Connect with us

KULTURA

Fra Mario Knezović napušta Kočerin, evo koju župu preuzima

Published

on

Kako saznaje portal Vrisak fra Mario Knezović nakon dvanaest godina služenja napušta Župu Kočerin.

Kako ekskluzivno saznaje Vrisak.info fra Mario Knezović će preuzeti novu dužnost kao gvardijan i župnik Franjevačke crkve i samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru.

Ova promjena dio je šireg kadrovskog prijedloga koji je izradila Uprava Hercegovačke franjevačke provincije za nadolazeće trogodište.

Prijedlog je trenutno na odobrenju kod biskupa Petra Palića, koji vrši službu mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanske biskupije.

Nakon njegova odobrenja promjene će biti službene, a slijedit će izdavanje dekretâ od strane provincijala i biskupa.

Fra Mario Knezović već desetljećima zauzima posebno mjesto među svećenicima u regiji, ne samo zbog svoje predanosti pastoralnom radu već i zbog hrabrog pristupa društvenim temama koje mnogi izbjegavaju.

Od samih početaka svog redovničkog puta aktivno djeluje kako u crkvi, tako i u društvu, s posebnim naglaskom na rad s mladima, kroz predavanja, duhovne obnove i seminare koji su okupili tisuće vjernika.

Poznat je po svojim javnim istupima, kako putem medija, tako i na društvenim mrežama, gdje se ne libi otvoreno progovoriti o društvenim nepravdama, manipulacijama i lažima koje se, kako ističe, često prikazuju kao općeprihvaćene istine.

Njegova snaga leži u tome što ne djeluje iz pozicije straha ili pritiska, već iz duboke uvjerenosti da istinu treba svjedočiti, čak i kada je to nepopularno.

Njegov apostolat komunikacije osnažuje one koji zbog prijetnji, straha ili mogućih posljedica ostaju tihi. Kroz svoje javno djelovanje, on ne samo da raskrinkava manipulacije, već i poziva na promišljanje, uvijek iz pozicije vjere i evanđeoskih vrijednosti.

Fra Mario Knezović time ne ostaje samo duhovni vođa, već i glas savjesti koji u suvremenom svijetu ne prestaje podsjećati na temeljna načela istine, slobode i odgovornosti.

 

O fra Mariju Knezoviću

Fra Mario Knezović rođen je 1973. u Posušju. U Franjevački red stupio je 1993. na Humcu. Diplomski i poslijediplomski (doktorski) studij pohađao je na Sveučilištima u Zagrebu i Mostaru.

Osim teologije i filozofije uže znanstveno područje studiranja su mu novinarstvo, političke znanosti i komunikologija. U vrijeme studija bio je jedan od osnivača Zavičajnoga kuba hercegovačkih studenata u Zagrebu te je potaknuo izdavanje studentskoga časopisa Moj kamen i bio prvi njegov urednik.

Za đakona je zaređen 1999. u Detroitu – Trpy (SAD), godinu đakonata proveo je u New Yorku, a svećeničko ređenje imao je 2000. u Chicagu (SAD). Mladu misu proslavio je 2000. i potom djelovao u Mostaru: u župi i samostanu Sv. Petra i Pavla te kao vjeroučitelj u Srednjoj medicinskoj školi.

Od 2000. do 2004. bio je tajnik Konferencije viših redovničkih poglavara Bosne i Hercegovine, a ravnateljem Informativnoga centra Mir Međugorje i glavnim urednikom Radijske postaje Mir Međugorje postaje 2001.

U toj službi ostao je do 2005. Od 2005. do 2013. bio je župni vikar, voditelj Frame i srednjoškolski vjeroučitelj u Posušju, a potom je prihvatio službu župnika u Kočerinu gdje djeluje i danas.

Kao autor i suautor sudjeluje u nekoliko knjiga, produkcijskih i multimedijalnih uradaka. Piše u nekoliko časopisa te surađuje s više medija u domovini i svijetu.

Uređuje i vodi neke od emisija Radijske postaje Mir Međugorje, među kojima se posebno ističe Agape.

Suradnik je vjerskoga programa više televizija, kolumnist Naših ognjišta i Glasnika mira. Urednik je internet portala fratar.net.

Održava seminare, predavanja i duhovne obnove u domovini i svijetu koje okupljaju veliki broj vjernika.

Na Kočerin dolazi fra Hrvoje Miletić

Župu Kočerin preuzima fra Hrvoje Miletić, koji je trenutno na službi u Tomislavgradu.

Rođen je 14. svibnja 1975. u Sarajevu, od oca Mate i majke Dobroslave rođene Majić, a kršten je 6. srpnja 1975. u župi sv. Josipa u Sarajevu. Osnovnu školu pohađao je u Sarajevu od 1981. do 1989., a zbog ratnih okolnosti, srednju školu pohađao je u Sarajevu, Grudama i Posušju, gdje je i maturirao 1993.

Te iste godine je upisao Pravni fakultet u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1998. Pravosudni ispit je položio 2001. Vojni rok je odslužio u Hrvatskoj vojsci u Samoboru.

Od 1999. radi u odvjetništvu, prvo kao vježbenik, a od 2004., kao samostalni odvjetnik u istom uredu. U postulaturu Hercegovačke franjevačke provincije na Humcu stupa 25. rujna 2006., a zatim od 15. srpnja 2007. do 13. srpnja 2008. ulazi u novicijat također na Humcu, gdje je položio jednostavne zavjete pred fra Ivanom Sesarom, provincijalom.

Po završetku novicijata 2008. upisao je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao 2013. Svečane zavjete je položio 16. rujna 2012. u Mostaru pred fra Ivanom Sesarom, provincijalom.

Za đakona ga je zaredio biskup Ratko Perić 26. prosinca 2013. na Čerinu, a svećenički red primio je 29. lipnja 2014. također po rukama biskupa Ratka Perića u Mostaru.

Mladu je Misu proslavio 6. srpnja 2014. u samostanskoj crkvi Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, Dubrava, pod geslom: “Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom” (Ps 23,4), a propovijedao je fra Mladen Herceg, član Hercegovačke franjevačke provincije.

Svečanu Misu slavio je i na Malu Gospu 2014., u Drinovcima, u mjestu u kojem je proveo jedan dio života, kao i na sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela 2014. u crkvi sv. Mihovila na Radešinama.

Đakonsku službu je vršio u Međugorju od 26. prosinca 2014., gdje je nakon svećeničkoga ređenja nastavio službu kao župni vikar do 20. kolovoza 2016.

Od 20. kolovoza 2016. djelovao je na Čerinu do 2022. godine, kada je imenovan župnikom župe sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.

Vrisak.info

Continue Reading

EKONOMIJA

𝗝𝗼𝘇𝗼 𝗗𝗮𝗹𝗶ć 𝗶 𝗠𝗮𝘁𝗲 𝗢𝗺𝗮𝘇𝗶ć 𝘂 𝗻𝗼𝘃𝗼𝗺 𝘀𝗮𝘇𝗶𝘃𝘂 𝗦𝗮𝘃𝗷𝗲𝘁𝗮 𝗩𝗹𝗮𝗱𝗲 𝗥𝗛 𝘇𝗮 𝗛𝗿𝘃𝗮𝘁𝗲 𝗶𝘇𝘃𝗮𝗻 𝗥𝗲𝗽𝘂𝗯𝗹𝗶𝗸𝗲 𝗛𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗲

Published

on

 

U sklopu nedavnih događanja posvećenih Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, u Zagrebu je službeno konstituiran četvrti saziv Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovo važno savjetodavno tijelo ima ključnu ulogu u građenju mostova i učvršćivanju veza između domovine i hrvatskog naroda diljem svijeta.

Za Livno i Hercegbosansku županiju je ovaj saziv od posebnog značaja jer su kao ravnopravni članovi u rad Savjeta uključeni Jozo Dalić i Mate Omazić. Njihovo imenovanje osigurava da se u najvišim institucijama Republike Hrvatske izravno čuje glas i potrebe našeg kraja.

Tijekom radnog dijela i sjednica u Zagrebu, Dalić i Omazić su pokazali izniman angažman, stavljajući u prvi plan projekte koji su od presudne važnosti za gospodarski, infrastrukturni i kulturni razvoj Livna i Hercegbosanske županije. Njihovo aktivno sudjelovanje u kreiranju novih inicijativa jamči da će ključni lokalni projekti dobiti prijeko potrebnu potporu kroz programe suradnje.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predvođen državnim tajnikom Zvonkom Milasom, naglasio je kako članovi Savjeta imaju veliku odgovornost i ulogu u prepoznavanju stvarnih potreba na terenu, napominjući da je partnerski odnos s Hrvatima u BiH temelj zajedničkog napretka i očuvanja nacionalnog identiteta.

𝗣𝗼𝗱𝗿š𝗸𝘂 𝗿𝗮𝗱𝘂 𝗻𝗼𝘃𝗼𝗴 𝘀𝗮𝘇𝗶𝘃𝗮 𝗽𝗿𝘂ž𝗶𝗼 𝗷𝗲 𝗶 𝗽𝗿𝗲𝗱𝘀𝗷𝗲𝗱𝗻𝗶𝗸 𝗩𝗹𝗮𝗱𝗲 𝗥𝗛 𝗔𝗻𝗱𝗿𝗲𝗷 𝗣𝗹𝗲𝗻𝗸𝗼𝘃𝗶ć, istaknuvši da institucije nastavljaju s kontinuiranim i sustavnim ulaganjem u projekte koji donose konkretnu korist hrvatskom narodu izvan granica RH.

Konstituiranjem ovog tijela otvara se novo poglavlje u prekograničnoj suradnji, a 𝗽𝗿𝗲𝗱𝗮𝗻 𝗿𝗮𝗱 𝗶 𝗶𝗻𝗶𝗰𝗶𝗷𝗮𝘁𝗶𝘃𝗮 𝗝𝗼𝘇𝗲 𝗗𝗮𝗹𝗶ć𝗮 𝗶 𝗠𝗮𝘁𝗲 𝗢𝗺𝗮𝘇𝗶ć𝗮 𝗯𝗶𝘁 ć𝗲 𝘀𝗻𝗮ž𝗮𝗻 𝗽𝗼𝗸𝗿𝗲𝘁𝗮č 𝗿𝗲𝗮𝗹𝗶𝘇𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 𝘀𝘁𝗿𝗮𝘁𝗲š𝗸𝗶𝗵 𝗽𝗿𝗼𝗷𝗲𝗸𝗮𝘁𝗮 𝘇𝗮 𝗯𝗼𝗹𝗷𝘂 𝗯𝘂𝗱𝘂ć𝗻𝗼𝘀𝘁 𝗟𝗶𝘃𝗻𝗮 𝗶 𝗛𝗲𝗿𝗰𝗲𝗴𝗯𝗼𝘀𝗮𝗻𝘀𝗸𝗲 ž𝘂𝗽𝗮𝗻𝗶𝗷𝗲.

Continue Reading

KULTURA

Vitez 33 godine od zlocina nad osmero viteske djece

Published

on

Osmica kao zavjet protiv zaborava: 33 godine od zločina nad osmero viteške djece

Izdvajamo

10.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22
Galerija 23
Galerija 24
Galerija 25

„Istina i pravda za osmero viteške djece, i 33 godine nakon zločina, ostaju naša moralna, ljudska i institucionalna obveza. Zato smo danas ovdje – u pijetetu prema njihovoj žrtvi, ali i s jasnom porukom da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Na spomen-mjestu „Osmica” u Vitezu danas je obilježena 33. obljetnica stradanja osmero viteške djece, čiji su životi nasilno prekinuti 10. lipnja 1993. godine, kada je granata kalibra 120 milimetara pala na dječje igralište između obiteljskih kuća u viteškom naselju Podgradina. U molitvi, pijetetu i dostojanstvu, obitelji stradalih, dužnosnici, predstavnici udruga i žitelji Viteza prisjetili su se Sanje Križanović (1978. – 1993.), Milana Garića (1981. – 1993.), Dražena Čečure (1978. – 1993.), Sanje Garić (1975. – 1993.), Dragana Ramljaka (1978. – 1993.), Borisa Antičevića (1983. – 1993.), Velimira Grebenara (1981. – 1993.) i Augustine Grebenar (1984. – 1993.), čija imena ostaju trajno upisana u povijest ovoga grada i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz poruku kako istina, pravda i kultura sjećanja ostaju trajna obveza društva i institucija.

Obljetnici je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović te Marinkom Čavarom, dopredsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH, Marinom Pendeš, izaslanicom u Domu naroda PS BiH, i Lidijom Bradarom, predsjednicom Federacije BiH.

„Naša današnja nazočnost ovdje trajna je ljudska, moralna i politička obveza da inzistiramo na pravdi, jer smo i danas ovdje s neodgovorenim pitanjem zašto za ovaj zločin još uvijek nitko nije odgovarao. Stoga trebamo trajno čuvati sjećanje na njih – na Milana, Dragana, Dražena, Borisa, Velimira, Sanju, Sanju i Augustinu – te ujedno tražiti i inzistirati na otkrivanju istine i pravde. To je jedini, isključivi i pravi način da gradimo društvo utemeljeno na istini u kojem će nove generacije imati priliku za pravdu i trajni mir”, poručila je zastupnica Filipović.

Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za osmero stradale djece, nakon čega je služena sveta misa zadušnica. Svetu misu predvodio je dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje fra Zorana Mandića, župnika Župe svetog Juraja u Vitezu, i drugih svećenika.

„Vjerujem da ćemo na ovo mjesto nastaviti dolaziti ne samo zato što je naša obveza ne dopustiti da žrtva naših osmero djece bude zaboravljena, a od drugih krivo tumačena ili opravdana, nego nadasve zato što nas vodi želja da čuvamo ono što je temelj našega kršćanskog života i naše trajne povezanosti s njima i jednih s drugima – ljubav”, poručeno je u propovijedi.

Za obitelji stradale djece početak sudskog postupka nakon više od tri desetljeća predstavlja važan iskorak u borbi za istinu i pravdu, ali i potvrdu da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu. Govoreći o potrebi jednakog pristupa svim žrtvama, Filipović je upozorila kako selektivno traženje istine i pravde ostaje jedan od najvećih problema u suočavanju s ratnim zločinima.

„Bez obzira na ime i prezime svake žrtve, istina i pravda moraju doći do svake obitelji, jer je to minimum i civilizacijski standard za izgradnju društva na pravdi i istini, koje jedine mogu biti jamstvo mira. Ako se to ne dogodi, bojim se da nam ovi strašni i tragični zločini neće biti opomena za budućnost koju želimo graditi”, istaknula je Filipović.

Istodobno, „Osmica” dobiva i novu memorijalnu dimenziju. Kupnjom objekta i zemljišta u neposrednoj blizini spomen-obilježja otvoren je prostor za daljnji razvoj projekta Memorijalnog centra „Osmica”, zamišljenog kao trajno mjesto sjećanja na ubijenu hrvatsku djecu u BiH, s posebnim naglaskom na osmero viteške djece. Predsjednik Udruge „Osmica” Ivan Garić naglasio je kako je cilj da se, uz priču „Osmice”, ispričaju i druge neispričane priče o stradanju hrvatske djece u Domovinskom ratu u BiH.

„Kupnjom kuće i zemljišta neposredno uz spomen-obilježje ‘Osmica’ napravili smo prvi, ali ključni korak prema izgradnji Memorijalnog centra. Naša je namjera ispričati priču djece koja su stradala i pretvoriti ovo mjesto u trajnu opomenu da se takve tragedije nikada i nikome više ne ponove. Ovo nije projekt jedne udruge, nego zajednice i ljudi koji vjeruju da se istina i sjećanje moraju čuvati”, istaknuo je Garić.

Garić, koji je toga dana izgubio brata i sestru, a i sam bio teže ranjen, zajedno s još petero djece, naglasio je kako pravda, i kada dođe nakon toliko godina, ne može izbrisati bol obitelji, ali može pomoći da činjenice ostanu trajno zapisane.

„Mi ne damo da se zaboravi. Ono što radimo kroz Udrugu jest čuvanje sjećanja na žrtvu, pogotovo dječju, i govor o svim stradanjima Središnje Bosne koja se ne smiju zaboraviti, uvijek s porukom da se nikada i nikome ne ponovi”, poručio je Garić.

Predsjednik Čović poručio je kako se u Vitezu zajednički čuva sjećanje na stradanje osmero nevine djece.

„Tražeći konačno zadovoljenje pravde, iskazujemo najdublje poštovanje prema njihovoj žrtvi te patnji njihovih obitelji”, poručio je predsjednik Čović.

Među dužnosnicima u izaslanstvu HNS-a bili su i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marijan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Antonija Miličević, zastupnica u Saboru ŽSB, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB, Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez, Stjepan Dujo, gradonačelnik Grada Novi Travnik, te Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, i brojni drugi.

„Osmica” ostaje više od komemorativnog mjesta. Ona je opomena da se dječja žrtva ne smije relativizirati, prešutjeti ni prepustiti zaboravu, ali i podsjetnik da istina, pravda i sjećanje moraju imati svoje mjesto u javnom, institucionalnom i društvenom prostoru.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba