Connect with us

EKONOMIJA

Feal otvara tvornicu u Hrvatskoj, investirali su 32 milijuna eura

Published

on

Proizvođač aluminijskih profila iz Širokog Brijega Feal d.o.o. u Karlovcu otvara prvu tvornicu u Hrvatskoj u kojoj će do kraja godine zapošljavati stotinjak domaćih radnika iz metalske, elektro, kemijske i strojarske struke. Investiciju “tešku” 32 milijuna eura financirali su vlastitim sredstvima, a izgradnja je trajala oko dvije godine.

Nova tvornica smještena je u poslovnoj zoni Gornje Mekušje i prostire se na više od 17.000 m². Zašto Karlovac? Zbog dobre poslovne zone, susretljivih vlasti, dugogodišnjeg poslovanja u Hrvatskoj i karlovačke industrijske povijesti, kažu u tvrtki.

Ovo je naša prva tvornica u Hrvatskoj i EU. To je bitno zbog otvorenih granica, ali je i poruka našim kupcima, partnerima i konkurenciji. Mi smo proizvođačka firma, tvornicu gradimo kako bi ovdje ostali duže i proizvodili kvalitetne proizvode za tržišta na kojima smo bili prisutni i dosad, a gdje ćemo svoju poziciju dodatno učvrstiti, kazao je Damir Šimunović, direktor Feal Hrvatska.

Praksa za hrvatske studente

Feal iz Širokog Brijega surađuje s brojnim tvrtkama, među kojima se ističu imena poput Siemensa i Strabaga, a više od 80 posto njihove proizvodnje izvozi se u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Osim planova dodatnog zapošljavanja uz postojećih tridesetak radnika, cilj kompanije je omogućiti praksu za hrvatske studente i učenike prvom prilikom, piše Poslovni.hr.

Već dugo imamo praksu davanja stipendija za visoko stručno osposobljavanje, tu se prvenstveno radi o inženjerima strojarstva, arhitekture, građevine, ekonomije i prava. Na taj način smo najčešće crpili i kadrove. Ova tvornica imat će istu praksu. Proizvodnja je kod nas pomalo specifična pa se zaposlenici na većini radnih mjesta obučavaju kad krenu raditi, rekao je Ante Musa, direktor Feala, novinarima prilikom obilaska tvornice.

Recikliranje podzemnih voda

Svi zaposleni prije početka rada u hrvatskom pogonu odlaze na 10 do 15 dana obuke u Široki Brijeg. Kompaniji je važno da svatko tko počne raditi u novoj tvornici “prođe sve segmente, od prvoga šarafa u montiranju opreme do gotove opreme.”

Karlovačka tvornica građena je u skladu s najvišim standardima održivosti, a u pogonu se koristi napredni sustav recikliranja industrijskih voda. Na krovu hale postavljena je solarna elektrana snage 30 megavata, a paralelno se razvijaju sustavi za praćenje i optimizaciju energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja potrošnje energije po kilogramu proizvoda za sedam posto do 2029. godine.

Iz Feala naglašavaju kako su im održivost i ekološki standardi od iznimne važnosti, tako će se sve podzemne vode koje koriste u jednom dijelu proizvodnog procesa reciklirati i prolaziti kroz pročistač prije puštanja u kanalizaciju. Priznaju ipak kako se zbog, između ostalog, ekoloških razloga nisu uspjeli kvalificirati za europske poticaje.

Održiva ulaganja

Šimunović pojašnjava: Poticaja europskih fondova nismo imali. Nažalost, nismo mogli zadovoljiti kriterije koji su pred nas bili predstavljeni. Primjerice, jedan od njih koji nismo ispunili je ušteda električne energije. Naime, već u Hrvatskoj smo imali trgovine te samom izgradnjom tvornice ćemo naravno trošiti još više električne energije, iako smo je napravili tako da troši manje energije i na krovu imamo solarnu elektranu.

Feal je poznat po sustavima za graditeljstvo koje proizvodi, dok im drugi segment poslovanja čine industrijski profili za automobilsku industriju, modularne sustave, brodogradnju, fotonaponske panele… Posluju već 50 godina, a aktivni su i na području obnovljivih izvora energije u matičnoj Bosni i Hercegovini.

Od 2019. godine u pogonu je vjetroelektrana Jelovača snage 36 megavata, a ove godine puštena je u rad fotonaponska elektrana Zvizdan u Ljubuškom snage 28 megavata. Održivost će biti princip koji će primjenjivati i u Hrvatskoj.

Ova investicija poruka je da industrija u Hrvatskoj ima budućnost: održivu, tehnološki naprednu i snažno usmjerenu na zajednicu, rekao je Šimunović.

Planovi za širenje

Ulaskom na EU tržište u kompaniji vjeruju kako mogućnosti za daljnje proširenje ima, posebice na slovenskom, mađarskom i austrijskom tržištu. Šimunović je kazao da tvornica može ispuniti sve kapacitete koje građevinski sektor ima u Hrvatskoj, a istovremeno dovoljno velik da mogu pokriti i industrijske potrebe šire van granica Lijepe Naše.

Musa je istaknuo činjenicu kako su 2000. godine proizveli 500 tona proizvoda, a danas istu količinu realiziraju u tri dana. U karlovačkoj tvornici simbolički je velika količina opreme obojana u crveno, bijelo ili plavo, tri boje prisutne na hrvatskoj zastavi.

Sudjelovanjem u poslovnoj utakmici unutar eurozone, sada ih zahvaćaju i vanjskopolitički problemi s kojima se EU bori, poput carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.

Američke carine sigurno su jedan od utjecajnih globalnih faktora koji će napraviti pomutnju na europskom tržištu. Već se osjeća manja potražnja i pad cijene aluminija na burzama, kao i negativan odnos tečaja dolara i eura. Ukoliko se nastave trgovinski ratovi sigurno će negativno utjecati, no treba vidjeti što će biti u budućnosti, rekao je Musa.

(www.jabuka.tv | Foto: Davor Puklavec / PIXSELL)

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Projekti koji mijenjaju grad,

Published

on

 Mostar jača sportske kapacitete za budućnost novih generacija

Izdvajamo

09.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17

Grad Mostar danas se nalazi u fazi intenzivne realizacije jednoga od najvažnijih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti grada. Ulaganja u sportsku infrastrukturu, kroz izgradnju moderne, sportske dvorane i pratećih sadržaja, predstavljaju snažan iskorak u smjeru jačanja sportskoga, kulturnoga i društvenog života. Ovi projekti potvrđuju stratešku opredijeljenost za stvaranje suvremenih uvjeta za razvoj sporta, mladih i ukupne kvalitete života građana Mostara i šire regije.

 

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar turizma i sporta Republike Hrvatske Tonči Glavina i gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić održali su ovim povodom konferenciju za medije i s izaslanstvom obišli radove na izgradnji sportske dvorane u Mostaru, jednom od najznačajnijih projekata koji će trajno unaprijediti sportsku, kulturnu i društvenu sliku grada na Neretvi.

 

Istaknuto je kako je riječ o projektu od strateške važnosti za Mostar i šire područje, koji potvrđuje opredijeljenost svih razina vlasti za ulaganje u razvojne projekte koji stvaraju nove mogućnosti za mlade, sportaše i cjelokupnu lokalnu zajednicu.

 

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović osvrnula se na širi razvojni i strateški značaj projekta, koji nadilazi lokalne okvire te predstavlja važan iskorak u jačanju institucionalne suradnje i dugoročnog pozicioniranja Mostara kao suvremenog urbanog i sportskog središta.

„Ovaj posjet potvrda je strateškog opredjeljenja Vlade Republike Hrvatske da kontinuirano pruža potporu Hrvatima u BiH. Razvoj sportske infrastrukture zajednički je cilj kojim želimo stvoriti kvalitetne uvjete za nove generacije te osigurati dugoročan razvoj sporta u Mostaru i diljem Bosne i Hercegovine.“, poručila je zastupnica Filipović.

 

Ministar turizma i sporta Republike Hrvatske Tonči Glavina, istaknuo je značaj potpore razvoju sportske infrastrukture kao temelja jačanja sporta, mladih i međunarodne suradnje.

„Primarno želimo pomoći hrvatskom narodu u BiH, ali isto tako na određeni način vratiti dug svim sportašicama i sportašima hrvatskoga podrijetla s ovih prostora koji su desetljećima bili i ostali dio najvećih hrvatskih sportskih uspjeha. Govoreći o programu potpore, danas je objavljen javni poziv vrijedan dva milijuna eura, usmjeren na razvoj sportske infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini.“, naglasio je ministar Glavina.

 

Gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, ukazao je na važnost projekta za dugoročni urbani i sportski razvoj grada te unaprjeđenje kvalitete života građana.

„Velika sportska dvorana u Mostaru projekt je od strateškog značaja za BiH te će otvoriti mogućnost organizacije velikih međunarodnih sportskih događaja i dodatno ojačati razvoj sporta, turizma i gospodarstva.“

 

Naglašeno je kako realizacija ovakvih projekata potvrđuje važnost partnerske suradnje svih razina vlasti te kontinuirane potpore Republike Hrvatske projektima od posebnog značaja za hrvatski narod u BiH i razvoj lokalnih zajednica.

Projekt sportske dvorane, koji se nakon desetljeća čekanja danas nalazi u intenzivnoj fazi realizacije, simbol je odgovorne razvojne politike usmjerene prema konkretnim rezultatima i projektima koji ostaju trajna vrijednost budućim generacijama. Po završetku radova Mostar će dobiti moderan multifunkcionalni kompleks koji će biti na ponos svim građanima te dodatno obogatiti urbanu vizuru grada.

Mostar
BiH
Republika Hrvatska
potpora projektima

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz Rukopisa Mije Ćosića direktora kompanije “Ćosićpromex” iz Usore09.06.2026 god Blagoslovljen novi Dan

Published

on

Čovjek je biće tijela i duše. O tijelu se uglavnom dobro brinemo. Redovito ga hranimo, odmaramo, liječimo i štitimo. Kada osjetimo glad, odmah tražimo hranu. Kada osjetimo žeđ, posežemo za vodom. Kada nam ponestane zraka, instinktivno tražimo novi dah. No često zaboravljamo da i duša ima svoje potrebe. Kao što tijelo ne može živjeti bez hrane, tako ni duša ne može živjeti bez molitve. Molitva je dah duše, njezina hrana i njezina snaga. Radna posjeta Gradu Osijeku | OPĆINA USORABez nje čovjek možda nastavlja živjeti izvana, ali iznutra polako slabi. Najveća tragedija našega vremena nije tjelesna glad, nego glad duše. Mnogi ljudi imaju gotovo sve što im je potrebno za ugodan život, a ipak osjećaju prazninu koju ne mogu objasniti. Imaju dom, posao, prijatelje, mogućnosti i sigurnost, ali u dubini srca osjećaju da nešto nedostaje. Ta praznina nije znak da im treba još novca, više uspjeha ili više zabave. To je čežnja duše za Bogom. Sveti Augustin je zapisao: „Nemirno je srce naše dok se ne smiri u Tebi.“ U tim riječima nalazi se velika istina o čovjeku. Bog nas je stvorio za sebe i zato nijedna zemaljska stvar ne može potpuno ispuniti ljudsko srce.
Bog vas blagoslovio.

DALJINOM GLEDAM
Tišina je
moje okruženje.
Tu sazreli su svi snovi.
I ne postoje granice
u telu zarobljenom,
svetlost probija se…
Otvaram i zatvaram oči.
Ljiljana Skelić Vemić
/jun 2026./
Predstavnici Mjesne zajednice Sivša u posjetu kod Općinskog načelnika | OPĆINA USORA
Članice udruženja privrednika “Biznis centar”Obilazak radova i posjeta gospodrstvenicima u obuhvatu Poduzetničke zone Žabljak | OPĆINA USORA
Sastanak Općinskog načelnika sa predstavnicima poduzeća Ćosićpromex d.o.o.  | OPĆINA USORA

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba