Connect with us

KULTURA

Iz prošlosti Širokog Brijega: Restoran ‘Kod Čolića’ – mjesto susreta sportaša i prijatelja

Published

on

Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je tekst i fotografiju iz prošlosti s opisom ‘Ivan Zeljko Čolić (1945.-2020.)’.

Komentar: Ivan Zeljko Čolić rođen je u Donjem Crnču, a ugostiteljsku školu završio je u Mostaru.

 

 

U Ulici Silvija Strahimira Kranjčevića 25 otvorio je 1978. godine restoran „Kod Čolića“.

Ivan Zeljko u Mostaru u ugostiteljskoj školi oko 1963.

Uz suprugu Slavu prvi uposlenici bili su Mladen Pavković, Vinko Čolak, Marica Soldo, Ankica Karačić, Gordana Čović i drugi. Restoran je 1994. godine proširen i preuređen te, zahvaljujući sinovima Damiru i Teofilu, uspješno radi i danas.

Ivan Zeljko u vlastitom restoranu oko 1979. godine.

Lijevo za stolom: Martin Novoselac, Drago Vabec, ?, stoji na čelu stola Ivan Zeljko Čolić. Desno za stolom: ?, Rajko Vujadinović, Branko Devčić, Marko Mlinarić, ?, i Srećko Bogdan. Desno stoje crnčani Ivan Zeljko Perkanović i Ivan Zeljko Mišić.Iz prošlosti Širokog Brijega: Restoran ‘Kod Čolića’ – mjesto susreta sportaša i prijatelja

Nogometaši zagrebačkog Dinama kod Čolića 1979. godine.

Ivan Zeljko Čolić nazdravlja s Velimirom Zajecom. Pored Čolića, u prvom planu, golman Tomislav Ivković, Snješko Cerin i prvi golman s brkovima Željko Stinčić.

Nogometaši zagrebačkog Dinama kod Čolića 1979. godine.

Nogometna utakmica Mladost – Dinamo, odigrana u veljači 1979. godine, završila je uvjerljivom pobjedom zagrebčana rezultatom 6:1. Susret je održan u sklopu akcije „Velika četvorka – vaš gost“, pod pokroviteljstvom SN-revije. Trener modrih je bio Vlatko Marković.

 

 

Autori fotografija: Nije specificirano/ Arhiv: obitelj pok. Ivana Zeljke.

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

U UTORAK: ZAŠTO JE UBIJEN I ZAŠTO GA HRVATI NE ČITAJU, jedna analiza teksta HRVATSKI USTAŠE I KOMUNISTI

Published

on

 

Bruno Bušić bio je za onaj režim opasan upravo i osobito zato što je odbio ulogu koju mu je on namijenio. Mlad, suvremen, politički pismen, s rečenicom izvan emigrantske galame i partijskoga drvenog jezika, ulazio je u samu jezgru jugoslavenskog mehanizma vladanja: u moralni rašomon crvenih i crnih kao trajni obrazac hrvatske podložnosti. Ništa manje 2026.

Njegov tekst Hrvatski ustaše i komunisti predstavlja pokušaj demontaže formule po kojoj se hrvatsko pitanje smjelo pojaviti jedino kao pitanje krivnje. Ako su Hrvati trajno zarobljeni između ustaške hipoteke i komunističke presude, tada ne mogu misliti vlastitu slobodu bez tuđeg dopuštenja. Bušić je tu zamku razumio bolje od mnogih svojih suvremenika. I mnogih naših.

U tome je bila njegova krucijalna opasnost. Ekstremista u ideološkom smislu je lako izolirati. Čovjeka koji otvara mogućnost političke sinteze bitno je teže neutralizirati. Bušić razlike između ustaša i komunista ne briše, već ih podređuje višem pitanju državnosti, slobode i nacionalnog samopoštovanja. Sukus hrvatske ideje vraća iz područja unutrašnjih prijepora u područje ideološke sinteze. Time režimu oduzima najvažnije oružje: pravo da svaku hrvatsku političku misao vrati u 1941. godinu. I tako je drži kao perpetuum mobile svake nacionalne kastracije.

Zato je ubijen. A Hrvati ga slabo čitaju jer bi čitanje Bušića značilo ponovno otvoriti neugodno, bolno pitanje: koliko je naše neslobode proizvedeno izvana, a koliko smo je prihvatili kao vlastiti moralni komfor. I jer ono lišava ugode moralne supremacije temeljem pripadnosti ideološkom fetišizmu 20. stoljeća.

Od šezdesetih godina u hrvatskoj političkoj emigraciji postupno sazrijeva svijest da se hrvatsko pitanje ne može riješiti trajnim zarobljavanjem u podjeli na “crvene” i “crne”. Počinje se oblikovati spoznaja da državna ideja mora nadvisiti ideološke biografije, poraze, krivnje i naslijeđene unutarnje obračune.

Upravo se to, u velikoj povijesnoj gesti, dogodilo devedesetih: hrvatska država nastala je kao sinteza različitih struja okupljenih oko prava na slobodu i suverenost. No čim je država stvorena, ponovno je započeo rad na istoj podjeli — kao da se hrvatsku političku svijest mora stalno vraćati u moralni labirint prošloga stoljeća, ondje gdje prestaje razgovor o državi, interesu i budućnosti.

Ovaj ćemo tekst zato pažljivo, ne prekratko recenzirati s motrišta okolnosti u kojima živimo: postojanja hrvatske suverene države, njezinih međunarodnih odnosa, pripadnosti i obveza, kao i njezina položaja u cikloni posthladnoratovskih odnosa suvremenih svjetskih hegemona.
Vanja Zlatović

Continue Reading

KULTURA

Zdravka Babic..PJESNIK

Published

on

 

Rodio se u kaplji tinte,

sa srcem od helijuma

i kapitalom u krvi .

Znao je pričati

nemuštim jezikom trava.

Dogovarao se sa prorocima.

Volio je…

Lirikom sreće je hranio

Zavodjen suzama i sjajem očiju

zagrizao je jabuku greha

Poemom poljupca pisao utrnule želje…

A MUZA

………………..

Muza je plakala .

………………….

Ogledalo očiju razbila

gledajući kako zvjezde silaze u smrt

A oni nisu pomislili želju.

PJESNIK

…………………

Srce je svezao u čvor, gušeći bol

unutar svoje pastoralne duše

Predao je bitku.

Čekajući ispovijest Šeherzade

U CVJETNIM VRTOVIMA

Zdravka Babic

Continue Reading

EKONOMIJA

Marija Buhač u Tirani, na proslavi 20. obljetnice Jadransko-jonske euroregije

Published

on

 

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u Tirani (Republika Albanija) sudjeluje na svečanomu obilježavanju 20. obljetnice postojanja i uspješnoga djelovanja Jadransko-jonske euroregije, organiziranom od strane Skupštine JJE-a, pod nazivom “Vizija za budućnost Jadransko-jonske euroregije”.

– Kao što je i naglašeno, ovo okupljanje prigodom je kako za promišljanje o dosadašnjim postignućima ove udruge, tako i za zajedničko oblikovanje naše buduće vizije. HNŽ, kao jedna od osnivačica Jadransko-jonske euroregije, preuzela je na sebe značajan dio odgovornosti za njezin rast i razvitak, na tragu stvaranja preduvjeta za bolju, sigurniju, europsku budućnost svih naših zemalja članica. Na tomu tragu, dijelimo i ponos zbog svega ostvarenoga, a osobno, kao članica Izvršnoga odbora JJE-a, i radost sudjelovanja na obilježavanju ovoga okruglog jubileja – poručila je Buhač.Galerija 3Galerija 2

U sklopu svečanosti održan je i seminar “Globalno građansko obrazovanje kao zajednički nazivnik za bolju provedbu ciljeva održiva razvitka u IPA zemljama”, organiziran uz potporu projekta Gear-UP! Riječ je o projektu u kojemu je jednim od partnera i JJE-a, a čiji je cilj ubrzati napredak prema održivu razvitku kroz vrijednosti i načela Globalnoga građanskog obrazovanja, shvaćenoga kao alat solidarnosti i promjene za stvaranje održivijega i pravednijeg svijeta. Krajnjim korisnicima su uglavnom mladi ljudi i organizacije civilnoga društva iz različnih dijelova Europe.

Vrijedi podsjetiti kako Jadransko-jonska euroregija broji 33 članice što ju čini najvećom mrežom regionalnih i lokalnih vlasti u Jadransko-jonskom makroregionalnom području. O važnosti ovoga zbivanja svjedoči i nazočnost albanskoga predsjednika Bajrama Begaja, u pratnji predstavnika Vlade i Parlamenta Albanije Ervina Deme i Taulanta Ballae.

Logo

 

Pristup informacijama

Ustav

Proračun

Korisne poveznice

Relevantne poveznice

Mapa stranice

Kontakt

Vijesti

Autorska prava © 2026 Vl

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba