Connect with us

Uncategorized

MARKO LJUBIC..VELIKOSRPSKA AGRESIJA” JE PODVALA HRVATSKOM NARODU

Published

on

 

Nevjerojatno je tiho, lako i podmuklo sintagma “velikosrpska agresija” ili u Plenkovićevom izričaju “velikosrpska agresija Slobodana Miloševića” postala javna i službena kvalifikacija srpske agresije na Hrvatsku, a bez ozbiljnijeg propitkivanja i razmišljanja o tome što se sve može skriti pod tim sintagmama, pogotovo jer su postale državne politike, kojima se na temelju tih sintagmi određuju realni odnosi sa Srbijom i prema ostavštini rata.

Ta sintagma je epohalna podvala hrvatskom narodu, na prvi pogled prihvatljiva, bez promišljanja istinita, terminološki pojačava dojam o agresivnosti, a u biti je smišljena kako bi Srbiju oslobodila krivnje, odgovornosti za nasrtaj na Hrvatsku, izbrisala stoljetnu srpsku imperijalnu i agresivnu ideju uzročnika te agresije, koja se višestruko obnavljala u različitim fazama i pokušajima svake hrvatske emancipacije, od proglašenja Banovine, zatim NDH, pa pokušaja redefinicije nacionalnih prava 1971., te vojnim nasrtajem 1991., da bi se nakon vojnog poraza 1995. do danas ponovo preformulirala u sveopću nevojnu agresiju na svim društvenim i nacionalnim aspektima, ovaj put kroz matricu “srpskog svijeta”.

I praktično potpuno legalizira u samoj Hrvatskoj preko političkih izmišljotina o manjinskim pravima i inkluzivnoj demokratičnosti.

Sintagma “velikosrpska agresija” ili još preciznije “velikosrpska agresija Slobodana Miloševića”, tu srpsku državnu agresivnu ideju i program oslobađa odgovornosti, ali i sami vojni nasrtaj na Hrvatsku postratno materijalno potpuno amnestira adresirajući odgovornost na nepostjećeg subjekta međunarodnog poretka, svodeći odgovornost na jedan trenutak povijesti, trenutak na koji i agresor i žrtva polažu izvankontekstualno pravo tumačenja, a posebno se to odnosi na agresora, koji svoju zločinačku agresiju može lako relativizirati i opravdavati na mitovima i lažima nastalim u labosima te srpske agresivne državne namjere i takvoga državnog programa, a istu politiku koja je bila idejni temelj agresije bez posljedica nastave u nedogled.

Velika Srbija nikad nije postojala, nije bila međunarodni pravni subjekt, nije imala vojsku, pa stoga ne može biti odgovorna ni za što.

Taj naziv je kolokvijalna sintagma kojom se interpretira srpski agresivni cilj, ali – ne kažnjavaju se ili ne nagrađuju ciljevi, nego izvršitelji s imenom i prezimenom i dokazivim pravnim postojanjem.

Ni pred jednim povijesnim ili kaznenim sudom, kao ni pred ozbiljnom političkom institucijom nikada nije bilo moguće, niti će biti – racionalno raspravljati s Velikom Srbijom, o Velikoj Srbiji, niti će se netko predstaviti umjesto Srbinom, Velikim Srbinom.

Jedino ako se košarkaše, kao Jokića i slične ne pohapsi zato što su golemi Srbi, pa im se prikače srpski državni zločini i “velikorspe političke” nevaljalosti, a ne mogu reći da nisu veliki pa im u tom slučaju ne gine robija. Loše bi prošao po tom kriteriju i Šešelj, onako krupan i s trbušinom, možda i onaj Nikolić Grobar ima nešto “velikosrpskih” referenci, a stroga komisija bi Vučića koji kuka, stenje, jede parizer i zavija previjajući se, oslobodila svake odgovornosti prema tom “veliki”.

Njega bi proglasilo smotanim i metiljavim.

Tu bi izmučeni Pupovac dobro prošao, ni Ćipe usprkos istražiteljskom iskustvu u progonu ratnih zločina ne bi uspio dokazati da je Pupi Veliki Srbin.

To Srbiji omogućuje nastavak klevetničke međunarodne kampanje, ali i puno opasniju opciju – preko svojih obavještajnih mreža preostalih i obnovljenih u Hrvatskoj, stvaranje državne i političke klime zaborava, ali i obnove sveopćeg osjećaja nametnute krivnje srpskim lažima.

Na žalost, baš sve čemu u Hrvatskoj svjedočimo od 2000. godine do danas, kad je i nametnuta sintagma “velikosrpske agresije” kao državna politika, ukazuje da su hrvatske državne politike prilagođene tim srpskim političkim interesima i da u nizu detalja podmuklo uklopljenih u sustavnu politiku u biti koaliraju s njima.

Nebrojeno puta sam istaknuo kontradikciju Plenkovićevog međunarodnog ustrajavanja na međunarodnom pravnom i političkom odnosu prema ruskom agresoru u Ukrajini, uz potpuno ignoriranje, pa i konkretno djelovanje na zanemarivanju odgovornosti agresora Srbije u hrvatskom slučaju.

Za razliku od “velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku”, nikada od Plenkovića nismo čuli za “velikorusku Putinovu agresiju na Ukrajinu”.

Zašto?

Pa s kim ćeš razgovarati o Velikoj Srbiji kad nikada nije postojala, a pogotovo kad je i ako je čak i retorički bila isključivo Miloševićeva, nakon što je on uhićen i umro?

Povijesno iskustvo nas uči da je uspostavljeni međunarodni poredak, na koga se Plenković, ali i većina antifašističkih sentimenata poziva prkoseći činjenici da je današnja Hrvatska negacija toga poretka, Njemačkoj sudio u Nuernbergu, ne kao Hitlerovoj Njemačkoj ili Reichu, sudio joj je kao državi odgovornoj za Drugi svijetski rat. Njemačka nije primljena u međunarodni poredak dok nije u svim elementima preuzela potpunu odgovornost za rat, iako su svi nacistički i državni funkcioneri Hitlerove administracije bili mrtvi, osuđeni i pogubljeni ili trajno progonjeni dok su bili živi.

U pojmovima, sintagmama i terminima koji se promeću u standarde je – sadržaj realne politike.
Hrvatsku nije napala Velika Srbija, već Srbija s ostatcima SFRJ instrumentaliziranim za svoje ciljeve.

Ta Srbija snosi odgovornost za agresiju, bez prihvaćanja te odgovornosti ne smije biti odnosa povjerenja država, niti bez toga prihvaćanja odgovornosti bilo tko u ime Republike Hrvatske smije dopustiti Srbiji pristup zajednicama država i naroda kojima pripada Hrvatska.

Ne može Plenković reći CNN-u da Hrvatska neće postavljati nikakve zahtjeve pred Srbiju na pristupnom putu u euroatlantske asocijacije, nije vjerodostojno na Dan pobjede isticati “goleme napore u otkrivanju sudbine i ostataka nestalih” u srpskoj agresiji uz takve izjave i odreknuće od međunarodnog pritiska na Srbiju, nije ni zakonito ni legitimno negirati elementarna nacionalna prava, a u Europi se predstavljati glavnim a realno nebitnim zagovarateljem istih takvih ukrajinskih prava.

To smrdi na podmuklu i skrivenu agendu.

Sreća je Plenkoviću što ima uz sebe Medveda, koji to guta bez žvakanja radeći preko satelita u brojnim “braniteljskim udrugama” budale i od ratnih veterana i od naroda, pod štitom ratne slave koja nije iscurila potpuno ni danas.

Iako mi ne ide u glavu nikako da to itko pored Medveda guta.

Za srpsku agresiju je odgovorna srpska država, za velikosrpsku agresiju nije odgovoran nitko.

Hajdemo konačno sami sebe ne lagati, a te laži koristiti za deklarativno proslavljanje Dana pobjede.

To je ruganje u oči naciji.

Ništa u tome nema pobjedničko, najmanje poštovanja prema slavnoj prošlosti i pobjednicima.

Continue Reading

EKONOMIJA

Razvijati suradnju za snažnije gospodarsko i institucionalno povezivanje Zadra i BiH

Published

on

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović boravili su danas u službenom posjetu Gradu Zadru, gdje su održali sastanak s gradonačelnikom Šimom Erlićem.

Središnje teme razgovora bile su mogućnosti razvoja prekogranične suradnje, snažnije povezivanje lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te razmjena iskustava u područjima od zajedničkog interesa, s posebnim naglaskom na kulturnu, gospodarsku i institucionalnu suradnju. Istaknuta je važnost unapređenja partnerskih odnosa između Zadra gradova te općina u BiH kroz razvoj.

Galerija 2

Predsjedatelj Čović istaknuo je kako lokalne zajednice imaju važnu ulogu u povezivanju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te da upravo suradnja na lokalnoj razini može otvoriti prostor za konkretne oblike partnerstva i nove razvojne prilike. Naglasio je potrebu kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između gradova i općina te razvoja zajedničkih inicijativa.

Kao snažno razvijen grad, Zadar je danas gospodarsko i obrazovno središte, infrastrukturno čvorište, ali i primjer uspješnog upravljanja turističkim potencijalima. Zajedničkim djelovanjem nastavljamo stvarati prostor za nove projekte i buduća partnerstva. Razgovarali smo o potencijalima za daljnju suradnju na dobrobit BiH i Republike Hrvatske, poručila je zastupnica Filipović.Galerija 3

Gradonačelnik Erlić predstavio je mogućnosti za buduću suradnju grada Zadra s gradovima i općinama u BiH, pri čemu je naglašena otvorenost za razvijanje partnerskih odnosa i razmjenu iskustava u područjima lokalne uprave, kulture, gospodarstva, turizma i razvoja komunalne infrastrukture.

Istaknuta je obostrana spremnost za nastavak institucionalnog dijaloga i definiranje konkretnih oblika suradnje, osobito na gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom planu, uz uvjerenje kako nove razvojne prilike mogu dodatno učvrstiti veze Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Galerija 4

Izvor: Ured predsjedatelja Doma naroda PS BiH, @FilipovicD_, X.com

Zadar
sastanak
prekogranična suradnja

Continue Reading

Uncategorized

Udruge: Obranili smo se od Miloševićeve demokracije, obranit ćemo se od njegovih učenika

Published

on

Koordinacija udruga Hrvatskoga vijeća obrane BiH najoštrije osuđuje orkestrirani politički napad probošnjačkih političara Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića na istup hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je pozvao da se prestane s preglasavanjem Hrvata. Njihove poruke kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo sudjelovati u izboru svojih političkih predstavnika.

Kulturnemanifestacije (Mladifest)

U priopćenju ističu:

“Slobodan Milošević kao udarna igla Memoranduma također je tvrdio da brani državu i demokraciju, dok je zapravo rušio mehanizme ravnopravnosti što je u konačnici dovelo do katastrofe. Bećirović pritom ne polemizira s prijedlogom izborne reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku pokušava unaprijed proglasiti neprijateljskom, nedemokratskom i suprotnom međunarodnom pravu. Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome tko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina. I Milošević je pozivanjem na „čoveka, građanina u centru sistema“ pokušavao oslabiti druge republike i narode te prevlast Srba prikazati kao naprednu i europsku demokraciju.

Konaković ide korak dalje kada se poziva na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva i demografsku brojnost pokušava pretvoriti u temelj za raspodjelu političke moći. U višenacionalnoj državi to bi značilo da najbrojniji narod može postupno preuzeti institucije, određivati njihovu kadrovsku strukturu i politička pravila, a malobrojnijima ostaviti samo formalnu prisutnost. Milošević je na isti način brojčanu snagu najvećeg naroda pokušavao pretvoriti u trajnu političku nadmoć, predstavljajući majorizaciju kao običnu demokratsku aritmetiku.

Kovačević zahtjev Hrvata za jednakopravnošću ne pokušava pobiti argumentima, nego ga povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim pothvatom. Cilj je jasan: stigmatizirati cijeli politički zahtjev, kriminalizirati njegove zagovornike i Hrvatima poručiti da o vlastitim pravima ne smiju ni govoriti. To je prepoznatljiva Miloševićeva propagandna metoda – protivnika najprije proglasiti ekstremistom i neprijateljem države, a zatim njegovo političko podčinjavanje prikazati kao legitimnu obranu poretka. Upravo je Europski sud za ljudska prava stavio točku na ‘i’ te srušio unitarističke snove koje i dalje sanja poraženi Kovačević pred tim sudom o unitarističkoj državi i rušenju Daytona. Ako on i slični stvarno žele srušiti Dayton, a time ugroziti i mir u Bosni i Hercegovini, neka izađu pred javnost i to otvoreno kažu.

Najogoljeniji izraz takve politike ipak je višestruko nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka. Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihova političkog predstavnika.

Hrvati su se jasno organizirali 18. rujna 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, onoga ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su pak u Sarajevu i nakon 1. listopada te iste godine i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima govorili da to „nije njihov rat“. Hrvati su znali obraniti svoj opstanak. I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, obraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije”, stoji u priopćenju Koordinacije udruga HVO BiH. /HMS/

Kulturnemanifestacije (Mladifest)

 

Otkrijte više
Vodič za Biokovo
Medijske usluge
Regionalne vijesti

 

Preporučeno:

Podijeli:

Jedan odgovor

  1. Željko Vukoja napisao:

Continue Reading

KULTURA

MARIJANA SOLDO za ABC portal: “Poseban je osjećaj pjevati pred svojim Širokobriježanima, spremamo večer za pamćenje!”

Published

on

Uoči nadolazećeg blagdana Velike Gospe i Dana grada Širokog Brijega, Trg širokobrijeških branitelja ponovno postaje središte izvrsne zabave, zajedništva i vrhunskog glazbenog programa. Posebnu čar ovogodišnjoj proslavi dat će nastup domaće glazbene nade koja neumorno osvaja publiku svojim autorskim radom. Nakon tri izdana singla i uspješnog nastupa na festivalu Biser Jadrana, pred svojom će publikom otvoriti večer u kojoj nastupa legendarna grupa Magazin te premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu.

Tragom ovih lijepih glazbenih vijesti, razgovarali smo o emocijama uoči nastupa pred Širokobriježanima, putu od prve pjesme do danas te planovima za budućnost.

1. Velika Gospa u Širokom Brijegu jedan je od najvažnijih događaja u gradu. Kako doživljavaš činjenicu da ćeš upravo ti nastupati na velikoj pozornici pred svojim Širokobriježanima?

To mi je zaista velika čast i nešto što ću dugo pamtiti. Posebno mi je drago jer nastupam pred svojim ljudima, u svom gradu, na Veliku Gospu, koja za Široki Brijeg ima posebno značenje. Mislim da nema ljepšeg osjećaja nego stati na pozornicu pred ljudima koje poznaješ i s kojima dijeliš isti grad, iste običaje i uspomene. Dat ću sve od sebe da zajedno napravimo jednu lijepu večer koju ćemo svi pamtiti.

2. Iza tebe je vrlo uspješno razdoblje – objavila si već tri pjesme, a ukupno ih imaš četiri. Kako je izgledao tvoj put od prve pjesme do danas?

Sve je krenulo pjesmom „Vrati mi ljubav“, a nakon nje počele su dolaziti i nove pjesme i nove prilike. Danas iza sebe imam četiri autorske pjesme, od kojih su tri već objavljene, i mogu reći da sam jako ponosna na taj put. Svaka pjesma mi je donijela nešto novo, ali i dodatnu motivaciju da nastavim raditi i razvijati se. Puno mi znači što ljudi prepoznaju moj rad i što moja glazba polako pronalazi svoj put do publike.

3. Na koncertu ćeš premijerno izvesti svoju četvrtu pjesmu, koja službeno izlazi u rujnu. Što ti znači da će upravo Širokobriježani prvi imati priliku čuti je uživo?

To mi je posebno emotivno. Četvrtu pjesmu ću prvi put uživo otpjevati upravo pred svojom publikom u Širokom Brijegu, a službeno izlazi u rujnu. Nekako mi je prirodno da je upravo moj grad prvi čuje. Nadam se da će se publici svidjeti i da će nakon koncerta s nestrpljenjem čekati njezin izlazak.

4. Nedavno si nastupila i na festivalu Biser Jadrana. Kakvo ti je bilo iskustvo nastupati na jednom takvom festivalu i što ti je taj nastup donio?

Biser Jadrana mi je bio jedno jako lijepo i vrijedno iskustvo. Na festival je stigao veliki broj prijava, a biti među odabranima i nastupiti u takvom okruženju za mene je bilo veliko priznanje. Festival mi je donio novo iskustvo, upoznala sam zanimljive ljude i izvođače, a najvažnije od svega – dobila sam dodatnu potvrdu da želim nastaviti ovim putem i još više ulagati u svoju glazbu.

5. Na Veliku Gospu nastupaš prije grupe Magazin. Kako ti zvuči činjenica da ćeš upravo ti otvoriti večer u kojoj nakon tebe nastupa jedno od najpoznatijih imena hrvatske zabavne glazbe?

Iskreno, zvuči mi pomalo nestvarno. Magazin je bend uz koji su odrasle generacije i velika je stvar dijeliti pozornicu s takvim imenom. Meni je ovo prije svega velika motivacija i prilika da se predstavim publici i pokažem ono na čemu sam radila. Dat ću sve od sebe da dobro otvorim večer i zagrijem publiku za ono što slijedi.

6. Hoće li publika na koncertu čuti samo tvoje autorske pjesme ili pripremaš i neke posebne obrade?

Bit će svega. Naravno, posebno mi je važno predstaviti svoje autorske pjesme jer je to ono što gradim i čemu želim dati prostor, ali pripremila sam i pjesme koje publika dobro poznaje i voli. Želim da koncert bude raznolik, energičan i da se ljudi od prve do zadnje pjesme dobro zabave.

MARIJANA SOLDO SIROKI BRIJEG 3

7. Što bi voljela da ljudi osjete kada čuju tvoje pjesme – koja je poruka koju želiš ostaviti svojom glazbom?

Najviše bih voljela da se ljudi pronađu u mojim pjesmama. Glazba je za mene emocija i način da prenesemo ono što ponekad ne znamo izgovoriti riječima. Želim pjevati o stvarnim emocijama, ljubavi, životu i svemu onome kroz što ljudi prolaze. Ako moja pjesma nekome uljepša dan, probudi uspomenu ili mu jednostavno izmami emociju, onda je za mene napravila ono zbog čega je nastala.

8. Imaš li prije izlaska na pozornicu tremu i kako se nosiš s njom kada znaš da ispred sebe imaš domaću publiku?

Naravno da postoji trema, mislim da je ona uvijek prisutna kada ti je do nečega stvarno stalo. Ali s vremenom sam naučila tu tremu pretvoriti u pozitivnu energiju. A kada znam da je ispred mene moja domaća publika, možda je trema još veća, ali je zato i emocija puno jača. Kada krene prva pjesma, sve nestane i jednostavno uživam u trenutku.

9. Što ti je trenutno najveća želja kada je u pitanju tvoja glazbena karijera?

Najveća mi je želja nastaviti stvarati dobre pjesme i pronaći svoj prepoznatljiv glazbeni put. Želim da svaka nova pjesma bude korak naprijed i da me ljudi prepoznaju po emociji, interpretaciji i onome što donosim. Naravno, voljela bih nastupati na što više velikih pozornica i festivala, ali najvažnije mi je da ostanem svoja i da radim glazbu u koju vjerujem.

10. Za kraj, što bi poručila Širokobriježanima i svima koji će 15. kolovoza doći na koncert?

Pozivam vas sve da nam se pridružite 15. kolovoza i da zajedno proslavimo Veliku Gospu i Dan grada Širokog Brijega. Meni će biti posebno drago stati pred svoje Širokobriježane i podijeliti s njima ovu večer. Pripremila sam puno dobre glazbe, emocije i jednu posebnu premijeru, tako da se nadam da ćemo zajedno napraviti atmosferu za pamćenje. Vidimo se na koncertu!

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba