemo bez oklijevanja učiniti“, poručio je Dodik.Galerija 2

Zaključno, Čović se osvrnuo na daljnji rad institucija.

„Poruka koju želimo poslati jest da smo napravili mali korak. Ako još nešto možemo raditi u Vijeću ministara BiH, Domu naroda i Zastupničkom domu, to ćemo i raditi. Ako uspijemo usvojiti proračun, to će biti veliko“, ocijenio je Čović.

HDZ
SNSD

Continue Reading

KULTURA

Predstavljena „Srebrna zora“ Zvonimira Mandića

Published

on

 

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg 11. srpnja predstavljena je zbirka pripovijedaka mladog autora Zvonimira Mandića pod naslovom „Srebrna zora“.

Zvonimir Mandić rođen je 25. rujna 1993. godine u Imotskom. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u Širokom Brijegu, a nakon studija engleskog jezika i književnosti stekao je titulu magistra.

Njegov talent za pisanje došao je do izražaja već u srednjoškolskim danima, kada je osvojio brojne nagrade za literarne radove i poeziju. Među njima se posebno ističu prvo mjesto na natječaju „Dani hrvatskoga jezika“ 2012. godine, prvo mjesto za pjesnički rad na Šimićevim susretima 2010. godine te drugo mjesto na istom natječaju iste godine.

Svoju ljubav prema pisanju Mandić je nastavio razvijati i nakon školovanja. U početku se posvetio poeziji, a neke su njegove pjesme i uglazbljene. Kasnije se okrenuo prozi te je u izdanju Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg objavio dva romana.

Program predstavljanja, koji je vodila Mirela Lovrić, započeo je ulomkom iz recenzije Berislava Arapovića, koji je pročitala Maja Valentina Mandić. Svoju recenziju knjige potom je predstavila Emili Šudić-Musa. Odabrane ulomke iz zbirke „Srebrna zora“ publici su pročitale Emili Šudić-Musa i Maja Valentina Mandić.

Na kraju predstavljanja autor je zahvalio svima koji su pridonijeli objavljivanju njegove treće knjige te ukratko govorio o nastanku svojih djela fantasy tematike, koja su, prema njegovim riječima, zasad jedina takvoga žanra u Hercegovini. Istaknuo je kako njegove priče nisu tek klasične pustolovine ispunjene čudovištima i magijom, nego se bave univerzalnim temama poput pohlepe, krivnje, smrti i ljudske prirode.

Ugodnom ozračju u dvorani Narodne knjižnice pridonio je nastup mladoga širokobriješkog glazbenika Ivana Marušića, koji je program obogatio izvedbama na gitari.

Continue Reading

KULTURA

TJEDNI KOMENTAR…(19.07.1991-19.07.2026) Najava: 35 Obljetnica Odlikovane prve dragovoljacke postrojbe” POSKOCI” Poskok Bojne HVO Siroki Brijeg

Published

on

Organizacijski odbor mora imati predsjednika koji preuzima odgovornost i potpisuje službeni protokol.
Ove godine obilježavamo 35. obljetnicu Poskoka. Budući da je izborna godina i vrijeme godišnjih odmora, prvi put neću sudjelovati u radu Organizacijskog odbora.(zdravstveni problemi) Organizaciju će preuzeti ljudi koji nisu (utemeljitelji) u događajima od 19. srpnja 1991. godine.
Još jednom želim istaknuti da bez HDZ-a BiH Široki Brijeg ne bi bilo ni nas Poskoka. Krešo Ćavar(predsjednik Kriznog Stožera općine Široki Brijeg) Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portalje, hvala Bogu, živ i zdrav te može potvrditi sve činjenice. Pokojni Jure Skoko, predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg, preuzeo je tada odgovornost, kao i pokojni Mladen Skoko, prvi ratni zapovjednik općine Široki Brijeg.POSKOK BOJNA - DRUGA VERZIJA RATNE PJESME [ŠIROKI BRIJEG]
Dana 19. srpnja 1991. okupili smo se u školi u Knešpolju u 19 sati. Bilo nas je 50 utemeljitelja s prostora cijele općine Široki Brijeg. Po zapovijedi pokojnog Jure Skoke, uz suglasnost Kreše Ćavara i pokojneg Mladena Skoke-Bilog dobio sam zadaću pripremati i pozivati prve dragovoljce. U to vrijeme Andelko Mikulic predsjednik HDZ BIH SIROKI BRIJEG, Anđelko Ćavar bio je načelnik TO-a, a Ivica Markić načelnik Ureda obrane. Kao osobe imenovane od HDZ-a BiH Široki Brijeg raspolagali su potrebnim informacijama i jedini su imali ovlasti za ustrojavanje obrane. Sve se odvijalo u najvećoj tajnosti.
Nakon što smo uspjeli organizirati prve dragovoljce u svom rodnom selu, potom u župi Kočerin te u Donjoj i Gornjoj Britvici, osnovan je prvi Rejonski stožer Kočerin, 21. srpnja 1991. godine, sa sjedištem u Ljubotićima.
Za 30. obljetnicu na svetištu Kruškovac blagoslovljena je spomen-ploča prvim dragovoljcima.
Drugi stožer utemeljen je u Širokom Brijegu, (sjediste Vrelo Borak)ponajviše zahvaljujući braći Dragi i Mari Mandiću – Lojkiću, a treći je bio Blatski stožer sa sjedištem u Uzarićima. Njegov prvi zapovjednik bio je pokojni Stanko Lovrić – Oble, a zamjenik Mate Zovko iz Jara.
Podsjećam i na činjenicu da sam kao prvi zapovjednik Rejonskog stožera Kočerin, prema vojnom ustroju, bio i zamjenik zapovjednika općine Široki Brijeg. Za svoje zamjenike imenovao sam Gojka Ivankovića – Penavu, Franu Kovačelića Celića i Miljenka Kraljevića – Mikelu. U početku su djelovali odredi, a kasnijim preustrojem ustrojeni su vodovi prve
satnije.
Predsjednik Milanović u Širokom Brijegu: Hrvatska ima odgovornost za sudbinu Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda - Brotnjo.info | Čitluk - Međugorje - Hercegovina
Široki Brijeg: 24 godine od osnivanja Poskok bojne – prve postrojbe HVO-a - Jabuka.tv
Razumijem da članovi Organizacijskog odbora, koji su se javili Marinku Mikuliću – Cipukiću, pripremaju ovogodišnji protokol. Međutim, želim upozoriti da je velik broj pripadnika postrojbe u međuvremenu preminuo te da se, poštujući dosadašnju tradiciju, svakome od njih treba zapaliti svijeća na grobu. Također, pokojni Stanko Lovrić – Oble bio je po zapovijedi zamjenik zapovjednika, što također treba biti ispravno navedeno u protokolu.Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal
Zbog svega navedenog pozivam organizatore da, ako u nešto nisu sigurni, pitaju sudionike koji su bili dio tih događaja te da imenuju predsjednika Organizacijskog odbora koji će preuzeti odgovornost za službeni protokol.
Od srca čestitam 35. obljetnicu svim pripadnicima naše postrojbe.
Autor objave:
Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal
Mladen Ljubić Vajta
prvi izabrani zapovjednik Rejonskog stožera Kočerin u sklopu prve dragovoljačke postrojbe Poskoci – Poskok bojne HVO-a Široki Brijeg.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba