Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman izrazio je danas zabrinutost zbog pokušaja proširenje rudnika u središnjoj Bosni kojim bi se ugrozio opstanak oko 1.000 Hrvata povratnika nedaleko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, o čemu je izvijestio i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.
Rudnik Gračanica koji djeluje u sastavu Elektroprivrede BiH sa sjedištem u Sarajevu zatražio je proširenje eksploatacije ugljena u rudniku u mjestu Donja Ričica kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Takvu inicijativu podupiru lokalni bošnjački vijećnici, a hrvatski dužnosnici, koji su u manjini, tome se oštro protive.
Oni su zatražili zaštitu i iz Republike Hrvatske, pa je hrvatski šef diplomacije odlučio posjetiti to mjesto gdje se susreo s lokalnim predstavnicima i dužnosnicima Hrvata iz BiH, piše Hina.
Zaobilaženje procedure
Grlić Radman je u izjavi za medije naveo kako inicijativa za proširenje eksploatacije ugljena pogađa između 600 i 1.000 Hrvata iz 64 domaćinstva budući da im se planira oduzeti čak 78 hektara privatne imovine.
“Oni smatraju da je to više politički motivirano, a ne ekonomski. Ovdje se radi o pokušaju jedne prisilne eksproprijacije privatne imovine”, rekao je Grlić Radman.
Dodao je kako se sada pokušavaju zaobići procedure kako bi se županijske i općinske vlasti isključile iz donošenja odluka, a rudokop dobio dopuštenje za proširenje na štetu Hrvata. Po istim navodima to bi uključio čak i rušenje groblja.
Izvijestio je kako je nakon što je dobio pismo mještana Donje Ričice o svemu izvijestio visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. Njemački diplomat je obećao ispitati ovaj problem, pojasnio je ministar vanjskih i europskih poslova.
Mogući ozbiljni problemi
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ima velikih problema s nabavom ugljena koji je potreban da bi mogle raditi termoelektrane u njezinu sastavu. S druge pak strane Europska komisija inzistira na postupnom prijelazu s proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
BiH bi se zbog toga mogla suočiti s ozbiljnim problemima već početkom 2026. godine kada na snagu stupa mehanizam prekograničnog poreza za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) koji uvodi Europska unija kako bi smanjila emisiju štetnih plinova i zaštitila okoliš.
Ovaj mehanizam znači da će proizvodi poput čelika, aluminija, cementa i drugih koji dolaze u EU iz drugih zemalja biti oporezovani prema količini ugljika koji je otpušten u atmosferu prilikom njihove proizvodnje./HMS/
Bez nje čovjek možda nastavlja živjeti izvana, ali iznutra polako slabi. Najveća tragedija našega vremena nije tjelesna glad, nego glad duše. Mnogi ljudi imaju gotovo sve što im je potrebno za ugodan život, a ipak osjećaju prazninu koju ne mogu objasniti. Imaju dom, posao, prijatelje, mogućnosti i sigurnost, ali u dubini srca osjećaju da nešto nedostaje. Ta praznina nije znak da im treba još novca, više uspjeha ili više zabave. To je čežnja duše za Bogom. Sveti Augustin je zapisao: „Nemirno je srce naše dok se ne smiri u Tebi.“ U tim riječima nalazi se velika istina o čovjeku. Bog nas je stvorio za sebe i zato nijedna zemaljska stvar ne može potpuno ispuniti ljudsko srce.
