Connect with us

Uncategorized

Izvrsna gradonacelnica Capljine Iva Raguz u posjeti Zagrebu

Published

on

Gradonačelnica Grada Čapljine Iva Raguž sastala se danas u Zagrebu s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom.

Na sastanku se razgovaralo o realizaciji projekata koji se provode uz potporu institucija Republike Hrvatske, kao i o planovima za budući razvoj Grada Čapljine.

Poseban naglasak stavljen je na projekte iz područja obrazovanja, kulture, komunalne i prometne infrastrukture te jačanja poduzetničkog okruženja.

Istaknuto je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom koja je rezultirala realizacijom niza projekata od značaja za lokalnu zajednicu, a koji doprinose unapređenju kvalitete života građana i stvaranju novih razvojnih prilika.

Gradonačelnica Iva Raguž zahvalila je na kontinuiranoj i sustavnoj potpori koju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske pružaju Gradu Čapljini, naglasivši kako takva suradnja ima važnu ulogu u stvaranju uvjeta za održivi razvoj i kapitalne projekte poput novog mosta preko rijeke Neretve u Čapljini.

Continue Reading

KULTURA

Snažan potres probudio stanovnike Širokog Brijega i Mostara

Published

on

Stanovnike Hercegovine, od Mostara, preko Širokog Brijega do Stoca noćas u 2.35 uznemirio je potres. Udar je bio kratak, ali prilično jak, posebice ako znamo da je mnoge uznemirio prenuvši ih iz sna. EMSC (Euromediteranski seizmološki centar) navodi kako je bio magnitude 2,2 po Richteru, a zabilježen je na dubini od 7 km, i to 73 km jugozapadno od Sarajeva te 14 km zapadno-sjeverozapadno od Mostara.

Sudeći prema brojnim komentarima, mnogi su ga osjetili, a najjači udar bio je u Širokom Brijegu i okolici. Ovo su samo neki od komentara stanovnika Širokog Brijega i okolnih mjesta: I u Širokom se osjetio; Dobro prodrma; Jako zatreslo, kratko trajalo; Spavala, probudilo me dok je treslo; Neugodno… Probudilo me iz sna…

Mostarci su ga pak ovako doživjeli: Prepade me dobro; Lagano; Tutanj; Mostar, 8. kat zgrade – kratki udar; Imala sam osjećaj da je bio jači kad je zatreslo…

Dok su iz Stoca komentirali da se potres “samo čuo”…

Stranica potresi.hr pak navodi kako se potres dogodio 6,6 km od Mostara te 4,2 km od mostarskoga naselja Cim. Na prikazanoj karti epicentar je zabilježen između Širokog Brijega i Mostara – odnosno na mostarskom gradskom području.

Foto: Potresi.hr

Seizmološka postaja Republičkog hidromereorološkog zavoda RS-a u Banjoj Luci navodi pak kako je potres magnutude 2,3 po Richteru te procijenjenim intenzizetom u epicentralnoj zoni od 3 stupnja Mercallijeve ljestvice zabilježen s epicentrom u regiji Širokog Brijega.

Potres tog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

Vrisak.info

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

EKONOMIJA

KORDIĆ: Izlazak iz vlasti pokušavaju opravdati lažnom pričom o ugroženosti

Published

on

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić

”Treba li kandidat prije zaposlenja ići na politički razgovor ili je jedino ispravno da se bira prema znanju, iskustvu i zakonom”, upitao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić na svom facebook profilu poručivši kako će ogoliti i tu stvar.

”Prošlo je pet dana od kada je predsjednik Gradskog vijeća javno pozvao da ‘imenujem Bošnjake’ na rukovodeća mjesta u Gradskoj upravi. Važno je da javnost zna istinu. Gradonačelnik ne imenuje državne službenike. Taj proces provodi Agencija za državnu službu Federacije BiH, sukladno zakonu i jasno propisanim procedurama. To vrlo dobro zna i predsjednik Gradskog vijeća”, napisao je Kordić.

Navodi da je ”zato jasno da ovakvi istupi nisu ništa drugo nego politički pritisak i pokušaj stvaranja lažnog narativa kako ja nekome nešto uskraćujem”.

”Istovremeno se kontinuirano pokušava vršiti pritisak kroz pojedine upravne predmete, posebno u vezi s katastrom. I tu su činjenice jasne. Konkretan postupak vodila je službenica bošnjačke nacionalnosti i na nju nitko nije vršio nikakav pritisak. Ako je u bilo kojem dijelu postupka napravljen propust, ja sam prvi koji traži da se sve detaljno ispita i utvrdi odgovornost. Ali pokušaj da se odgovornost politički prebacuje na načelnicu Odjela koja je, u situaciji kada je šef službe bio neaktivan pred odlazak u mirovinu, postupila po sudskim odlukama i aktima nadležnih federalnih tijela, nije ništa drugo nego otvoreni bezobrazluk. Zato želim biti potpuno jasan”, napisao je mostarski gradonačelnik.

Dodao je da je ”ako netko najavljuje izlazak iz vlasti, to isključivo politička odluka i strategija”.

”Ali pokušaj da se takva odluka opravdava lažnom pričom o ugroženosti i navodnom ‘zapošljavanju Hrvata na mjesta Bošnjaka’ neće proći. Grad Mostar ne vodi nacionalnu politiku zapošljavanja. Grad Mostar provodi zakon”, objavio je Kordić.

Uz to, objavio je i dokumente navodeći da je to ”konkretan slučaj iz Službe za inspekcijske poslove, gdje je na zahtjev službenice postupano u potpunosti u skladu sa zakonom, uz mišljenje nadležnih institucija”.

”Naravno ovaj slučaj kolege iz Kluba Bošnjaka nisu spominjali jer su sve uradili da navedena osoba što prije odstupi sa svoga radnog mjesta. Za sva radna mjesta koja ostanu upražnjena odlaskom službenika u mirovinu bit će raspisani javni natječaji, sukladno zakonu i važećim procedurama. I to je jedini put kojim ovaj grad može ići”, objavio je Kordić./HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

Uncategorized

Marko Ljubic..HIBRIDNI UDAR DOJAVAMA O BOMBAMA ILI ČIJE RATOVE VODI HRVATSKA?

Published

on

 

Višednevno teroriziranje dojavama o podmetnutim bombama diljem Hrvatske, iznimno je neugodan model unošenja nereda i kaosa u zemlju s golemim potencijalom izazivanja šteta.

Potpredsjednik Vlade Božinović je to kvalificirao kao hibridni rat nakon što je unazad nekoliko dana rekao da su kreatori toga nereda i internetske domene s kojih se šalju takva pisma izvan zemlje.

Ni jedna država ne smije takve dojave procjenjivati istinitim ili lažnim bez detaljne policijske provjere, pa je lako zamisliti kolike goleme napore ulaže policija i svi sustavi sigurnosti u zemlji, kako bi se samo detektiralo ima li ili nema bombi, odnosno neposredne životne ugroze i opasnosti za ljude. Govorim “samo detektiralo” iako je to izniman napor i strašno bitno, jer je očito teško suprotstaviti se tom razornom udaru, prevenirati ga i ukloniti, a to morao biti konačan smisao svake državne ili međunarodne sigurnosne politike.

Jutros slušam u 7 i 30 jalovo nadosiranje o “sigurnosnim propustima” u Trumpovoj Americi gdje notorni Đivo Đurović samozvani specijalist za trumpističku opasnost i bivši obavještajac Letica mudruju o stvarima o kojima realno veze nemaju i koje su tisuću puta nevažnije hrvatskim ljudima od bilo čega u našim životima, dok danima u Hrvatskoj i bezbroj puta diljem Europe slično bombardiranje dojavama o postavljenim eksplozivima izaziva kaos s golemim štetama, na što očito Europa nema nikakav odgovor. I u takvim okolnostima, u sred takvih izazova očito je establišmentu daleko važnija sumanuta borba protiv Trumpa, nastojeći ga prikazati kao šarlatana, od pokušaja ozbiljnog pristupa problemima s kojim se konkretno suočavamo.

To nije samo šarlatanstvo, iako većega od toga nema, to je neodgovorno štetočinstvo i siguran znak potpune dezorijentacije i neodgovornosti poretka.

Za početak bi bilo iznimno informativno razgovarati o tome, a pogotovo o nesagledivim posljedicama takvog hibridnog rata, konkretno za Hrvatsku, koja egzistencijalno ovisi o međunarodnoj i unutarnjoj projekciji sigurnosti.

S jedne strane, uz goleme štete koje izaziva u kontinuitetu prekid rada javnih institucija, škola i vrtića, sudova, banaka, trgovačkih centara, prometa na kolodvorima i aerodromima, možemo samo zamisliti kakva se opasnost krije u takvim udarima uoči i tijekom turističke sezone na hotele i turističke gradove?

Europa godinama ulaže suluda materijalna sredstva u izazivanje neprijateljstava s moćnim silama ustrajavajući na neupitnim zabludama i pogreškama, još veća sredstva u silne perverzije pod krinkom ljudskih prava, s rigidnih ideoloških pozicija se sukobljava i izaziva neprijateljstva na svakom koraku, niz najvećih i najjačih europskih država pod tim političkim nazivom Europa nema u opasnoj mjeri ni iz bliza efikasan sigurnosni nadzor u svojim zemljama, niti se desetljećima unazad u sigurnost ulagalo stoti dio onoga što se ulagalo u stvaranje mreže političkog i društvenog kontroliranja svega do najsitnijih detalja u funkciji spriječavanja alternative uspostavljenom lijevoliberalnom poretku s pederskom i transrodnom agendom u središtu.

Koliko je poznato Europa nema ni jedan efikasan obrambeni sustav za uspješnu borbu protiv kibernetičkih udara, a vjerojatno ima tisuće i tisuće kvazisigurnosnih stručnjaka, koji troše golema javna sredstva za pametovanje o “strategijama”. Da se samo jedan posto sredstava uloženih u seksualno-identitetski preodgoj naroda i produkciju suludih prava ulagalo u razvoj sustava sigurnosti, teško bi se nekome isplatilo bez preuzimanja neprihvatljivog rizika udarati dojavama o bombama narode Europe.

Treba li uopće postavljati pitanje koliko je u tom aspektu sigurnosti Hrvatska ovisna o samoj sebi, a elementarno funkcioniranje države, društva, svega, nam ovisi o tome.
Na tom i sličnim pitanjima se razlikuju “stabilna vlast” i “stabilna država”.

Smrtonosno je svakome narodu brkati te pojmove i poistovjećivati ih bez razmišljanja, a bezizlazno je biti barjaktar u tuđim bitkama.
Konačno: Može li današnja Hrvatska podnijeti toliko neprijatelja, a pogotovo takve “prijatelje”?

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba