San mu svu noc nije dolazio..Svakakve filmove o proslom i buducem vremenu motao je u glavi..Zurio u zid kao onu noc u sali gde su cekali razoruzani smrt..
Zora ga prevari i on sklopi oci ..Film krenu i onaj rov ispod koje zubori reka,i tisina da se ni vlastito disanje nije culo..Cekali su da Srbi krenu proplankom i da ih potamane kao zeceve..Drug do njega mu ugura zapaljenu cigaretu u ruci al on je ugasi na goloj zemlji u kojoj su bili urovljeni..
Tad sa suprotne strane od kud su cekali Srbe da krenu prema srpskim selima ugledase nekog ko se jos uvek drzao tog dela sume..
Tisina je bila nepodnosljiva ,samo zubor vode ispod njih je cinio ovu noc zivom..Cak se i mesec cas krio iza oblaka,cas se opet pojavljivao u svoj svojoj mlecnoj svetlosti i obasjavao proplanak..
Sineeee! cu se tiho dozivanje..
Niko ne odgovori pa ce opet zenski glas…Sineeee!
Jos trenutak je stajala pod krosnjom drveca a onda cuse glasnu viku…Sasaaaaaaaa sineeee,majka je..Ponela sam vam nesto za pojesti…Sineeee!
Majko ne izlazi na proplanak ,zaseda je tu,ubice teeee….oglasi se sin i Deni oseti jezu koja mu se sliva niz kicmu..
Dolazim sineeee,nece oni ubiti majku i oni su necija decaaaa…
Ne polazi,vracaj se kuci odmah…glas je bio neumoljiv al majka pusti korak i skoro trceci sa punom korpom u rukama prema glasu odakle se javljao sin..
Vracaj se majkooo…glas pun ocaja pisnu kao kos ,kad zasteka mitraljez…Zena se samo prope uvis podizuci korpu u rukama a onda lagano klonu ka zemlji.Bila je sva u crnom..Verovatno joj je neko vec bio ubijen..
Majkooooo! vrisnu glas a onda krenu pucnjava pravo prema rovu gde su bili ukotvljeni Denijevi drugari..
Neko je tiho psovao onog ko je pucao u zenu al usred te psovke samo se okrenu na stranu jer mu je metak pogodio slepoocnicu..
Sam prizor zene koja pada u mnogima je napravila pometnju da cak nisu ni pipnuli oruzje vec su se pod naletom sina i njegove druzine spustali ka reci,klizeci niz golu zemlju i zapinjuci u po neki kamen koji bi im usporio odstupanje…Pored reke urastao u travi je bio put kog su nekad koristili seljani i oni jurnuse tim putem iako im je trava bila do pojasa..Culi su sina gde redi za majkom al su culi i one koji su pucali za njima pa se plan o unistenju Srba pretvori u opstu bezaniju..Kad su uleteli u sumu koja im je bila siguran spas tad cu pucnjavu i oseti udarac posred stomaka..Najpre mu se ucinilo da ga je neko osinuo granom a onda oseti nesnosni bol koji ga baci na kolena..Tad ugleda svog druga iz detinjstva…Cu i krik i primanje njegovog tela u Tonijevim rukama..
Jao Deni sta ucinih…ote se glas kao kroz maglu..
Cu jos jedan glas,,Sta se stresiras ,vidis da je balija?
Toni ga lagano spusti a onda ispustajuci krike skoci na govornika…Deni kao da oseti neku snagu i ucini mu se dok je gubio svest da leti ka oblacima…
Iz kosmarnog sna se trze al opet mu se oci zatvorise i opet ugleda majku koja se nekako podize uvis dok joj korpa pada iz ruke i kotrlja se a zatim se uvija celim telomi pada na kolena…Opet otvori oci dok mu je u grudima bila takva bol da nije mogla da se meri s onom boli kojom ga je drug razneo na komade..Pomisli na svoju majku i tad mu krenuse suze koje nikako nije uspevao da zaustavi..Po prvi put iz njega pokulja sva bol gubitka jedine zene koja ga je bezuslovno volela i koja je zbog njega ocuvala decu svoje pokojne sestre i bila zena sestrinom muzu sve do njegove smrti..
Uveliko je svanulo..Policajac koji je usao u prostoriju gde je bio Deni isprva bi zatecen onolikim suzama a onda samo rece,,Idi kuci.Slobodan si.”nastavice se Jagoda Savic
Godinama sam mislila da me sposobnost da razumem ljude štiti od loših odnosa.
Mnogo kasnije sam shvatila da me je upravo ta sposobnost ponekad najduže zadržavala u njima.
Više od dvadeset godina zanima me čovekov unutrašnji svet.
Moj put je počeo kroz duhovnost i proučavanje poznanja duše, mnogo pre nego što sam počela ozbiljnije da se bavim psihologijom odnosa.
I veoma rano naučio me je nečemu u šta i danas verujem:
Promena počinje od nas.
Od spremnosti da pogledamo sebe. Da vidimo i svoje svetlo i svoju tamu. Da prepoznamo ono što ponavljamo i menjamo ono što možemo.
Dugo mi je taj pogled bio prirodan.
Kada nešto zaboli, pitaj se šta ti to govori o tebi. Kada se nešto ponavlja, pogledaj svoj obrazac. Kada odnos ne funkcioniše, vidi šta ti možeš drugačije.
I mnogo toga u tome jeste dragoceno.
Ali postoji granica koju tada nisam dovoljno dobro videla…
Samopreispitivanje može da nas menja.
Ali može i da nas navikne da svaki put kada nas neko povredi prvo tražimo grešku u sebi.
Manipulativne obrasce počela sam ozbiljnije da proučavam mnogo kasnije.
Imala sam sreću da učim od nekoga ko mi je otvorio potpuno drugačiji pogled na tu stranu ljudskih odnosa.
I tada sam naišla na nešto što me je posebno zaintrigiralo:
Tamnu stranu empatije.
Ne kao dijagnozu. Ne kao etiketu za druge.
Nego kao paradoks.
Jer ista sposobnost koja nam pomaže da duboko razumemo drugog čoveka može da postane razlog zbog kojeg predugo ostajemo tamo gde nas boli.
Vidimo strah iza povlačenja. Povredu iza grubosti. Nesigurnost iza kontrole.
Tražimo razlog.
I često ga pronadjemo.
A onda se dogodi nešto što je mnogo teže primetiti…
Počnemo da mešamo razumevanje sa opravdavanjem.
A razlog nije isto što i opravdanje.
Neko može biti povredjen i može povredjivati.
Može imati svoju priču i ipak biti odgovoran za ono što radi.
Možemo razumeti zašto je neko takav i ipak odlučiti da nešto više ne prihvatamo.
Dve stvari mogu biti istinite istovremeno.
Ali to ne znači da imaju istu težinu, istu posledicu ili da jedna poništava drugu.
Ono što sam kasnije naučila nije poništilo ono u šta sam verovala godinama.
Dopunilo ga je.
Raditi na sebi ne znači preuzeti svu odgovornost na sebe.
Razumeti drugoga ne znači napustiti sebe.
Empatija ne znači beskonačno pomerati sopstvene granice da bismo napravili mesta za tudje rane.
I upravo zbog toga sam počela da pišem.
Jer je meni nečije znanje pomoglo da jasnije vidim neke stvari u svom životu.
I pomislila sam da možda nešto od onoga što sam ja kroz godine naučila može pomoći nekome da jasnije vidi nešto u svom.
Ne da bih postavljala dijagnoze.
Niti da bih čoveka svodila na njegov najgori obrazac.
Mene je oduvek više zanimalo ono što nije tako jednostavno…
Kako da razumemo čoveka, a ne izgubimo sebe.
Kako da vidimo dobro u nekome, a ne poričemo ono što nije dobro.
Kako da volimo nekoga, a ipak vidimo ono što nas boli.
I kako da postavimo granicu, a da ne moramo drugog čoveka da pretvorimo u čudovište da bismo na tu granicu imali pravo.
Jer čovek retko stane u jednu etiketu.
A još redje u jednu istinu.
Možda sam upravo zato najviše počela da pišem o onome što ostaje izmedju tih istina.
O prostoru u kojem možemo razumeti i ne opravdati. Voleti i videti. Saosećati i postaviti granicu. Videti tudju ranu, a ne dozvoliti da zbog nje zanemarimo svoju.
Jer najteže stvari u odnosima često nisu ni crne ni bele.
I mislim da su upravo iz tog prostora nastale moje #PsiholoskeSiveZone
Već sljedeći tjedan možemo očekivati preliminarne razgovore o uspostavi nove vlasti na federalnoj i državnoj razini. Od potencijalnih partnera HDZ BiH će prije svega tražiti izmjene Izbornog zakona i nastavak europskog puta BiH.
VijestiBiH
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović zadovoljan je izbornim rezultatom svoje stranke i ne misli da će mali postotak neobrađenih biračkih mjesta te glasovi koji stižu poštom bilo što bitnoga promijeniti.
“Naravno, bilo je napeto, neki su stvarali klimu koja bi trebala na neki način vratiti nas u neku prošlost u razmišljanju o izborima. U HDZ-u BiH taj dio naše političke kulture tako je definiran da afirmativno pričamo o vremenu ispred nas. Nismo se pretjerano bavili onim što je prošlo. Pogotovo nismo konkurenciju na bilo koji način željeli eksponirati, odnosno ostavili smo im tu mogućnost. To sam čak jednom rekao; dajte ljudima mikrofon pa neka kažu tko su, jer o sebi pričaju, ne o nekom drugom”, izjavio je Čović za RTV Herceg Bosne.
Uvjerljiva potpora glasača i dominacija na terenu
Posebno je zadovoljan pobjedom Darijane Filipović u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naročito kada je riječ o razlici u broju glasova u odnosu na njezine protukandidate.
“Govorim o hrvatskom glasačkom tijelu, ostvarila je četiri puta više glasova od prvog idućeg kandidata. Naravno, miješali su se opet glasovi. Zanimljivo je bilo da ljudi koji se žele deklarirati kao veliki Hrvati onda potežu za glasovima od Bihaća, Tuzle, Zenice, Sarajeva i tako dalje, što opet naš Izborni zakon dozvoljava. Pa, eto, njima za pravo, ali poruka našeg glasačkog tijela oko toga je vrlo jasna”, naglasio je.
Zadovoljstvo nije izostalo ni kada je u pitanju rezultat kojeg je njegova stranka ostvarila u utrci za federalni parlament te PArlamentarnu skupštinu BiH.
VijestiBiH
“Što se tiče županija, tu pravimo jednu analitiku što se događa u pojedinim općinama i gradovima, ali u osnovi Posavina je jako dobr rezultat. Zapadna Hercegovina je jako dobra, hercegovačko-neretvanski prostor je izvrstan, u Hercegbosanskoj županiji je ogroman napredak, a za zeničko-dobojski prostor znali smo da ćemo imati određeni pad, ali je relativno vrlo dobro. Središnja Bosna je nešto što nas još ovako malo opterećuje, mada i taj dio kroz druge elemente možemo do kraja zaštititi. Mislim da ćemo u konačnici imati osam mandata, iako smo računali s devet. Ali opet, kad gledate odnose unutar hrvatskih političkih stranaka, to je nešto što bi trebalo zabrinuti našu oporbu, bez obzira na to što oni danas govorili. Mislim da smo opet negdje na tragu toga da imamo četiri do četiri i pol puta više glasova od sredine do sredine nego bilo koji drugi politički subjekt među Hrvatima Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović.
Uspostava vlasti, Izborni zakon i strateški razvojni planovi
Kada je riječ o sazivu novih domova naroda, Čović misli kako će HDZ BiH imati više izaslanika nego u sadašnjem. Kontakti s pobjednicima iz drugih naroda već su uspostavljeni.
“Logično bi bilo da oni koji su dobili najviše glasova u jednom, drugom i trećem narodu međusobno komuniciraju i zakažu te sastanke. Siguran sam da ćemo idući tjedan imati sastanke, bilo da su u Mostaru, Sarajevu ili Banjoj Luci. To je pitanje dogovora, ali partnerski su odnosi tako da ne vidim tu problema. To bi bili prvi, preliminarni razgovori da vidimo kojom dinamikom i kako raditi dalje”, pojasnio je.
Na upit o razgovorima o podjeli pozicija te gdje se i kako one vide, ističe se da će biti i želja i pozicija jer je dosta toga unaprijed definirano u odnosima. “Znamo da će ovaj put Bošnjak biti predsjedatelj Vijeća ministara, a onda to samo po sebi traži neke dogovore i oko nekih drugih resora, ali rano je još oko tih detalja pričati. Najvažnije je da imamo jedno uvjerenje da smo završili proces izbora, da ostaje iza nas i da se okrenemo budućnosti”, istaknuo je.
Čović želi razgovore što prije, ali i naglašava kako se neće srljati jer su prioriteti za njegovu stranku sasvim jasni – europski put Bosne i Hercegovine i, prije svega, Izborni zakon.
“To je prioritet svih prioriteta. Znači, radi Bosne i Hercegovine, ne samo radi hrvatskog naroda. Vidjeli ste koliko nam je bilo potrebno da na neki način održimo stabilnost u Bosni i Hercegovini samo zbog toga što se netko drznuo i grubo nasrnuo na Ustav Bosne i Hercegovine i oduzeo pravo Hrvatima da se predstavljaju u Predsjedništvu. Srećom, te politike su ovaj put faktički poražene unutar bošnjačkog političkog tijela. Međutim, ne možemo mi u neizvjesnosti čekati neki idući ciklus. To treba odmah riješiti. Pravi partneri će to odmah staviti na stol. Neke prijedloge već imamo u parlamentarnoj proceduri. Možemo ih završiti faktički odmah, a možemo drugačije razgovarati i o nekim drugim modelima. Međutim, taj posao treba ostaviti iza nas. Ustav se ne treba mijenjati za takve stvari, dovoljno je promijeniti Izborni zakon”, jasan je predsjednik HDZ-a BiH.
VijestiBiH
Osim Izbornog zakona i europskog puta BiH, Čović je najavio i razgovore o Strategiji do 2040. godine, koja bi trebala nuditi rješenja za pokretanje ključnih projekata potrebnih za ekonomsku i socijalnu stabilnost zemlje./HMS/
Preporučeno:
VIDEO ČOVIĆ: Nastavljamo raditi za dobro hrvatskog naroda i BiH
ČOVIĆ GLASOVAO U MOSTARU: Ovo je veliki dan za hrvatski narod i cijelu BiH
VIDEO ČOVIĆ: Zajedništvom gradimo budućnost hrvatskog naroda i europsku BiH