Connect with us

KULTURA

General Sopta otkriva plan iz 1995.: Druga gardijska brigada HVO-a trebala je ići na Vukovar

Published

on

U sklopu priprema za vojno oslobađanje hrvatskog Podunavlja potkraj 1995. godine bila je predviđena i uloga Hrvatskog vijeća obrane, izjavio je umirovljeni general HVO-a Stanko Sopta Baja.

Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić ovoga tjedna podsjetio je na jednu od dosad manje poznatih epizoda iz završnice Domovinskog rata.

Nakon pobjedničkih operacija hrvatskih snaga tijekom 1995. godine razmatrala se i vojna operacija oslobađanja hrvatskog Podunavlja, uključujući Vukovar, u čemu je trebao sudjelovati i HVO – Druga gardijska brigada HVOa, kojom je zapovijedao general Stanko Sopta Baja, te Specijalna policija MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne, na čelu s generalom Zlatanom Mijom Jelićem.

Određeni su im pravci djelovanja prema Vukovaru, provedeno je zapovjedno izviđanje terena, a postrojbe su se pripremale za mogući napad. Planirana operacija ipak nije pokrenuta.

Nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma otvoren je put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. O ulozi HVO-a u završnim operacijama, pripremama za oslobađanje Vukovara i zajedništvu hrvatskih snaga Zoran Krešić razgovarao je s generalom Stankom Bajom Soptom za Vecernji.ba

Godinama se prisjećamo zbivanja iz Domovinskog rata, posebno Oluje, ali čini se da ta priča nikada nije dovoljno ispričana?!

Nakon niza veličanstvenih operacija hrvatskih snaga, iz naše perspektive, odnosno iz pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, prva velika operacija oslobađanja okupiranih prostora bila je operacija Cincar. Ona je označila početak niza oslobodilačkih operacija koje su slijedile – Zima ’94, Skok 1, Skok 2 i Ljeto ’95. Svaka od njih bila je na svoj način veličanstvena, a njihova je kulminacija bila operacija Oluja.

Posebno važno za podsjetiti: zadaća gardijskih brigada HVO-a tijekom Oluje bila je djelovati u dubinu neprijateljskog rasporeda i na sebe vezati interventne snage Vojske Republike Srpske. Prva gardijska brigada djelovala je iz smjera Kupresa, Druga gardijska brigada iz smjera Glamoča prema Vitorogu, a Treća gardijska brigada iz Glamočkog polja prema Šipovu i Ribniku.

Tako su vezivale neprijateljske pričuve i omogućavale brže napredovanje Hrvatske vojske prema državnoj granici Republike Hrvatske.

Nakon veličanstvene Oluje, uslijedila je operacija Maestral, također operacija golemih razmjera. Njome je oslobođen velik prostor Bosne i Hercegovine, osigurana je Bihaćka krajina, a u sljedećoj je fazi oslobođen i kraljevski grad Jajce.

Potom je uslijedila operacija Južni potez tijekom koje su hrvatske snage napredovale prostorom između Sane i Vrbasa te stigle nadomak Banje Luke. Srpske su snage, nakon gubitka velikog dijela teritorija koji su do tada držale pod nadzorom, prisiljene za pregovarački stol. Hrvatske snage stigle su na Manjaču i do hidroelektrane Bočac, čime je stvoren snažan vojni pritisak koji je bitno utjecao na završetak rata.

Neposredno prije postizanja Daytonskog sporazuma razmatrala se i mogućnost vojnog oslobađanja Vukovara i cijelog hrvatskog Podunavlja. Što se tada događalo?

Nakon završetka operacije Južni potez Druga gardijska brigada HVO-a bila je raspoređena na području Manjače. U hrvatskom državnom i vojnom vrhu tada se planiralo oslobađanje istočne Slavonije.

U sklopu tih priprema bilo je predviđeno i sudjelovanje Druge gardijske brigade HVO-a te Specijalne policije MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Početkom studenoga 1995., odnosno tijekom prve polovine toga mjeseca, dio časnika Druge gardijske brigade i Specijalne policije upućen je u istočnu Slavoniju, na područje Zbornog područja Osijek.

Zapovjednik Zbornog područja Osijek bio je Đuro Dečak, a načelnik Stožera general Milivoj Petković, koji je prije toga bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane.

Svi smo se iz ratnog razdoblja dobro poznavali. Nama je bio dodijeljen pravac Marinci – Bogdanovci – Vukovar te Bršadin – Vukovar, uz rijeku Vuku. Proveli smo zapovjedno izviđanje terena. Vodili su nas časnici Zbornog područja Osijek, među kojima je bio i zapovjednik bojne Vojne policije Ante Gilja, s još dvojicom operativnih časnika.

Iz Nuštra smo išli prema porušenoj crkvi svete Ane i na tom području obavljali izviđanje. Dobili smo i zapovijedi koje su se odnosile na razmještaj naših postrojbi u Vinkovcima i okolici grada.

Nakon nekoliko dana provedenih u stožernom radu i izviđanju vratili smo se na položaje na Manjači, gdje se nalazila glavnina naših snaga.

Zašto operacija na kraju nije pokrenuta?

Ubrzo je postignut sporazum kojim je otvoren put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, a nakon toga uslijedili su Daytonski sporazum i njegova potvrda u Parizu. Time je donesena odluka da se istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem vrate u hrvatski ustavnopravni poredak mirnim putem.

Naša sljedeća zadaća bila je odlazak na Južno bojište. Krajem 1995. preuzeli smo crtu duž Popova polja, prema Ivanjici i prostoru iznad Rijeke dubrovačke. Preuzeli smo položaje koje je dotad držalo pet brigada Hrvatske vojske.

Zapovjedništvo nam je jedno vrijeme bilo smješteno u Vrtovima sunca. Ondje smo dočekali službeni završetak rata, odnosno razdoblje nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Jedan od nekadašnjih pripadnika brigade kojoj ste bili na čelu prisjetio se kako su čuli da je tadašnji Srpski Radio Vukovar objavio kako je stigla “zloglasna Druga gardijska motorizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane”. Pretpostavlja da je takav opis bio posljedica bitaka koje je brigada prethodno dobila?!

U to su vrijeme Druga gardijska brigada i ostale gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske nosile stijeg čestitosti svoga naroda diljem ratišta u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Bili su to čestiti, hrabri i odvažni ljudi – časnici, dočasnici i vojnici.

I danas, nakon više od 30 godina, osjećam ponos i radost što sam imao priliku i čast biti s tim ljudima. Pripadao sam stroju koji je slobodu izborio i platio na čestit način.

Tu nije bilo ničega zloglasnog. Takve su kvalifikacije bile svojstvene neprijateljskoj propagandi.

Od operacije Cincar do Oluje i završnih operacija posebno se isticalo zajedništvo Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane. Koliko je ono bilo važno za pobjedu?

Bilo je presudno. Svaki pripadnik gardijskih brigada, ali i svih drugih sastavnica Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, u sebi je nosio snažan domoljubni motiv kao dio Hrvatskih snaga.

U početnoj fazi rata ugroza je bila otvorena i potpuno jasna. Bila je riječ o vojnoj agresiji srpskih snaga i Jugoslavenske narodne armije.

Prema Vukovaru i istočnoj Slavoniji kretale su velike snage JNA, koje su se trebale povezati s drugim korpusima i izbiti na zamišljene granice Velike Srbije.

Ta početna faza rata bila je surova i brutalna. Međutim, moralna snaga i domoljubni zanos hrvatskog naroda bili su iznimni. Hrvatski narod iznjedrio je svoje najbolje sinove – časnike, dočasnike i vojnike koji su, mnogi s tek dvadesetak godina, preuzeli odgovornost i ušli u rat.

Nakon početne i prijelazne faze došla je završna, pobjednička faza rata, tijekom koje su se redale uspješne operacije Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane.

Ponovno treba naglasiti da je operacija Cincar označila početak toga pobjedničkog niza.

Za planiranje i provedbu oslobodilačkih operacija važan je bio i partnerski odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ne smijemo zaboraviti da je prije postizanja Daytonskog sporazuma oko 70 posto teritorija Bosne i Hercegovine bilo pod okupacijom, da je Bihaćka enklava bila pred padom te da je velik dio hrvatskog državnog teritorija godinama bio okupiran.

U svim tim operacijama ključnu je ulogu imao hrvatski ministar obrane Gojko Šušak. Pobjede su ostvarene zahvaljujući odlučnom i mudrom vodstvu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, ministra Šuška te ratnih zapovjednika, među kojima posebno mjesto pripada generalu Anti Gotovini.

(www.jabuka.tv | Foto: arhiva/Grad Široki Brijeg)

Continue Reading

KULTURA

MARIJANA SOLDO za ABC portal: “Poseban je osjećaj pjevati pred svojim Širokobriježanima, spremamo večer za pamćenje!”

Published

on

Uoči nadolazećeg blagdana Velike Gospe i Dana grada Širokog Brijega, Trg širokobrijeških branitelja ponovno postaje središte izvrsne zabave, zajedništva i vrhunskog glazbenog programa. Posebnu čar ovogodišnjoj proslavi dat će nastup domaće glazbene nade koja neumorno osvaja publiku svojim autorskim radom. Nakon tri izdana singla i uspješnog nastupa na festivalu Biser Jadrana, pred svojom će publikom otvoriti večer u kojoj nastupa legendarna grupa Magazin te premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu.

Tragom ovih lijepih glazbenih vijesti, razgovarali smo o emocijama uoči nastupa pred Širokobriježanima, putu od prve pjesme do danas te planovima za budućnost.

1. Velika Gospa u Širokom Brijegu jedan je od najvažnijih događaja u gradu. Kako doživljavaš činjenicu da ćeš upravo ti nastupati na velikoj pozornici pred svojim Širokobriježanima?

To mi je zaista velika čast i nešto što ću dugo pamtiti. Posebno mi je drago jer nastupam pred svojim ljudima, u svom gradu, na Veliku Gospu, koja za Široki Brijeg ima posebno značenje. Mislim da nema ljepšeg osjećaja nego stati na pozornicu pred ljudima koje poznaješ i s kojima dijeliš isti grad, iste običaje i uspomene. Dat ću sve od sebe da zajedno napravimo jednu lijepu večer koju ćemo svi pamtiti.

2. Iza tebe je vrlo uspješno razdoblje – objavila si već tri pjesme, a ukupno ih imaš četiri. Kako je izgledao tvoj put od prve pjesme do danas?

Sve je krenulo pjesmom „Vrati mi ljubav“, a nakon nje počele su dolaziti i nove pjesme i nove prilike. Danas iza sebe imam četiri autorske pjesme, od kojih su tri već objavljene, i mogu reći da sam jako ponosna na taj put. Svaka pjesma mi je donijela nešto novo, ali i dodatnu motivaciju da nastavim raditi i razvijati se. Puno mi znači što ljudi prepoznaju moj rad i što moja glazba polako pronalazi svoj put do publike.

3. Na koncertu ćeš premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu, koja službeno izlazi u rujnu. Što ti znači da će upravo Širokobriježani prvi imati priliku čuti je uživo?

To mi je posebno emotivno. Četvrtu pjesmu ću prvi put uživo otpjevati upravo pred svojom publikom u Širokom Brijegu, a službeno izlazi u rujnu. Nekako mi je prirodno da je upravo moj grad prvi čuje. Nadam se da će se publici svidjeti i da će nakon koncerta s nestrpljenjem čekati njezin izlazak.

4. Nedavno si nastupila i na festivalu Biser Jadrana. Kakvo ti je bilo iskustvo nastupati na jednom takvom festivalu i što ti je taj nastup donio?

Biser Jadrana mi je bio jedno jako lijepo i vrijedno iskustvo. Na festival je stigao veliki broj prijava, a biti među odabranima i nastupiti u takvom okruženju za mene je bilo veliko priznanje. Festival mi je donio novo iskustvo, upoznala sam zanimljive ljude i izvođače, a najvažnije od svega – dobila sam dodatnu potvrdu da želim nastaviti ovim putem i još više ulagati u svoju glazbu.

5. Na Veliku Gospu nastupaš prije grupe Magazin. Kako ti zvuči činjenica da ćeš upravo ti otvoriti večer u kojoj nakon tebe nastupa jedno od najpoznatijih imena hrvatske zabavne glazbe?

Iskreno, zvuči mi pomalo nestvarno. Magazin je bend uz koji su odrasle generacije i velika je stvar dijeliti pozornicu s takvim imenom. Meni je ovo prije svega velika motivacija i prilika da se predstavim publici i pokažem ono na čemu sam radila. Dat ću sve od sebe da dobro otvorim večer i zagrijem publiku za ono što slijedi.

6. Hoće li publika na koncertu čuti samo tvoje autorske pjesme ili pripremaš i neke posebne obrade?

Bit će svega. Naravno, posebno mi je važno predstaviti svoje autorske pjesme jer je to ono što gradim i čemu želim dati prostor, ali pripremila sam i pjesme koje publika dobro poznaje i voli. Želim da koncert bude raznolik, energičan i da se ljudi od prve do zadnje pjesme dobro zabave.

MARIJANA SOLDO SIROKI BRIJEG 3

7. Što bi voljela da ljudi osjete kada čuju tvoje pjesme – koja je poruka koju želiš ostaviti svojom glazbom?

Najviše bih voljela da se ljudi pronađu u mojim pjesmama. Glazba je za mene emocija i način da prenesemo ono što ponekad ne znamo izgovoriti riječima. Želim pjevati o stvarnim emocijama, ljubavi, životu i svemu onome kroz što ljudi prolaze. Ako moja pjesma nekome uljepša dan, probudi uspomenu ili mu jednostavno izmami emociju, onda je za mene napravila ono zbog čega je nastala.

8. Imaš li prije izlaska na pozornicu tremu i kako se nosiš s njom kada znaš da ispred sebe imaš domaću publiku?

Naravno da postoji trema, mislim da je ona uvijek prisutna kada ti je do nečega stvarno stalo. Ali s vremenom sam naučila tu tremu pretvoriti u pozitivnu energiju. A kada znam da je ispred mene moja domaća publika, možda je trema još veća, ali je zato i emocija puno jača. Kada krene prva pjesma, sve nestane i jednostavno uživam u trenutku.

9. Što ti je trenutno najveća želja kada je u pitanju tvoja glazbena karijera?

Najveća mi je želja nastaviti stvarati dobre pjesme i pronaći svoj prepoznatljiv glazbeni put. Želim da svaka nova pjesma bude korak naprijed i da me ljudi prepoznaju po emociji, interpretaciji i onome što donosim. Naravno, voljela bih nastupati na što više velikih pozornica i festivala, ali najvažnije mi je da ostanem svoja i da radim glazbu u koju vjerujem.

10. Za kraj, što bi poručila Širokobriježanima i svima koji će 15. kolovoza doći na koncert?

Pozivam vas sve da nam se pridružite 15. kolovoza i da zajedno proslavimo Veliku Gospu i Dan grada Širokog Brijega. Meni će biti posebno drago stati pred svoje Širokobriježane i podijeliti s njima ovu večer. Pripremila sam puno dobre glazbe, emocije i jednu posebnu premijeru, tako da se nadam da ćemo zajedno napraviti atmosferu za pamćenje. Vidimo se na koncertu!

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

Continue Reading

KULTURA

General Zdenko Lucic “Možete još neko vrijeme donositi loše zakone, ali ne možete promijeniti povijest!. Rat u BiH počeo je u rujnu 1991 !

Published

on

 

Po nalogu i nagovoru Dragana Čovića i hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu i Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine glasovali su za izmjene zakona po kojima je rat u BiH počeo 8. travnja 1992., a ne 18. rujna 1991. kako je to do sada bilo određeno.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji 28. srpnja 2026., a Dom naroda dva dana poslije. Zakonom je propisan dodatak od 1,50 KM za svaki mjesec proveden u obrani BiH od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Pravo na dodatak može ostvariti razvojačeni branitelj koji je u navedenom razdoblju u obrani proveo najmanje godinu dana. Za članove obitelji poginulih ili umrlih branitelja ne postoji uvjet minimalnog trajanja sudjelovanja, ali se i njihov iznos obračunava samo za razdoblje nakon 8. travnja 1992. godine.
Čovićeva logika je jednostavna. Ako je rat počeo 18. rujna 1991., a objavljeno je da je on 8. listopada 1991. bio član Kriznog štaba Vazduhoplovne industrije Soko Mostar, onda je jasno da je on u najtežem dijelu rata bio na strani agresora. Isto tako, njegova patološka megalomanija navodi na zaključak da on smatra kako rat nije ni mogao početi bez njega, a ako je i počeo ne vrijedi i treba ga poništiti.
Po Mostaru već neko vrijeme kruži dokument po kojem su mu njegovi poslušnici i plaćenici osigurali čak i titulu „organizatora otpora“. Ni oni ne mogu zamisliti rat bez velikog vođe, šefa, predsjednika, doktora, počasnog doktora, profesora, akademika, plemenitog (s grbom, žezlom i bistom) Dragana Čovića. Valjda ih stid što su se usudili započeti rat bez njega. A svi oni poginuli, ranjeni, zarobljeni i nestali od 18. rujna 1991. do 8. travnja 1992. diljem BiH, posebno od Unešića do Ravnoga, žrtvovani su i izbrisani iz zakona i povijesti kako ne bi zasjenili lik i djelo maršala i vojskovođe plemenitog Dragana Čovića.

Continue Reading

KULTURA

Glazba koja povezuje, humanost koja okuplja: „Blatničke note dobrote“ poslale snažnu poruku zajedništva

Published

on

„Najveća snaga zajednice leži u ljudima koji su spremni učiniti nešto jedni za druge.“

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12

„Najveća snaga zajednice leži u ljudima koji su spremni učiniti nešto jedni za druge.“

Humanitarno-glazbeni spektakl „Blatničke note dobrote“ večeras je u Donjoj Blatnici, na platou ispred crkve sv. Franje, okupio više tisuća posjetitelja, potvrđujući i ove godine svoju snagu i značaj kao mjesto susreta, zajedništva i humanosti. Manifestacija, čiji je idejni tvorac i domaćin Mate Bulić, okupila je brojne stanovnike Hercegovine, ali i veliki broj iseljenika koji su se ovom prigodom vratili u rodni kraj, svojim obiteljima, prijateljima i sumještanima.Galerija 2

Brojno izaslanstvo političkog i javnog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nazočilo je ovogodišnjoj manifestaciji, predvođeno predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Uz predsjednika Čovića, nazočili su i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

„Blatničke note dobrote“ tijekom godina prerasle su okvire glazbene manifestacije i izrasle u prepoznatljivo mjesto okupljanja koje povezuje različite generacije, obitelji i prijatelje te potvrđuje snagu zajedništva.Galerija 5

Posebnu vrijednost manifestaciji daje njezina sposobnost da oko zajedničkih vrijednosti okupi ljude iz različitih sredina i potakne ih na sudjelovanje u životu zajednice. Upravo kroz takva okupljanja čuvaju se veze među ljudima, njeguje osjećaj pripadnosti te stvaraju temelji za djelovanje usmjereno ka općem dobru.Galerija 11

Humanitarni karakter ostaje temelj ove manifestacije. Sav prihod od prodaje ulaznica, kao i prikupljene donacije, usmjereni su u humanitarne svrhe, pomoć obiteljima u potrebi te potporu lokalnim projektima. Na taj način solidarnost dobiva svoju konkretnu vrijednost, pretvarajući se u pomoć onima kojima je najpotrebnija i potporu inicijativama koje pridonose kvaliteti života u lokalnoj zajednici. „Blatničke note dobrote“ potvrđuju kako se zajedničkim djelovanjem mogu stvarati vrijednosti i projekti koji nadilaze glazbu i zabavu te ostavljaju konkretan trag u životu zajednice.Galerija 6

Uz domaćina Matu Bulića, na pozornici su nastupila brojna poznata imena domaće glazbene scene, dodatno obogaćujući večer prožetu emocijama.

U izaslanstvu HNS-a bili su i članovi Predsjedništva Josipa PrskaloNikola RagužPero Barbarić te ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić,  ministar pravde FBiH Vedran Škobić, kao i brojni predstavnici općina i gradova, institucija, gospodarskog, kulturnog i društvenog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.Galerija 4

Ovogodišnje „Blatničke note dobrote“ još su jednom poslale snažnu poruku o važnosti zajedništva, solidarnosti i odgovornosti prema čovjeku i zajednici. Njegovanjem veza s rodnim krajem, okupljanjem ljudi i potporom humanitarnim i društveno korisnim inicijativama može se graditi snažnije i povezanije društvo u kojemu dobrobit pojedinca i obitelji ostaje temelj općeg dobra, jer glazba nas podsjeća, da ono što nas povezuje, uvijek može biti snažnije od onoga što nas razdvaja.

Izvor: hnsbih.ba

Blatničke note dobrote
Donja Blatnica
humanost
zajedništvo

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba