Connect with us

KULTURA

Iz rukopisa…. nepoznatog autora…..

Published

on

MILIJUNAŠ SE VRATIO U KUĆU GDJE MU JE UMRLA ŽENA… A NA VRATIMA SU GA ČEKALE DVIJE BOSONOGE DJEVOJČICE KOJE SU ZNALE NJEGOVO IME
DIO 1
Vrata stare kuće zaškrgutala su dugo… gotovo ljudski.
Moisés Ferreira stajao je nepomično na pragu.
Nije kročio tamo od Beatrizina pogreba.
Dvije godine izbjegavao je taj miris vlage, tu staru drvenu podlogu, namještaj prekriven bijelim plahtama koje su izgledale kao tijela koja čekaju u tišini.
Došao je odmoriti.
Tako mu je barem rekao terapeut.

Ali čim je ušao…
znao je da kuća nije prazna.

Na kraju hodnika, kraj stražnjih vrata…
stajale su dvije djevojčice.
Male.
Bose.
U haljinama zaprljanim zemljom.
Jedna je imala možda četiri godine.
Druga… tri.

Obje su u rukama držale komad tvrdog kruha.
I gledale ga bez treptanja.

Moisés je osjetio hladnoću niz kralježnicu.
— Tko ste vi? — upitao je, glasom koji mu je zadrhtao.

Starija je privukla mlađu k sebi.
Nije odgovorila.

Kuća je bila usred ničega.
Daleko od sela.
Okružena drvećem i prašnjavim putovima.

Nije bilo automobila.
Nije bilo odraslih.
Nije bilo nikoga.

Samo dvije djevojčice…
koje su izgledale kao da čekaju satima.
Možda danima.

Moisés je spustio ruksak.
— Neću vam nauditi… jeste li same?

Starija je klimnula.
Taj mali pokret stegnuo mu je srce.

Pogledao je prema kuhinji.
Pa prema otvorenim vratima.
Kao da očekuje da će se netko pojaviti i objasniti sve.

Nitko nije došao.

Mlađa je pokušala ugristi tvrdi kruh.
Teško.
Usne su joj bile ispucale.
Stopala prljava.
Oči umorne.

To nije bila igra.
To je bila glad.

— Kako se zoveš? — upitao je.

Starija je oklijevala.
Stisnula ruku sestri.
— Julia.

— A ona?
— Joana.

Mlađa je spustila pogled kad je čula svoje ime.

Moisés je osjetio nešto čudno.
Ne strah.
Ne baš.

Kao da se u njemu otvorila vrata koja su dugo bila zatvorena.

Od Beatrizine smrti, njegov život bio je samo raspored.
Sastanci.
Ugovori.
Crni automobili.
Velike kuće.

Ljudi koji ga zovu “gospodine Ferreira”.
Kao da novac može ispuniti prazninu kreveta.

Ali ništa mu nije vratilo glas njegove žene.
Nijedan liječnik je nije spasio.
Nijedna tišina nije prestala boljeti.

Zato se vratio.
Jer ga je doktor nagovorio.

— Ne vraćaj se da patiš… vrati se da prestaneš bježati.

Mislio je da će najteže biti ući u sobu gdje je Beatriz čitala.
Pogriješio je.

Najgore je bilo pronaći dvoje napuštene djece…
u kući gdje je pokopao posljednje sretne uspomene.

Izvadio je telefon.
Nema signala.

Izašao je.
Ništa.

Na katu, uz prozor, jedva jedna crtica.
Nazvao hitne službe.
Veza je pukla.
Pokušao opet.
Ništa.

Julia ga je gledala.
Mirno.
Kao da je već naučila da odrasli ne rješavaju stvari.

To ga je pogodilo više nego što je očekivao.

Vratio se u kuhinju.
Pronašao rižu, zob, nekoliko konzervi i prezrelo voće.
Skuhao što je mogao.

Djevojčice su sjele.
Ali nisu dirale hranu.

— Možete jesti — rekao je.

Julia je pogledala tanjur.
Pa njega.

— Hoćete li nas poslije izbaciti?

Moisés se ukočio.
Žlica mu je zadrhtala.

— Tko vam je to rekao?

Julia je šutjela.
Joana je sakrila kruh u džep.
Kao da će joj ga netko uzeti.

Moisés je kleknuo pred njih.

— Slušajte me. Večeras vas nitko neće izbaciti.

Julia mu nije vjerovala.
Ali Joana je počela jesti.
Polako.
Kao da bi svaki zalogaj mogao nestati.

Kasnije je uspio dobiti policiju.
Rekli su da će doći kad budu mogli.

Noć je pala brzo.
Polje je utihnulo.
Kuća je škripala pod vjetrom.

Namjestio im je krevete na kauču.
Dao čiste majice.
Vodu.
Deku.

Julia nije puštala Joanu.
Ni u snu.

On je sjedio nasuprot.
Nije mogao zaspati.

U ponoć…
čuo je šapat.

Joana je govorila kroz san.
Lice joj mokro od suza.

— Mama je rekla… ako čovjek dođe… ne smijemo se bojati.

Moisés je prestao disati.

Približio se.

Julia je naglo otvorila oči.

I prije nego što je išta pitao…
rekla je drhteći:

— Imala je vašu fotografiju.

Zašto je majka tih djevojčica imala njegovu sliku?
I kakva ih je tajna dovela baš u kuću gdje je umrla Beatriz?
👇👇 NASTAVAK U KOMENTARIMA

Continue Reading

KULTURA

Preminuo Tomislav Dretar, član DHK HB

Published

on

 

U Bruxellesu je 25. lipnja 2026., u osamdeset drugoj godini života, preminuo član Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Tomislav Dretar.
Tomislav Dretar rođen je 2. ožujka 1945. u Novoj Gradišci, Diplomirao je organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, a magistrirao u Sarajevu. Bio je nastavnik u Bosanskoj Krupi, sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću i predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću, a zatim se bavio novinarstvom.
Objavljivao je prijevode s francuskoga, njemačkoga, latinskoga i slovenskoga jezika, rasprave, znanstvene referate i članke u mnogim časopisima. Giacomo Scotti je na talijanski jezik preveo izbor iz Dretarove poezije Sorella della notte (Napulj, 1984.). Zastupljen je u više antologija. Urednik je antologija (izbor, prijevod i predgovor) Sublimisme balkanique – Tom 1 – poètes de Croatie i Sublimisme balkanique – Tom 2 – poètes de Bosnie-Herzégovine. U rukopisu mu je ostao prijevod poezije Petra Gudelja na francuski jezik.
Živio je u Bruxellesu, Belgija.
Objavljena djela: Vox interioris, pjesme, Sarajevo, 1976.; Drska perunika, pjesme, Banja Luka, 1980.; Nedostupna staza, pjesme, Bihać, 1984.; Protjecanja, Bihać, 1984.; Sorella della notte, pjesme, Napulj, 1984.; Knjiga čežnje, pjesme, Bihać, 1986.; Slika, unutarnja rukovet, pjesme, Beograd, 1988.; Gorka srma, pjesme, Bihać, 1989.; Potraga za rubom, pjesme, Kikinda, 1989.; Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.; L’Image,le florilège des lumières, pjesme, Pariz, 2001.; Kotva, Bruxelles, 2005.; Le Foyer des paroles, Pariz, 2006.; Douleur, Rhapsodie tsigane (s G. Adamom), dvojezično fr.-hr., Barry, 2007.; Aux Portes de l’Inaccessible / Na vratima nedostupnog, pjesme, Bruxelles, 2009.; Parole, mon logement social, pjesme, Bruxelles, 2010.; Riječ, poezija i filozofija – estetička rasprava – Uvod u Antologiju poetičkog sublimizma, Bruxelles, 2012.
Posljednji ispraćaj bit će sutra, 1. srpnja 2026., u Bruxellesu, gdje će biti i pokopan.

Continue Reading

EKONOMIJA

Milanović pozvao Plenkovića na hitan sastanak, a premijer odgovorio: “Neka zove Vučića”

Published

on

Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.

Hrvatskapolitika

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,

obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.

S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.

Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića

Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Mostar “prosirena sjednica predsjednistva HDZ-BIH

Published

on

Predsjedništvo HDZ-a BiH: Dogovor ostaje ključ političke stabilnosti

Izdvajamo

29.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22

Pripreme stranačkih tijela za provedbu aktivnosti povezanih s Općim izborima 2026. godine te aktualne političke prilike u Bosni i Hercegovini obilježile su 30. proširenu sjednicu Predsjedništva HDZ-a BiH, održanu u Mostaru.

U organizacijskom dijelu sjednice razmotreni su proceduralni koraci za predstojeće razdoblje, djelovanje stranačkih organizacija na terenu te obveze i rokovi utvrđeni izbornim propisima i aktima Središnjega izbornog povjerenstva BiH. Posebna pozornost posvećena je pravodobnoj razmjeni informacija i usklađenom postupanju svih stranačkih razina u skladu s važećim pravilima.

Politička rasprava bila je usmjerena na pitanja koja utječu na stabilnost i učinkovitost rada institucija u Bosni i Hercegovini, uz razmatranje tema koje su obilježile sastanke i događaje u proteklom razdoblju. Ocijenjeno je kako politički dijalog mora voditi prema održivim rješenjima, uz dosljedno poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i ravnopravno sudjelovanje triju konstitutivnih naroda u procesima odlučivanja.

U nastavku je razmatran europski put Bosne i Hercegovine, osobito provedba preuzetih obveza i potreba za dogovorom domaćih političkih aktera. Naglašeno je kako puna ustavna ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje hrvatskoga naroda nisu izdvojena pitanja, nego sastavni dio političke stabilnosti, međusobnog povjerenja i vjerodostojnog nastavka procesa europskih integracija.

Novosti

Izdvajamo

BiH

Entiteti

Organizacije

Distrikt

Ostalo

Predsjedništvo

Dužnosnici HDZ BiH

Vizija i misija

Kontakt

Mapa stranice

Autorska prava © 2026 HDZ BiH. Sva prava pridržana.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba