Connect with us

EKONOMIJA

Feal otvara tvornicu u Hrvatskoj, investirali su 32 milijuna eura

Published

on

Proizvođač aluminijskih profila iz Širokog Brijega Feal d.o.o. u Karlovcu otvara prvu tvornicu u Hrvatskoj u kojoj će do kraja godine zapošljavati stotinjak domaćih radnika iz metalske, elektro, kemijske i strojarske struke. Investiciju “tešku” 32 milijuna eura financirali su vlastitim sredstvima, a izgradnja je trajala oko dvije godine.

Nova tvornica smještena je u poslovnoj zoni Gornje Mekušje i prostire se na više od 17.000 m². Zašto Karlovac? Zbog dobre poslovne zone, susretljivih vlasti, dugogodišnjeg poslovanja u Hrvatskoj i karlovačke industrijske povijesti, kažu u tvrtki.

Ovo je naša prva tvornica u Hrvatskoj i EU. To je bitno zbog otvorenih granica, ali je i poruka našim kupcima, partnerima i konkurenciji. Mi smo proizvođačka firma, tvornicu gradimo kako bi ovdje ostali duže i proizvodili kvalitetne proizvode za tržišta na kojima smo bili prisutni i dosad, a gdje ćemo svoju poziciju dodatno učvrstiti, kazao je Damir Šimunović, direktor Feal Hrvatska.

Praksa za hrvatske studente

Feal iz Širokog Brijega surađuje s brojnim tvrtkama, među kojima se ističu imena poput Siemensa i Strabaga, a više od 80 posto njihove proizvodnje izvozi se u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Osim planova dodatnog zapošljavanja uz postojećih tridesetak radnika, cilj kompanije je omogućiti praksu za hrvatske studente i učenike prvom prilikom, piše Poslovni.hr.

Već dugo imamo praksu davanja stipendija za visoko stručno osposobljavanje, tu se prvenstveno radi o inženjerima strojarstva, arhitekture, građevine, ekonomije i prava. Na taj način smo najčešće crpili i kadrove. Ova tvornica imat će istu praksu. Proizvodnja je kod nas pomalo specifična pa se zaposlenici na većini radnih mjesta obučavaju kad krenu raditi, rekao je Ante Musa, direktor Feala, novinarima prilikom obilaska tvornice.

Recikliranje podzemnih voda

Svi zaposleni prije početka rada u hrvatskom pogonu odlaze na 10 do 15 dana obuke u Široki Brijeg. Kompaniji je važno da svatko tko počne raditi u novoj tvornici “prođe sve segmente, od prvoga šarafa u montiranju opreme do gotove opreme.”

Karlovačka tvornica građena je u skladu s najvišim standardima održivosti, a u pogonu se koristi napredni sustav recikliranja industrijskih voda. Na krovu hale postavljena je solarna elektrana snage 30 megavata, a paralelno se razvijaju sustavi za praćenje i optimizaciju energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja potrošnje energije po kilogramu proizvoda za sedam posto do 2029. godine.

Iz Feala naglašavaju kako su im održivost i ekološki standardi od iznimne važnosti, tako će se sve podzemne vode koje koriste u jednom dijelu proizvodnog procesa reciklirati i prolaziti kroz pročistač prije puštanja u kanalizaciju. Priznaju ipak kako se zbog, između ostalog, ekoloških razloga nisu uspjeli kvalificirati za europske poticaje.

Održiva ulaganja

Šimunović pojašnjava: Poticaja europskih fondova nismo imali. Nažalost, nismo mogli zadovoljiti kriterije koji su pred nas bili predstavljeni. Primjerice, jedan od njih koji nismo ispunili je ušteda električne energije. Naime, već u Hrvatskoj smo imali trgovine te samom izgradnjom tvornice ćemo naravno trošiti još više električne energije, iako smo je napravili tako da troši manje energije i na krovu imamo solarnu elektranu.

Feal je poznat po sustavima za graditeljstvo koje proizvodi, dok im drugi segment poslovanja čine industrijski profili za automobilsku industriju, modularne sustave, brodogradnju, fotonaponske panele… Posluju već 50 godina, a aktivni su i na području obnovljivih izvora energije u matičnoj Bosni i Hercegovini.

Od 2019. godine u pogonu je vjetroelektrana Jelovača snage 36 megavata, a ove godine puštena je u rad fotonaponska elektrana Zvizdan u Ljubuškom snage 28 megavata. Održivost će biti princip koji će primjenjivati i u Hrvatskoj.

Ova investicija poruka je da industrija u Hrvatskoj ima budućnost: održivu, tehnološki naprednu i snažno usmjerenu na zajednicu, rekao je Šimunović.

Planovi za širenje

Ulaskom na EU tržište u kompaniji vjeruju kako mogućnosti za daljnje proširenje ima, posebice na slovenskom, mađarskom i austrijskom tržištu. Šimunović je kazao da tvornica može ispuniti sve kapacitete koje građevinski sektor ima u Hrvatskoj, a istovremeno dovoljno velik da mogu pokriti i industrijske potrebe šire van granica Lijepe Naše.

Musa je istaknuo činjenicu kako su 2000. godine proizveli 500 tona proizvoda, a danas istu količinu realiziraju u tri dana. U karlovačkoj tvornici simbolički je velika količina opreme obojana u crveno, bijelo ili plavo, tri boje prisutne na hrvatskoj zastavi.

Sudjelovanjem u poslovnoj utakmici unutar eurozone, sada ih zahvaćaju i vanjskopolitički problemi s kojima se EU bori, poput carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.

Američke carine sigurno su jedan od utjecajnih globalnih faktora koji će napraviti pomutnju na europskom tržištu. Već se osjeća manja potražnja i pad cijene aluminija na burzama, kao i negativan odnos tečaja dolara i eura. Ukoliko se nastave trgovinski ratovi sigurno će negativno utjecati, no treba vidjeti što će biti u budućnosti, rekao je Musa.

(www.jabuka.tv | Foto: Davor Puklavec / PIXSELL)

Continue Reading

EKONOMIJA

Razvijati suradnju za snažnije gospodarsko i institucionalno povezivanje Zadra i BiH

Published

on

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Zadru, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Šimom Erlićem.

Središnje teme razgovora bile su mogućnosti razvoja prekogranične suradnje, snažnije povezivanje lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te razmjena iskustava u područjima od zajedničkog interesa, s posebnim naglaskom na kulturnu, gospodarsku i institucionalnu suradnju. Istaknuta je važnost unapređenja partnerskih odnosa između Zadra gradova te općina u BiH kroz razvoj.

Galerija 2

Predsjedatelj Čović istaknuo je kako lokalne zajednice imaju važnu ulogu u povezivanju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da upravo suradnja na lokalnoj razini može otvoriti prostor za konkretne oblike partnerstva i nove razvojne prilike. Naglasio je potrebu kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između gradova i općina te razvoja zajedničkih inicijativa.

Kao snažno razvijen grad, Zadar je danas gospodarsko i obrazovno središte, infrastrukturno čvorište, ali i primjer uspješnog upravljanja turističkim potencijalima. Zajedničkim djelovanjem nastavljamo stvarati prostor za nove projekte i buduća partnerstva. Razgovarali smo o potencijalima za daljnju suradnju na dobrobit BiH i Republike Hrvatske, poručila je zastupnica Filipović.Galerija 3

Gradonačelnik Erlić predstavio je mogućnosti za buduću suradnju grada Zadra s gradovima i općinama u BiH, pri čemu je naglašena otvorenost za razvijanje partnerskih odnosa i razmjenu iskustava u područjima lokalne uprave, kulture, gospodarstva, turizma i razvoja komunalne infrastrukture.

Istaknuta je obostrana spremnost za nastavak institucionalnog dijaloga i definiranje konkretnih oblika suradnje, osobito na gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom planu, uz uvjerenje kako nove razvojne prilike mogu dodatno učvrstiti veze Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Galerija 4

Izvor: Ured predsjedatelja Doma naroda PS BiH, @FilipovicD_, X.com

Zadar
sastanak
prekogranična suradnja

Continue Reading

EKONOMIJA

Nove investicije u Širokom Brijegu: Sufinancira se kanalizacija, vodovod u Knešpolju i kredit EIB-a

Published

on

Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković i ministar gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke Zvonimir Širić potpisali su u utorak tri ugovora o sufinanciranju, ukupne vrijednosti 272.000 KM.

Sredstva su namijenjena realizaciji važnih infrastrukturnih projekata te godišnjoj otplati investicijskog kredita Europske investicijske banke (EIB).

Nastavak izgradnje kanalizacijskog kolektora

Prvi ugovor odnosi se na sufinanciranje projekta „Izgradnja kanalizacijskog kolektora C – III. faza“, čija ukupna vrijednost iznosi 291.887,48 KM.

Ministarstvo gospodarstva ŽZH sudjelovat će u financiranju ovog projekta s 80.000,00 KM, odnosno 27,41 posto ukupne vrijednosti, navodi se na službenoj stranici Grada Širokog Brijega.

Infrastruktura za Industrijsku zonu Knešpolje

Drugi ugovor potpisan je za sufinanciranje projekta „Izgradnja vodoopskrbne i fekalne kanalizacijske mreže u industrijskoj zoni Knešpolje“, ukupne vrijednosti 525.330,00 KM.

Za provedbu ovog projekta Ministarstvo će osigurati 122.000,00 KM, što čini 23,22 posto ukupnog iznosa.

Sufinanciranje kredita EIB-a i daljnji razvoj grada

Treći ugovor odnosi se na sufinanciranje godišnje otplate investicijskog kredita Europske investicijske banke (EIB) u ukupnom iznosu od 290.000,00 KM, gdje će Ministarstvo sudjelovati s 70.000,00 KM (24,14 posto).

Potpisivanjem ovih ugovora osigurana su značajna dodatna sredstva za nastavak realizacije ključnih infrastrukturnih projekata te daljnje unaprjeđenje komunalne infrastrukture na području Grada Širokog Brijega.

www.abcportal.info

Facebook komentari

 

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Inicijative i projekti između Splita i gradova u BiH okvir za zajednički razvoj i povezivanje

Published

on

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Splitu, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Tomislavom Šutom.

Središnje teme razgovora obuhvatile su daljnje jačanje suradnje Splita s gradovima u BiH kroz razmjenu iskustava, zajedničko planiranje razvojnih inicijativa te povezivanje lokalnih zajednica u područjima od zajedničkog interesa.Galerija 2

Istaknuto je kako dugogodišnje prijateljstvo i institucionalna povezanost Splita i Mostara predstavljaju uspješan primjer prekogranične suradnje, koja se kontinuirano razvija kroz kulturne, gospodarske, obrazovne i druge oblike partnerstva. Naglašeno je kako upravo takvi modeli suradnje mogu biti poticaj za snažnije povezivanje Splita i drugih gradova u BiH. Galerija 6

Ovom prilikom, predsjedatelj Čović istaknuo je kako su gradovi i općine nositelji razvoja te kako suradnja na lokalnoj razini otvara prostor za konkretnu provedbu razvojnih politika, jačanje gospodarskih veza i učinkovitije korištenje prilika u okviru procesa europskih integracija.

Zastupnica Filipović se osvrnula na važnost sustavne razmjene iskustava između jedinica lokalne samouprave te ocijenila kako daljnje povezivanje gradova iz BiH sa Splitom kroz zajedničke projekte doprinosi stvaranju kvalitetnijih uvjeta za život svih žitelja.Galerija 8

U kontekstu daljnje suradnje, gradonačelnik Šuta govorio je o mogućnostima zajedničke provedbe razvojnih projekata, korištenju europskih fondova te prijenosu dobrih praksi Splita u području urbane mobilnosti, prometnih rješenja, komunalne infrastrukture te održivog razvoja na druge sredine.

Poručeno je kako suradnja lokalnih zajednica i razvijanje institucionalnih partnerstava predstavljaju važan doprinos ukupnim odnosima BiH i Republike Hrvatske. Potvrđena je obostrana spremnost za nastavak intenzivne suradnje i razvijanje novih zajedničkih inicijativa koje će pridonijeti gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom razvoju lokalnih zajednica u obje zemlje.

 

Split
sastanak
inicijative
partnerstvo

Međužupanijska suradnja temelj novih razvojnih inicijativa Dalmacije i BiH

Izdvajamo

04.08.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5

Tijekom službenog boravka u Splitu predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović održali su radni sastanak sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, nastavljajući razgovore o jačanju suradnje između Republike Hrvatske i BiH.

Sastanak je bio posvećen daljnjem osnaživanju suradnje, razvoju zajedničkih projekata te unaprjeđenju partnerskih odnosa između BiH i Splitsko-dalmatinske županije. U tom je kontekstu istaknuta važnost Sporazuma o suradnji koji su ove godine potpisale Splitsko-dalmatinska i Zapadnohercegovačka županija, čime je stvoren institucionalni okvir za snažnije povezivanje u područjima gospodarstva, infrastrukture, obrazovanja, turizma, zdravstva, kulture i korištenja europskih fondova.

Naglašeno je kako posebno Dalmaciju i Hercegovinu povezuju višestoljetne društvene i gospodarske veze te prometna i geografska upućenost. Posebno je istaknuto kako znatan broj stanovnika dijela županija, zbog blizine granice s RH, svakodnevno odlazi na rad u Splitsko-dalmatinsku županiju, što dodatno potvrđuje potrebu kontinuiranog unaprjeđenja prometne povezanosti i stvaranja novih razvojnih prilika s obje strane granice.

Predsjedatelj Čović istaknuo je kako suradnja i veze između BiH i Hrvatske daju važan doprinos ukupnom razvoju prilika za dobrobit hrvatskoga naroda i svih drugih žitelja u BiH, ali i europskoj perspektivi BiH. Istovremeno, naglasio je kako institucionalno povezivanje i zajedničko planiranje razvojnih politika omogućuju učinkovitije odgovore na izazove s kojima se susreću brojne lokalne zajednice.

Zastupnica Filipović poručila je kako postoje velike mogućnosti za dodatno proširenje suradnje kroz zajedničke projekte i razmjenu iskustava između institucija. Prirodna povezanost Dalmacije i Hercegovine, ali i drugih područja u BiH, predstavlja značajan potencijal za stvaranje novih gospodarskih, obrazovnih i društvenih partnerstava koja će pridonijeti ravnomjernom razvoju i boljoj kvaliteti života.

Župan Boban kazao je kako Splitsko-dalmatinska županija već dugi niz godina razvija uspješnu suradnju sa županijama te posebno s gradovima i općinama u BiH kroz zajedničke projekte, prekogranične programe i institucionalna partnerstva, čime se dodatno potvrđuje opredijeljenost za jačanje veza hrvatskoga naroda te razvoj prostora na kojima dijele zajedničke gospodarske, kulturne i društvene interese.

Na sastanku je izražena spremnost za pokretanje novih inicijativa i suradnje u područjima obrazovanja, zdravstva, digitalne transformacije, zaštite okoliša, kulture i razvoja lokalnih zajednica, uz maksimalno korištenje mogućnosti koje pružaju europski financijski instrumenti.

 

Split
nove inicijative
suradnja
međužupanijska suradnja

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba