– Premda djelatnici zavoda često imaju dobre namjere, svi su suočeni s ograničenjima koja sustav ne može nadmašiti. Istovremeno, privatne klinike u Mostaru, kojih ima barem dvadesetak, funkcioniraju na potpuno drugačijim financijskim principima. Kada bi privatne poliklinike radile po našim bolničkim cijenama, već bi se zatvorile – dodaje Kvesić, navodeći da cjenovnik bolnice datira još iz 1988. godine. Kvesić ističe da rješenja postoje, ali zahtijevaju prilagodbu modela koji funkcioniraju u zemljama poput Njemačke ili Austrije. – Ako ne možemo izmisliti pametan sustav, trebamo prepisati onaj koji djeluje. U Europi postoji niz država koje su ovo vrlo dobro riješile. Ako se privatne prakse nekontrolirano uključe u mrežu, javno zdravstvo će se urušiti. Za godinu dana nećemo imati ništa. Ljudi koji 40 godina plaćaju doprinose završit će plaćajući preglede za gotovinu u privatnim poliklinikama. To nije pravedno prema nikome – upozorava. Na kraju je poručio da nije protiv privatnog biznisa, ali da kao odgovorna osoba mora braniti bolnicu u okviru svojih mogućnosti. – Ono što me posebno smeta kao čovjeka jest činjenica da ljudi koji 40 godina rade u državnim institucijama, poput bolnica, plaćaju doprinose koliko god sustav dopušta. Na kraju, svi oni dobiju svoje mirovine jer su doprinosi uredno uplaćeni. Međutim, ti isti ljudi, nakon desetljeća uplaćivanja osiguranja, idu za keš plaćati privatnu polikliniku – zaključio je Kvesić. Novac mora pratiti pacijenta Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” kritizirao je način na koji zavodi zdravstvenog osiguranja provode zakonske odredbe, posebno u kontekstu listi čekanja za zdravstvene usluge. Foto: Bljesak.info /
Marin Bago On navodi da Zakon jasno kaže da novac prati pacijenta te da zavodi moraju osigurati uslugu bez odgađanja. Pojasnio je da svaki oblik čekanja, dok postoje dostupne opcije u privatnom sektoru, predstavlja kršenje zakona. – To nije do bolnica, to je do zavoda. Nemoj me slati tamo gdje ću dugo čekati. Zašto me šalješ tamo, ako mogu u privatnika danas? To je naš novac i zavodi su dužni njime upravljati u korist pacijenta – istaknuo je. Prema njegovim riječima, problem leži u nepridržavanju zakonskih propisa koji nalažu da zavodi zdravstvenog osiguranja moraju jednako tretirati javni i privatni sektor, bez razlika u pristupu financiranju usluga. – Liječnik zaposlen u jednoj instituciji može raditi samo trećinu radnog vremena u drugoj, i to isključivo uz odobrenje svog ravnatelja. Kada se sve institucije natječu za isti iznos novca i iste vrste usluga, neće biti mjesta za “duple igrače” niti će itko dopustiti da u timu ima osobu koja radi na obje strane. Primjerice, u slučaju usluga magnetske rezonancije, za iste usluge natječu se i javni i privatni sektor. Nitko neće željeti radnika koji istovremeno radi u oba sektora, jer je to u suprotnosti s načelima konkurencije i interesa – pojasnio je. Zakoni su dobri, ali se ne provode Kako je Bago naveo, ključni problem leži u činjenici da se zdravstvene usluge, prema zakonu, ugovaraju putem javnih poziva i nabava. Zakoni pritom ne prave razliku između javnog i privatnog sektora, već nalažu jednako postupanje prema oboma. On je pojasnio da zakoni podržavaju prava pacijenata i liječnika, ali da se njihova provedba često zanemaruje. – Naši zakoni su, odgovorno tvrdim, jako dobri, jako kvalitetni. Na strani su pacijenta i na strani su liječnika. Recimo, naši liječnici nemaju pojma da naši zakoni kažu da oni moraju biti plaćeni po učinku i ne bune se. S druge strane, ne možete zaštititi pacijenta u trenutku kada je bolestan i kada ga stave na listu čekanja. Svi se onda borimo za život i snalazimo se kako znamo i umijemo. Pravo rješenje u zaštiti prava pacijenata je poštivanje naših zakona, oni su odlični – dodao je Bago. Također napominje da se građani prečesto susreću s neinformiranošću o svojim pravima i prihvaćaju liste čekanja kao normalnu pojavu, iako zakon takvo postupanje ne poznaje. Na kraju je istaknuo kako se godišnje u Federaciji BiH uplati gotovo dvije milijarde maraka za zdravstveno osiguranje. – To nisu porezi, to su izravne uplate građana i one moraju biti isključivo trošene na usluge. Dvije milijarde maraka zdravstvenih usluga mi možemo platiti godišnje. A na terenu smo na nekakvim listama čekanja. To je neprihvatljivo, to je kršenje zakona. Netko je teško u tom lancu nadležnosti prekršio prava pacijenata i pružio nam lošu uslugu – rekao je Bago. – Pročitajte više na: 
– Resorni ministar Bunoza napravio je jedan presjek stanja gdje se danas nalazimo po pitanju nametnutih zakonskih rješenja i blokada zbog toga. Nedopustivo je da ne možemo graditi autocestu kroz Mostar jer taj proces netko blokira. Nekih 15 milijardi eura investicija stoji zbog toga zato što nismo do kraja raščistili odnose o državnoj imovini – izjavio je Čović nakon sjednice.
Ustvrdio je da je „problematično“ vojno zemljište kod Mostara preko kojeg bi autocesta trebala ići, ministar obrane Zukan Helez proglasio neperspektivnim, ali da se usprkos tomu ne može ući u proces gradnje.
– Možemo graditi autocestu do tog dijela pa onda stati, ali to nije način. Zato pozivam institucije Bosne i Hercegovine koje mogu donositi odluke, ali i visokog predstavnika jer se radi o nametnutom rješenju, da ga korigira u interesu Bosne i Hercegovine – kazao je Čović, dodavši kako je blokada gradnje autoceste kroz Mostar samo jedan od brojnih primjera blokiranih projekata zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Čović je komentirao i situaciju oko propale sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kazavši kako je neprihvatljivo zakazivanje sjednica bez prethodnog dogovora, na dan kada se on nije nalazio u Bosni i Hercegovini.
– Ja sam razgovarao s kolegom Ademovićem, rekao sam da nije u redu da je to uradio. Blokade nema, ali to što fizički nismo mogli biti prisutni, to je nešto drugo. Ja sam zamolio kolege da to razumiju. Nećemo doći u situaciju da Klub Hrvata ovisi o bilo kome. To me neće motivirati da otkažem sastanke zato što je netko zakazao sjednicu za koju se znalo da se neće održati – kazao je.
Po njegovim riječima, predstavnici SNSD-a ranije su kazali kako ne postoji nikakva mogućnost da se raspravlja o smjenama.
– Ako znate da je to tako, zašto to stavljate na dnevni red? – upito je Čović.
Komentirao je i formiranje hrvatskog političkog bloka oko kojeg su se okupile stranke HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS, kazavši kako će HDZ BiH učiniti sve da ojača svoju političku ulogu.
– Ja sam uvjeren da razmišljaju o dobru hrvatskog čovjeka i da vide jasnu viziju budućnosti, kao što vidi i grupa ljudi unutar HNS-a i HDZ-a BiH. Razumijem da su izbori za 11 mjeseci i da svako ima svoje ambicije. Ja ću učinit sve s naše strane da politika koju predvodim dobije podršku žitelja Bosne i Hercegovine, posebno hrvatskog naroda. Cilj je da ojačamo svoju ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine, da sjedimo za političkim stolom gdje se definiraju ključna pitanja za Bosnu i Hercegovinu i hrvatski narod – kazao je Čović.
Kada je u pitanju politička situaciju u Mostaru, kazao je da neće dozvoliti da se od najvećeg grada u Hercegovini pravi „grad slučaj“.
– Prešla se mjera dobrog ukusa, ne samo političkog. Gad Mostar treba ostati jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima sve obrise uređenja multietničke sredine. Poruka svima onima koji pokušavaju od Grada Mostara napraviti slučaj je da mi čvrsto stojimo uz gradonačelnika Kordića – kazao je prvi čovjek HNS-a.
Podcrtao je da je stav HNS-a kako se od Mostara treba praviti moderan grad te da se neće dopustiti da nadvlada anarhija.
Dotaknuo se, između ostalog, i uloge američke administracije u Bosni i Hercegovini te poručio svima koji misle da je ona zanemarena da se radi o lošoj procjeni.
Komentirajući posljednji izvještaj Europske komisije o Bosni i Hercegovini kazao je „da je bilo i gorih“ te da je ovaj zadnji „dovoljno poticajan da se zacrtani ciljevi ostvare“.
– Nismo odradili ključni posao, ali neka mi neko objasni zašto nismo u stanju usvojiti dva zakona koja čekaju godinu dana – Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću u Bosni i Hercegovini i Zakon o Sudu BiH. Ministar pravde će uskoro predložiti usuglašene tekstove pa netko svako pokaže svoj odnos prema našoj integracijskoj ambiciji – poručio je Čović.
Na kraju je pozvao sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da učini sve što je u njihovoj moći da se do kraja godine usvoje dva spomenuta zakona i imenuje glavni pregovarač s Europskom unijom kako bi se konačno mogao otvoriti pregovarački proces./Fena/HMS/
