Connect with us

KULTURA

Članovi predsjedništva HNS-A Barbariću i Previšiću(objava vaših nastupa) “dostavite Zapisnik sa sjednice predsjedništva HNS-a radi se o promjeni karaktera Domovinskog rata sto je nedopustivo

Published

on

Uvaženi članovi predsjedništva HNS-a” onaj cl. 2 nema veze sa clanom 50b u smislu da su u koliziji, jer ovdje se radi o dodatku i parlament ima pravo propisivati uvjete i oznacavati periode od kada ce se neki dodaci primati.Medutim moze se traziti kod Ustavnog suda da se proglasi neustavnim odredba cl. 50b, jer nije dato valjano obrazlozenje zasto se ne priznaje pravo od 18.9.1991 god do 8.4.92.g., posebno ako se statisticki dokaze da su u tom periodu samo jedna grupacija koja pripada hrvatskom narodu, onda je to i posredna diskriminacija Nasi parlamentarci su krivi sto su prihvatili 8.4.92 kao pocetak tih primanja.

Stana Buric (opcinski Odbor HDZ BIH RAVNO) Trazi ocitovanje članova predsjedništva HNS-a i  svih Federalnih Zastupnika koji su glasovali

Published

pregled78563-

PREGLED-78326 ČITATELJA

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
OO HDZ BiH Ravno: Hrvatskim braniteljima oduzeto je gotovo sedam mjeseci rata – tražimo hitnu izmjenu Zakona!

Ravno, 3. kolovoza 2026.

Općinski odbor HDZ-a BiH Ravno najoštrije prosvjeduje protiv zakonskog rješenja kojim se braniteljski dodatak obračunava tek od 8. travnja 1992. godine, iako važeći propisi za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane kao početak ratnog razdoblja priznaju 18. rujna 1991. godine.
Ovim zakonom hrvatskim braniteljima izbrisano je gotovo sedam mjeseci ratnog puta – mjeseci u kojima su branili svoje domove, svoje obitelji, hrvatski narod i Bosnu i Hercegovinu. Takvo rješenje nije samo pravno nedosljedno nego i duboko nepravedno prema ljudima koji su prvi uzeli oružje u obranu.
Posebno zabrinjava činjenica da je iz obračuna izostavljeno upravo razdoblje u kojem su se dogodila prva velika stradanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ravno je 1. listopada 1991. godine postalo prvo mjesto u Bosni i Hercegovini izloženo otvorenoj agresiji i sustavnom razaranju od strane JNA. Dana 18. studenoga 1991. godine u Kijevu Dolu počinjen je težak zločin nad hrvatskim civilima u kojem su ubijeni svi civili koji su se toga dana zatekli u selu. To je prvi genocid u BiH. Ti događaji ostaju trajni podsjetnik da je rat za Hrvate u Bosni i Hercegovini počeo mjesecima prije datuma koji je zakonodavac odabrao za obračun braniteljskog dodatka.
Hrvati Bosne i Hercegovine nisu počeli braniti svoju domovinu 8. travnja 1992. godine. Branili su je od prvih napada, kada su bili prepušteni sami sebi. U tim danima tadašnji predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović izjavio je: „Ovo nije naš rat.” Ta je izjava ostala trajno upisana u povijesno sjećanje hrvatskog naroda jer je izrečena u trenutku kada je Ravno već bilo razoreno, a hrvatski civili ubijani i protjerivani.
Neprihvatljivo je da više od trideset godina nakon tih događaja politički predstavnici FBiH dopuste donošenje zakona kojim se zanemaruje razdoblje u kojem su hrvatski branitelji prvi stali u obranu Bosne i Hercegovine.
Ako važeći zakon za pripadnike HVO-a priznaje da je ratno razdoblje započelo 18. rujna 1991. godine, tada ne postoji razumno ni dosljedno obrazloženje zbog kojeg se isto razdoblje ne priznaje pri obračunu braniteljskog dodatka. Jedan pravni sustav ne može istodobno priznati isto razdoblje za jedna prava, a osporavati ga za druga.
Smatramo da je tijekom donošenja Zakona propušteno zaštititi interese hrvatskih branitelja. Hrvatski branitelji imaju pravo očekivati da legitimno izabrani predstavnici štite njihova prava, a ne da prihvaćaju zakonska rješenja koja ih stavljaju u nepovoljniji položaj.
Zato zahtijevamo od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da hitno pokrene izmjene Zakona o braniteljskom dodatku i ispravi ovu nepravdu. Tražimo da se obračun braniteljskog dodatka uskladi s važećim propisima koji za pripadnike HVO-a priznaju početak ratnog razdoblja od 18. rujna 1991. godine.
Uz ovu inicijativu dostavljamo i dio arhivske dokumentacije te preslike samo dijela tadašnjih dnevnih novina iz jeseni 1991. godine. Dokumenti jasno svjedoče o kronologiji događaja, razaranju Ravnog i stradanju hrvatskog stanovništva te predstavljaju podsjetnik na činjenice koje se ne smiju prešutjeti niti izbrisati zakonskim rješenjima.
Povijest se ne može mijenjati zakonom. Ono što su hrvatski branitelji proživjeli i obranili između 18. rujna 1991. i 8. travnja 1992. godine ne može biti izbrisano iz njihove žrtve niti iz kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.
Općinski odbor HDZ-a BiH Ravno

NOVI BRANITELJSKI ZAKON

Број 59 – Страна 62 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 5. 8. 2026.

Član 50.b
(Uslovi)

(1) Pravo na borački dodatak u smislu ovog zakona može
ostvariti demobilizirani branilac pripadnik Oružanih
snaga koji je učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine
u periodu od 08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine,
najmanje 1 (jednu) godinu i članovi porodice poginulog
ili umrlog branioca bez obzira na period učešća u
Oružanim snagama, koji su korisnici prava u skladu sa
odredbama Zakona o pravima branilaca i članova
njihovih porodica.
(2) Iznos boračkog dodatka za članove porodica poginulog ili
umrlog branioca obračunavat će se za period od
08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine.
(3) Federalno ministarstvo će donijeti propis o načinu,
uslovima i dokumentaciji potrebnoj za ostvarivanje prava
iz člana 50.a ovog zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 50.c

(Utvrđivanje iznosa boračkog dodatka)
(1) Lica iz člana 50.b ovog zakona mogu ostvariti pravo na
borački dodatak u iznosu od 1,50 KM po mjesecu učešća
u odbrani Bosne i Hercegovine.
(2) Vlada Federacije BiH će odlukom vršiti usklađivanje
mjesečnog iznosa boračkog dodatka.
Član 50.d

(Nadležnost za prvostepeno rješavanje)
(1) Nadležna gradska/općinska služba za boračko-invalidsku
zaštitu, prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva,
rješava u prvom stepenu o pravu na borački dodatak.
(2) Po zahtjevu lica iz člana 50.b stav (1) ovog zakona koje
ima prebivalište u entitetu Republika Srpska, o pravu na
borački dodatak u prvom stepenu rješava najbliža
gradska/općinska služba za boračko-invalidsku zaštitu u
Federaciji BiH, u odnosu na mjesto njegovog
prebivališta, vodeći računa o teritorijalnoj i
komunikacijskoj pogodnosti.
(3) Za lica iz člana 50.b stav (1) ovog zakona koja imaju
prebivalište u Brčko Distriktu BiH, o pravu na borački
dodatak rješava nadležna služba za boračko-invalidsku
zaštitu Brčko Distrikta BiH.
Član 50.e
(Od kada se pravo priznaje)
Licima koja ispunjavaju uslove za priznavanje prava,
borački dodatak pripada od prvog dana narednog mjeseca od
dana podnošenja zahtjeva.
Član 50.f
(Odlučivanje po žalbi)

(1) Protiv prvostepenog rješenja o pravu na borački dodatak
dopuštena je žalba.
(2) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja
rješenja.
(3) Po žalbi izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja odlučuje
Federalno ministarstvo.
(4) Protiv rješenja donesenog po žalbi, može se pokrenuti
upravni spor kod nadležnog suda.
(5) Prvostepeno rješenje podliježe reviziji. Reviziju obavlja
Federalno ministarstvo. Revizija odlaže izvršenje
rješenja.
(6) U postupku revizije Federalno ministarstvo može dati
saglasnost na prvostepeno rješenje ili ga poništiti ili
ukinuti i samo drugačije riješiti upravnu stvar.

Član 50.g

(Prestanak prava na borački dodatak)
(1) Pravo na borački dodatak prestaje smrću korisnika prava.
(2) Pravo na borački dodatak ne može se prenijeti na drugo
lice.
(3) Član uže porodice korisnika prava dužan je u roku od 15
dana od dana nastanka promjene prijaviti prvostepenom
organu promjenu koja utiče na prestanak prava.
(4) Prvostepeni organ će po službenoj dužnosti na osnovu
prijave ili saznanja na drugi način o razlogu za prestanak
prava, donijeti rješenje o prestanku prava, sa posljednjim
danom mjeseca u kojem je nastupio razlog za prestanak
prava.

Član 50.h
(Način isplate i izvještavanje)

(1) Novčana sredstva za ostvarivanje i korištenje prava na
borački dodatak za lica iz člana 50. b ovog zakona
osigurat će se u Budžetu Federacije BiH.
(2) Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o
korisnicima koji ostvaruju pravo iz člana 50. a ovog
zakona.
(3) Federalno ministarstvo vodi evidenciju o izvršenim
isplatama i o tome kvartalno izvještava Vladu Federacije
BiH.

Član 50.i
(Povrat sredstava)

(1) Lice kome je isplaćeno novčano primanje prema ovom
zakonu na koje nije imalo pravo, dužno je vratiti primljeni
iznos.
(2) U slučaju smrti lica iz stava (1) neosnovano isplaćeni
novčani iznos boračkog dodatka dužni su vratiti njegovi
nasljednici ili pravni sljednici.
(3) Za nepravilne isplate koje su nastale kao greška organa
koji je vodio postupak, nepravilno isplaćena sredstva
nadoknadit će organ koji je učinio grešku i odgovarajući
iznos će vratiti u Budžet Federacije BiH.
Član 50.j

(Kontrola namjenskog trošenja sredstava)
Federalno ministarstvo vrši inspekcijski nadzor i kontrolu
namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje
prava na borački dodatak.”
Član 6.
(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a
primjenjivat će se od 01.01.2027. godine.
Potpredsjedavajuća
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dr. sci. Azra Okić, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne
i Hercegovine, donosim
UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA RAZVOJAČENIH
BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, koji
je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na

Сриједа, 5. 8. 2026. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 59 – Страна 63
sjednici Zastupničkog doma od 28.7.2026. godine i na sjednici
Doma naroda od 30.7.2026. godine.
Broj 01-02-1-381-01/26
31. srpnja 2026. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, v. r.
ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA
RAZVOJAČENIH BRANITELJA I ČLANOVA
NJIHOVIH OBITELJI
Članak 1.

U Zakonu o pravima razvojačenih branitelja i članova
njihovih obitelji (“Službene novine Federacije BiH”, br. 54/19,
29/22, 81/23 i 60/24), u članku 4. stavak (1) iza točke p) dodaje
se nova tačka r) koja glasi:
“r) braniteljski dodatak.”
Članak 2.

U članku 19. u st. (1) do (5) riječi: “prethodne godine”
zamjenjuju se riječima: “2024. godine, usklađene za sva
pripadajuća povećanja.”
Članak 3.

U članku 21. u stavku (1) riječi: “prethodne godine”
zamjenjuju se riječima: “2024. godine, usklađene za sva
pripadajuća povećanja.”
Članak 4.

Članak 26. u stavku (1) točka b) riječi: “prethodne
godine” zamjenjuju se riječima: “2024. godine, usklađene za
sva pripadajuća povećanja.”
Članak 5.

Iza članka 50. dodaje se novi odjeljak “r) Braniteljski
dodatak” i novi čl. 50.a, 50.b, 50.c, 50.d, 50.e, 50.f, 50.g, 50.h,
50.i i 50.j koji glase:

“Članak 50.a
(Pojam)

Braniteljski dodatak u smislu ovog zakona je mjesečna
novčana naknada razvojačenim braniteljima i članovima
obitelji poginulog ili umrlog branitelja koji su korisnici prava
sukladno odredbama Zakona o pravima branitelja i članova
njihovih obitelji, a koja se priznaju pod uvjetima, na način i u
visini propisanim ovim zakonom.
Članak 50.b
(Uvjeti)

(1) Pravo na braniteljski dodatak u smislu ovog zakona može
ostvariti razvojačeni branitelj pripadnik Oružanih snaga
koji je učestvovao u obrani Bosne i Hercegovine u
razdoblju od 08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine,
najmanje 1 (jednu) godinu i članovi obitelji poginulog ili
umrlog branitelja bez obzira na razdoblje učešća u
Oružanim snagama, koji su korisnici prava sukladno
odredbama Zakona o pravima branitelja i članova
njihovih obitelji.
(2) Iznos braniteljskog dodatka za članove obitelji poginulog
ili umrlog branitelja obračunavat će se za razdoblje od
08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine.
(3) Federalno ministarstvo će donijeti propis o načinu,
uvjetima i dokumentaciji potrebnoj za ostvarivanje prava
iz članka 50.a ovog zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 50.c

(Utvrđivanje iznosa braniteljskog dodatka)
(1) Osobe iz članka 50.b ovog zakona mogu ostvariti pravo
na braniteljski dodatak u iznosu od 1,50 KM po mjesecu
učešća u obrani Bosne i Hercegovine.

(2) Vlada Federacije BiH će odlukom vršiti usklađivanje
mjesečnog iznosa braniteljskog dodatka.
Članak 50.d

(Nadležnost za prvostepeno rješavanje)

(1) Nadležna gradska/općinska služba za braniteljsko-
invalidsku zaštitu, prema mjestu prebivališta podnositelja

zahtjeva, rješava u prvom stupnju o pravu na braniteljski
dodatak.
(2) Po zahtjevu osobe iz članka 50.b stavak (1) ovog zakona
koja ima prebivalište u entitetu Republika Srpska, o pravu
na braniteljski dodatak u prvom stupnju rješava najbliža
gradska/općinska služba za braniteljsko-invalidsku
zaštitu u Federaciji BiH, u odnosu na mjesto njegovog
prebivališta, vodeći računa o teritorijalnoj i
komunikacijskoj pogodnosti.
(3) Za osobe iz članka 50.b stavak (1) ovog zakona koje
imaju prebivalište u Brčko Distriktu BiH, o pravu na
braniteljski dodatak rješava nadležna služba za
braniteljsko-invalidsku zaštitu Brčko Distrikta BiH.

Članak 50.e
(Od kada se pravo priznaje)
Osobama koja ispunjavaju uvjete za priznavanje prava,
braniteljski dodatak pripada od prvog dana narednog mjeseca
od dana podnošenja zahtjeva.
Članak 50.f
(Odlučivanje po žalbi)

(1) Protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na braniteljski
dodatak dopuštena je žalba.
(2) Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostavljanja
rješenja.
(3) Po žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja
odlučuje Federalno ministarstvo.
(4) Protiv rješenja donesenog po žalbi, može se pokrenuti
upravni spor kod nadležnog suda.
(5) Prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji. Reviziju
obavlja Federalno ministarstvo. Revizija odlaže izvršenje
rješenja.
(6) U postupku revizije Federalno ministarstvo može dati
suglasnost na prvostupanjsko rješenje ili ga poništiti ili
ukinuti i samo drugačije riješiti upravnu stvar.

Članak 50.g

(Prestanak prava na braniteljski dodatak)
(1) Pravo na braniteljski dodatak prestaje smrću korisnika
prava.
(2) Pravo na braniteljski dodatak ne može se prenijeti na
drugu osobu.
(3) Član uže obitelji korisnika prava dužan je u roku od 15

dana od dana nastanka promjene prijaviti prvostupanj-
skom organu promjenu koja utječe na prestanak prava.

(4) Prvostupanjski organ će po službenoj dužnosti na temelju
prijave ili saznanja na drugi način o razlogu za prestanak
prava, donijeti rješenje o prestanku prava, sa posljednjim
danom mjeseca u kojem je nastupio razlog za prestanak
prava.

Članak 50.h
(Način isplate i izvještavanje)

(1) Novčana sredstva za ostvarivanje i korištenje prava na
braniteljski dodatak za osobe iz članka 50. b ovog zakona
osigurat će se u Proračunu Federacije BiH.
(2) Prvostupanjski organ vodi kompletnu evidenciju o
korisnicima koji ostvaruju pravo iz članka 50. a ovog
zakona.

Број 59 – Страна 64 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 5. 8. 2026.
(3) Federalno ministarstvo vodi evidenciju o izvršenim
isplatama i o tome kvartalno izvještava Vladu Federacije
BiH.

Članak 50.i
(Povrat sredstava)

(1) Osoba kojoj je isplaćeno novčano primanje prema ovom
zakonu na koje nije imalo pravo, dužna je vratiti primljeni
iznos.
(2) U slučaju smrti osobe iz stavka (1) neosnovano isplaćeni
novčani iznos braniteljskog dodatka dužni su vratiti
njegovi nasljednici ili pravni sljednici.
(3) Za nepravilne isplate koje su nastale kao greška organa
koji je vodio postupak, nepravilno isplaćena sredstva
nadoknadit će organ koji je učinio grešku i odgovarajući
iznos će vratiti u Proračun Federacije BiH.
Članak 50.j

(Kontrola namjenskog trošenja sredstava)
Federalno ministarstvo vrši inspekcijski nadzor i kontrolu
namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje
prava na braniteljski dodatak.”
Članak 6.
(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a
primjenjivat će se od 01.01.2027. godine.
Dopredsjedateljica
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dr. sci. Azra Okić, v. r.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, v. r.

1328
На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације
Босне и Херцеговине, доносим
УКАЗ

О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ЕЛЕКТРОНСКОМ

НОВЦУ

Проглашава се Закон о електронском новцу, који је
усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на
сједници Представничког дома од 28.07.2026. године и на
сједници Дома народа од 19.05.2026. године.
Број 01-02-1-390-01/26
03. августа 2026. године
Сарајево

Предсједница
Лидија Брадара, с. р.
ЗАКОН
О ЕЛЕКТРОНСКОМ НОВЦУ
ДИО ПРВИ – ОПШТЕ ОДРЕДБЕ
Члан 1.
(Предмет Закона)

Овим законом уређују се појам електронског новца,
послови издавања и откупа електронског новца, издаваоци
електронског новца, услови за оснивање, пословање и
престанак рада друштва за издавање електронског новца,
посебна категорија издаваоца поштанског електронског
новца, надзор над обављањем послова издавања
електронског новца, те заштита права и интереса ималаца
електронског новца у Федерацији Босне и Херцеговине (у
даљем тексту: Федерација).

Члан 2.

(Усклађеност са прописима Европске уније)
Овим се Законом врши дјелимично усклађивање са
одредбама Директиве 2009/110/ЕЗ Европског Парламента
и Савјета од 16. септембра 2009. године о оснивању,
обављању дјелатности и бонитетном надзору пословања
институција за електронски новац те о измјени директива
2005/60/ЕЗ и 2006/48/ЕЗ и стављању ван снаге Директиве
2000/46/ЕЗ, 32009Л0110.
Члан 3.
(Појмови)

(1) Поједини изрази употријебљени у овом закону имају
сљедећа значења:

а) електронски новац означава електронски, укљу-
чујући магнетно, похрањену новчану вриједност

која чини новчано потраживање према
издаваоцу тог новца, а издата је након пријема
новчаних средстава ради извршавања платних
трансакција и прихвата је физичко или правно
лице које није издавалац тог новца, при чему
електронски новац не укључује дигитални запис
валуте коју није издала и за чију вриједност не
гарантује централна банка нити други орган
јавног сектора, те која нема правни статус новца
или валуте;
б) друштво за издавање електронског новца је
финансијска организација, која има својство
правног лица и којој је Агенција за банкарство
Федерације БиХ (у даљем тексту: Агенција)
издала дозволу као институцији за издавање
електронског новца, те над којом Агенција врши
надзор и друге надлежности у складу са овим
законом;
ц) издавалац електронског новца је правно лице
које испуњава услове за издавање електронског
новца прописане овим законом;
д) ималац електронског новца (у даљем тексту:
ималац) је физичко или правно лице коме се
издаје или је издат електронски новац, односно
које се обратило издаваоцу електронског новца
ради издавања тог новца, као и свако друго
физичко или правно лице које има новчано
потраживање из тачке а) овог става;
е) ималац физичко лице је лице које је корисник
финансијске услуге електронског новца, а које
закључује уговор о издавању електронског
новца у сврхе које нису намијењене његовој

пословној или другој комерцијалној дјелатно-
сти;

ф) дистрибутер је физичко или правно лице које
обавља дистрибуцију и/или откуп електронског
новца у име и за рачун друштва за издавање
електронског новца, али које у његово име не
пружа платне услуге;
г) просјечни неискоришћени електронски новац
јесте просјечан укупан износ финансијских
обавеза које се односе на издати електронски
новац на крају сваког календарског дана у
претходних шест мјесеци и који се израчунава у
складу са овим законом;
х) трајни носач података је средство које
кориснику платних услуга омогућава чување
података упућених лично њему на начин да му
ти подаци остану доступни за будућу употребу
током периода примјереног сврси података и

Hrvatski generali, brigadiri i političari, zašto ste digli ruku

Usvajanjem spornog zakonskog rješenja kojim se početak ostvarivanja braniteljskog prava veže uz 8. travnja 1992. godine, nanesena je teška nepravda hrvatskim braniteljima i izbrisan dio njihova stvarnog ratnog puta. Zbog toga Čapljinska neovisna stranka traži jasnu političku odgovornost čelnika stranaka čiji su zastupnici podržali ovaj zakon te je službeno zatražila sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Njihovi priopćenje prenosimo u nastavku:

Usvajanjem zakona kojim se početak ostvarivanja braniteljskog prava veže uz 8. travnja 1992. godine, hrvatskim braniteljima nije napravljena samo materijalna nepravda. Otvoreno je mnogo ozbiljnije pitanje, a to je pitanje njihovog ratnog puta, priznanja njihove žrtve i načina na koji ćemo sutra pisati povijest.

Jer 8. travnja 1992. nije početak obrane hrvatskog naroda. Prije tog datuma postojali su ljudi koji su se organizirali, postojale su postrojbe, postojala je obrana i postojali su oni koji su već bili spremni položiti život za svoje domove i narod.

To nisu političke interpretacije, nego činjenice koje se ne mogu izbrisati jednim datumom u zakonu.

Zato danas ne pitamo samo zastupnike i izaslanike ZAŠTO STE DIGLI RUKU?

Ovo pitanje uputili smo i predsjednicima hrvatskih političkih stranaka čiji su zastupnici i izaslanici glasovali za ovakvo zakonsko rješenje. Jer predsjednici stranaka ne mogu biti odgovorni samo za dobre odluke svojih predstavnika, a od loših se ograđivati.

Ako su njihovi zastupnici i izaslanici glasovali za zakon koji iz prava hrvatskih branitelja izostavlja dio njihova stvarnog ratnog puta, onda hrvatska javnost ima pravo znati je li to bio stav njihove stranke i jesu li tako glasovali uz suglasnost stranačkog vodstva?

Ako nisu zašto nakon glasovanja nema reakcije? Posebno kada među onima koji su podigli ruku postoje ljudi s činovima, odlikovanjima i vlastitim ratnim putem.

Od njih se očekuje više, ne zato što su iznad drugih, nego zato što njihova funkcija i ratna prošlost nose dodatnu odgovornost.

Mi ne tražimo još jednu izjavu kako su branitelji temelj hrvatskog naroda, tražimo da se to pokaže djelima. Ako je pogreška napravljena, treba je ispraviti. Ako nije, neka nam se javno objasni zašto je prihvatljivo da se dio ratnog puta hrvatskih branitelja zakonski zanemari.

Zato smo, ispred Čapljinske neovisne stranke, poduzeli konkretan korak.

Uputili smo zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Istodobno smo se obratili predsjednicima hrvatskih političkih stranaka koje imaju svoje zastupnike i izaslanike, tražeći da se jasno odrede prema ovom pitanju i preuzmu političku odgovornost.

Sada više nema prostora za šutnju, nema prostora za prebacivanje odgovornosti na pojedince, nema prostora za još jedno obećanje da će se „voditi računa o braniteljima“.

Sada treba djelovati, jer branitelji nisu tražili da im netko pokloni prava. Ta su prava ostvarili svojim ratnim putem, svojim godinama, svojim ranama i životima svojih poginulih suboraca. I zato ne pristajemo da se njihov ratni put određuje političkim datumom koji ne odgovara stvarnom tijeku obrane, jer povijest se ne donosi glasovanjem. Mi smo svoj stav jasno pokazali, sada je red na vama.

Čapljinska neovisna stranka

Continue Reading

KULTURA

Odgodjeni Sluzbeni put

Published

on

Moj devetogodišnji sin usput me pitao hoće li sada, kad sam se vratio sa službenog puta, “mamin posjetitelj” prestati dolaziti. Kad sam ga pitao na što misli, slegnuo je ramenima i rekao: “Onaj čovjek koji spava u tvojoj sobi kad god si ti odsutan.” Te večeri otkazao sam let, a da to nikome nisam rekao, i parkirao automobil dvije ulice dalje od vlastite kuće. Unutra se moja žena nasmiješila, poljubila me na rastanku i bila uvjerena da sam već u avionu. Do zalaska sunca otkrit ću da je najveću laž u mom braku razotkrila jedina osoba koja je bila previše nevina da bi uopće shvatila da govori istinu.

One večeri kad me moj devetogodišnji sin pitao zašto mamin posjetitelj spava u mom krevetu samo kad putujem zbog posla, shvatio sam da dijete može uništiti laž, a da ni ne zna da ona postoji.

Nije plakao.

Nije bio uplašen.

Bio je samo znatiželjan.

“Tata?”

Podigao sam pogled s kovčega koji sam raspakiravao.

“Što je, prijatelju?”

Luka je sjedio na rubu mog kreveta u pidžami sa superjunacima i pažljivo skidao omot s čokoladice koju sam mu donio s aerodroma.

“Kad si večeras doma…”

Zastao je.

“…znači li to da mamin posjetitelj neće doći?”

Ruke su mi se ukočile na patentnom zatvaraču kovčega.

“Kakav posjetitelj?”

Trepnuo je.

“Onaj čovjek koji dolazi kad te nema.”

Na djelić sekunde iskreno sam pomislio da možda govori o majstoru.

“Kakav čovjek?”

“Onaj za kojeg mama kaže da joj je prijatelj.”

Natjerao sam se da se nasmiješim.

“Aha?”

Kimnuo je.

“Obično dođe nakon što Mia zaspi.”

Srce mi je počelo brže udarati.

Moja kći Mia upravo je napunila pet godina.

“Što on radi ovdje?”

“Ponekad večera s mamom.”

“Onda gledaju filmove.”

Teško sam progutao.

“A onda?”

Luka me pogledao kao da je odgovor očit.

“Odu u tvoju sobu.”

Zurio sam u njega.

“Kako to misliš?”

“Zatvore vrata.”

“Jedne noći probudio sam se jer sam morao na WC, a ujutro sam ga vidio kako izlazi.”

Svi zvukovi u sobi kao da su nestali.

“Ostao je cijelu noć?”

Luka je kimnuo.

“Mislim da jest.”

“Gdje je spavao?”

Pokazao je ravno na moj jastuk.

“U tvojoj sobi.”

Sigurno je nešto pogrešno shvatio.

Djeca često pobrkaju stvari.

Možda je Ana dopustila nekom starom obiteljskom prijatelju da prespava jer je bilo kasno.

Možda je spavao u gostinskoj sobi, a Luka je samo pretpostavio drukčije.

Mora postojati neko logično objašnjenje.

“Pa nemamo li još jednu spavaću sobu?”

“Imamo.”

“Pa zašto onda misliš da spava ovdje?”

Luka je slegnuo ramenima.

“Ne znam.”

“Uvijek odu u tvoju sobu.”

Usta su mi se potpuno osušila.

“Je li se to dogodilo više puta?”

Tiho je počeo brojiti na prste.

“Mislim…”

“…četiri.”

Četiri.

Ne jednom.

Ne dvaput.

Četiri puta.

“Kada?”

“Kad su ti službena putovanja baš duga.”

Zatim su mu ramena klonula.

“Mama je rekla da ti ne smijem reći.”

Osjetio sam kao da se nešto u meni slomilo.

“Što je mama točno rekla?”

“Rekla je da jako puno radiš.”

“I da bih te samo rastužio kad bih ti rekao.”

U očima mu se odjednom pojavila zabrinutost.

“Nisam smio ništa reći.”

“Nisi valjda ljut?”

Spustio sam se na koljena i čvrsto ga zagrlio.

“Ne.”

Glas mi je gotovo zadrhtao.

“Nisam ljut na tebe.”

“Napravio si točno ono što je trebalo.”

Uzvratio mi je zagrljaj.

“Ne volim čuvati tajne.”

“Znam.”

“Nikad nećeš upasti u nevolju zato što mi kažeš istinu.”

Kimnuo je uz moje rame.

“Obećavaš?”

“Obećavam.”

—

Zovem se Marko Kovač.

Imam četrdeset četiri godine.

Punih trinaest godina iskreno sam vjerovao da imam sretan brak.

Moja supruga Ana i ja izgradili smo život koji je izvana izgledao kao savršeni hrvatski obiteljski život.

Prekrasna kuća u mirnom predgrađu Zagreba.

Dvoje divne djece.

Stabilne karijere.

Ljetna putovanja automobilom.

Nedjeljni roštilji.

Izvana je izgledalo kao da živimo život o kojem drugi samo sanjaju.

Iznutra…

Nisam imao pojma da se moj brak već raspada.

Radio sam kao regionalni direktor prodaje u tvrtki za medicinsku tehnologiju.

Godinama mi je raspored putovanja bio brutalan.

Split.

Beč.

München.

Budimpešta.

Ponekad bih bio odsutan dvije noći.

Ponekad pet.

Mrzio sam što propuštam Lukine nogometne utakmice.

Školske priredbe.

Subotnje jutarnje palačinke.

Ali svako unapređenje značilo je veću financijsku sigurnost za moju obitelj.

Ili sam barem tako mislio.

Kad god bih se ispričao zbog toga što opet moram na put, Ana bi se samo nasmiješila.

“Mi smo dobro.”

“Djeca razumiju.”

“Ponosni smo na tebe.”

Nikad nisam posumnjao.

Ni jednom.

—

Te večeri, nakon što je Luka otišao spavati, tiho sam provjerio Miju.

Čvrsto je spavala, a jednom malom rukom držala je plišanog zeca.

Maknuo sam joj pramen kose s lica.

Koliko je noći neki stranac prošao tik pokraj njezine sobe?

Je li mislila da je to potpuno normalno zato što joj je majka tako rekla?

Od same pomisli fizički mi je bilo mučno.

Dolje se Ana smijala nekoj šali na televiziji.

Zvuk njezina smijeha dopirao je uz stepenice.

Opušten.

Bezizražajno bezbrižan.

Zvučala je kao žena koja nema nijednu tajnu na svijetu.

—

Nisam je odmah suočio s tim.

Ne zato što nisam vjerovao Luki.

Nego zato što mi je trebao čvrst dokaz.

Djeca mogu pogrešno protumačiti stvari.

Sjećanja se mogu pobrkati.

Da sam Anu optužio bez dokaza, sve bi porekla — a ako je stvarno postojao neki muškarac, samo bi postala opreznija u skrivanju.

Zato sam čekao.

Nakon što je Ana zaspala, tiho sam se izvukao iz kreveta.

Nisam prekopavao cijelu kuću.

Samo sam pogledao mjesta gdje bi se nešto neobično moglo prirodno stopiti s ostatkom stvari.

U našoj kupaonici, odmah pokraj mog električnog brijača, nalazila se četkica za zube zatvorena u plastičnoj putnoj kutijici.

Nije bila moja.

Ana je koristila potpuno drugu marku.

Uzeo sam je.

Gotovo nova.

Jedva korištena.

U stražnjem dijelu ormarića s lijekovima bio je muški dezodorans koji nikada nisam kupio.

Nisam prepoznavao marku.

Nije bio skup.

Samo jednostavno nije pripadao našoj kući.

Ništa od toga samo po sebi nije dokazivalo prevaru.

Ali kad se sve spoji…

Te stvari nisu pripadale tamo.

Otišao sam do ormara u gostinskoj sobi.

Iza nekoliko zimskih jakni visjela je tamnoplava majica s kratkim patentnim zatvaračem na ovratniku.

Veličina L.

Ja sam nosio M.

Na rukavu je još bila pričvršćena etiketa iz Peek & Cloppenburga.

Bez računa.

Samo majica.

Puls mi je počeo ubrzavati.

Tiho sam fotografirao sve mobitelom, a zatim sve vratio točno onako kako sam pronašao.

Sitni tragovi.

Ništa potpuno neoborivo.

Ali dovoljno da me prestravi pomisao da Luka možda nije pogrešno shvatio baš ništa.

—

Sljedećeg jutra doručak je djelovao mučno normalno.

Mia je ponosno objavila da je u vrtiću nacrtala leptira.

Luka je tiho jeo pahuljice.

Jedva da je pogledao majku.

Bilo je vrlo suptilno.

Ali kad sam to jednom primijetio…

Više nisam mogao prestati primjećivati.

“U koliko ti je let za München?” upitala je Ana dok je ulijevala kavu.

“Oko pet.”

Kimnula je.

“Javi mi kad budeš u avionu.”

“Hoću.”

Nasmiješila se.

“Ja ću zabavljati djecu dok te nema.”

Uzvratio sam osmijeh.

Na djelić sekunde izgledala je točno kao djevojka u koju sam se zaljubio na fakultetu.

Da Luka ništa nije rekao…

Povjerovao bih u cijelu predstavu.

—

Nakon što sam odveo djecu u školu i vrtić, otišao sam u ured.

Pokušao sam raditi.

Nisam mogao.

Svaka tablica na ekranu izgledala mi je zamagljeno.

Svaki poziv preko Teamsa činio se kao gubitak vremena.

Oko podneva otvorio sam svoj raspored putovanja.

Let je i dalje bio zakazan za 17:00.

Nekoliko minuta samo sam zurio u ekran.

Onda sam nazvao.

Nisam namjeravao ući u taj avion.

Nazvao sam svog nadređenog.

“Imam iznenadnu obiteljsku situaciju.”

Zastao je.

“Je li kod kuće sve u redu?”

“Iskreno, trenutno ne znam.”

Nije dalje zapitkivao.

“Uzmi koliko god ti dana treba, Marko.”

Otkazao sam let.

Ani nisam ništa javio.

Ako je stvarno postojao neki muškarac…

Večeras ću dobiti sve odgovore.

U pet sati stavio sam kovčeg u prtljažnik, točno onako kako sam to uvijek radio.

Ana me poljubila na prilazu kući.

“Sretan put.”

“Nedostajat ćeš mi.”

“I ti meni.”

Luka me čvrsto zagrlio.

“Volim te, tata.”

“I ja tebe, prijatelju.”

Izvezao sam se s prilaza i krenuo prema autocesti.

Deset minuta kasnije…

Sišao sam na prvom izlazu.

Okrenuo automobil.

I parkirao dvije ulice dalje od vlastite kuće.

Nisam tražio osvetu.

Nisam pokušavao izazvati tučnjavu.

Samo sam želio istinu.

I prvi put u trinaest godina…

Bio sam prestravljen od pomisli da ću je stvarno saznati.

Continue Reading

KULTURA

Jasmina Jovanovski..Kako da razumemo čoveka, a ne izgubimo sebe.

Published

on

Godinama sam mislila da me sposobnost da razumem ljude štiti od loših odnosa.

Mnogo kasnije sam shvatila da me je upravo ta sposobnost ponekad najduže zadržavala u njima.

Više od dvadeset godina zanima me čovekov unutrašnji svet.

Moj put je počeo kroz duhovnost i proučavanje poznanja duše, mnogo pre nego što sam počela ozbiljnije da se bavim psihologijom odnosa.

I veoma rano naučio me je nečemu u šta i danas verujem:

Promena počinje od nas.

Od spremnosti da pogledamo sebe. Da vidimo i svoje svetlo i svoju tamu. Da prepoznamo ono što ponavljamo i menjamo ono što možemo.

Dugo mi je taj pogled bio prirodan.

Kada nešto zaboli, pitaj se šta ti to govori o tebi. Kada se nešto ponavlja, pogledaj svoj obrazac. Kada odnos ne funkcioniše, vidi šta ti možeš drugačije.

I mnogo toga u tome jeste dragoceno.

Ali postoji granica koju tada nisam dovoljno dobro videla…

Samopreispitivanje može da nas menja.

Ali može i da nas navikne da svaki put kada nas neko povredi prvo tražimo grešku u sebi.

Manipulativne obrasce počela sam ozbiljnije da proučavam mnogo kasnije.

Imala sam sreću da učim od nekoga ko mi je otvorio potpuno drugačiji pogled na tu stranu ljudskih odnosa.

I tada sam naišla na nešto što me je posebno zaintrigiralo:

Tamnu stranu empatije.

Ne kao dijagnozu. Ne kao etiketu za druge.

Nego kao paradoks.

Jer ista sposobnost koja nam pomaže da duboko razumemo drugog čoveka može da postane razlog zbog kojeg predugo ostajemo tamo gde nas boli.

Vidimo strah iza povlačenja. Povredu iza grubosti. Nesigurnost iza kontrole.

Tražimo razlog.

I često ga pronadjemo.

A onda se dogodi nešto što je mnogo teže primetiti…

Počnemo da mešamo razumevanje sa opravdavanjem.

A razlog nije isto što i opravdanje.

Neko može biti povredjen i može povredjivati.

Može imati svoju priču i ipak biti odgovoran za ono što radi.

Možemo razumeti zašto je neko takav i ipak odlučiti da nešto više ne prihvatamo.

Dve stvari mogu biti istinite istovremeno.

Ali to ne znači da imaju istu težinu, istu posledicu ili da jedna poništava drugu.

Ono što sam kasnije naučila nije poništilo ono u šta sam verovala godinama.

Dopunilo ga je.

Raditi na sebi ne znači preuzeti svu odgovornost na sebe.

Razumeti drugoga ne znači napustiti sebe.

Empatija ne znači beskonačno pomerati sopstvene granice da bismo napravili mesta za tudje rane.

I upravo zbog toga sam počela da pišem.

Jer je meni nečije znanje pomoglo da jasnije vidim neke stvari u svom životu.

I pomislila sam da možda nešto od onoga što sam ja kroz godine naučila može pomoći nekome da jasnije vidi nešto u svom.

Ne da bih postavljala dijagnoze.

Niti da bih čoveka svodila na njegov najgori obrazac.

Mene je oduvek više zanimalo ono što nije tako jednostavno…

Kako da razumemo čoveka, a ne izgubimo sebe.

Kako da vidimo dobro u nekome, a ne poričemo ono što nije dobro.

Kako da volimo nekoga, a ipak vidimo ono što nas boli.

I kako da postavimo granicu, a da ne moramo drugog čoveka da pretvorimo u čudovište da bismo na tu granicu imali pravo.

Jer čovek retko stane u jednu etiketu.

A još redje u jednu istinu.

Možda sam upravo zato najviše počela da pišem o onome što ostaje izmedju tih istina.

O prostoru u kojem možemo razumeti i ne opravdati. Voleti i videti. Saosećati i postaviti granicu. Videti tudju ranu, a ne dozvoliti da zbog nje zanemarimo svoju.

Jer najteže stvari u odnosima često nisu ni crne ni bele.

I mislim da su upravo iz tog prostora nastale moje #PsiholoskeSiveZone

Autor: Jasmina Jovanovski

#PsihologijaOdnosa #EmocionalnaInteligencija #radnasebi

Continue Reading

EKONOMIJA

VIDEO ČOVIĆ: Izborni zakon je prioritet svih prioriteta

Published

on

Dragan Čović Screenshot RTV HB

Već sljedeći tjedan možemo očekivati preliminarne razgovore o uspostavi nove vlasti na federalnoj i državnoj razini. Od potencijalnih partnera HDZ BiH će prije svega tražiti izmjene Izbornog zakona i nastavak europskog puta BiH.

VijestiBiH

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović zadovoljan je izbornim rezultatom svoje stranke i ne misli da će mali postotak neobrađenih biračkih mjesta te glasovi koji stižu poštom bilo što bitnoga promijeniti.

“Naravno, bilo je napeto, neki su stvarali klimu koja bi trebala na neki način vratiti nas u neku prošlost u razmišljanju o izborima. U HDZ-u BiH taj dio naše političke kulture tako je definiran da afirmativno pričamo o vremenu ispred nas. Nismo se pretjerano bavili onim što je prošlo. Pogotovo nismo konkurenciju na bilo koji način željeli eksponirati, odnosno ostavili smo im tu mogućnost. To sam čak jednom rekao; dajte ljudima mikrofon pa neka kažu tko su, jer o sebi pričaju, ne o nekom drugom”, izjavio je Čović za RTV Herceg Bosne.

Uvjerljiva potpora glasača i dominacija na terenu

Posebno je zadovoljan pobjedom Darijane Filipović u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naročito kada je riječ o razlici u broju glasova u odnosu na njezine protukandidate.

“Govorim o hrvatskom glasačkom tijelu, ostvarila je četiri puta više glasova od prvog idućeg kandidata. Naravno, miješali su se opet glasovi. Zanimljivo je bilo da ljudi koji se žele deklarirati kao veliki Hrvati onda potežu za glasovima od Bihaća, Tuzle, Zenice, Sarajeva i tako dalje, što opet naš Izborni zakon dozvoljava. Pa, eto, njima za pravo, ali poruka našeg glasačkog tijela oko toga je vrlo jasna”, naglasio je.

Zadovoljstvo nije izostalo ni kada je u pitanju rezultat kojeg je njegova stranka ostvarila u utrci za federalni parlament te PArlamentarnu skupštinu BiH.

VijestiBiH

“Što se tiče županija, tu pravimo jednu analitiku što se događa u pojedinim općinama i gradovima, ali u osnovi Posavina je jako dobr rezultat. Zapadna Hercegovina je jako dobra, hercegovačko-neretvanski prostor je izvrstan, u Hercegbosanskoj županiji je ogroman napredak, a za zeničko-dobojski prostor znali smo da ćemo imati određeni pad, ali je relativno vrlo dobro. Središnja Bosna je nešto što nas još ovako malo opterećuje, mada i taj dio kroz druge elemente možemo do kraja zaštititi. Mislim da ćemo u konačnici imati osam mandata, iako smo računali s devet. Ali opet, kad gledate odnose unutar hrvatskih političkih stranaka, to je nešto što bi trebalo zabrinuti našu oporbu, bez obzira na to što oni danas govorili. Mislim da smo opet negdje na tragu toga da imamo četiri do četiri i pol puta više glasova od sredine do sredine nego bilo koji drugi politički subjekt među Hrvatima Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović.

Uspostava vlasti, Izborni zakon i strateški razvojni planovi

Kada je riječ o sazivu novih domova naroda, Čović misli kako će HDZ BiH imati više izaslanika nego u sadašnjem. Kontakti s pobjednicima iz drugih naroda već su uspostavljeni.

“Logično bi bilo da oni koji su dobili najviše glasova u jednom, drugom i trećem narodu međusobno komuniciraju i zakažu te sastanke. Siguran sam da ćemo idući tjedan imati sastanke, bilo da su u Mostaru, Sarajevu ili Banjoj Luci. To je pitanje dogovora, ali partnerski su odnosi tako da ne vidim tu problema. To bi bili prvi, preliminarni razgovori da vidimo kojom dinamikom i kako raditi dalje”, pojasnio je.

Na upit o razgovorima o podjeli pozicija te gdje se i kako one vide, ističe se da će biti i želja i pozicija jer je dosta toga unaprijed definirano u odnosima. “Znamo da će ovaj put Bošnjak biti predsjedatelj Vijeća ministara, a onda to samo po sebi traži neke dogovore i oko nekih drugih resora, ali rano je još oko tih detalja pričati. Najvažnije je da imamo jedno uvjerenje da smo završili proces izbora, da ostaje iza nas i da se okrenemo budućnosti”, istaknuo je.

Čović želi razgovore što prije, ali i naglašava kako se neće srljati jer su prioriteti za njegovu stranku sasvim jasni – europski put Bosne i Hercegovine i, prije svega, Izborni zakon.

“To je prioritet svih prioriteta. Znači, radi Bosne i Hercegovine, ne samo radi hrvatskog naroda. Vidjeli ste koliko nam je bilo potrebno da na neki način održimo stabilnost u Bosni i Hercegovini samo zbog toga što se netko drznuo i grubo nasrnuo na Ustav Bosne i Hercegovine i oduzeo pravo Hrvatima da se predstavljaju u Predsjedništvu. Srećom, te politike su ovaj put faktički poražene unutar bošnjačkog političkog tijela. Međutim, ne možemo mi u neizvjesnosti čekati neki idući ciklus. To treba odmah riješiti. Pravi partneri će to odmah staviti na stol. Neke prijedloge već imamo u parlamentarnoj proceduri. Možemo ih završiti faktički odmah, a možemo drugačije razgovarati i o nekim drugim modelima. Međutim, taj posao treba ostaviti iza nas. Ustav se ne treba mijenjati za takve stvari, dovoljno je promijeniti Izborni zakon”, jasan je predsjednik HDZ-a BiH.

VijestiBiH

Osim Izbornog zakona i europskog puta BiH, Čović je najavio i razgovore o Strategiji do 2040. godine, koja bi trebala nuditi rješenja za pokretanje ključnih projekata potrebnih za ekonomsku i socijalnu stabilnost zemlje./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba