Connect with us

KULTURA

MARKO LJUBIC…HOĆE LI HRVATSKE POBJEDNIKE SUTRA PORAZITI HRVATSKA DRŽAVA?

Published

on

 

Kada su na HTV-u emitirane prve snimke ulaska Hrvatske Vojske u do tada okupirani Knin i kada se na Tvrđavi zavijorila hrvatska zastava i okrunila nacionalnu slobodu, hrvatski narod diljem svijeta je slavio uz pjesmu i veselio se slaveći svoje pobjednike.

Ne matjecatelje u borbi s neprijateljem, već pobjednike u borbi u kojoj je ulog bio život i sloboda, a cilj samo pobjeda.

Između te borbe i kasnijih sportskih borbi razlika je samo u ulozima, ni u čemu drugome.

Pitanje s kojim je danas hrvatski narod suočen je – jesu li tada i do tada, nakon objave početka oslobodilačke vojne operacije “Oluja” pripadnici hrvatskoga naroda bili navijači ili narod?

U Švedskoj i Danskoj smo pratili jedno drugo natjecanje, jednako kao i ono 1995. godine, u jedinstvenoj hrvatskoj odori, s grbovima na srcu i s molitvom na usnama, natjecanje za pobjedu i nacionalnu slavu kao i nazad 31 godinu i koji mjesec više, s narodom koji je diljem svijeta proslavljao pobjede i tugovao uz žrtvu svojih junaka.

U dvoranama Švedske i Danske su bili navijači, uz ekrane kao i u kolovozu 95. je bio hrvatski narod.

I nitko drugi.

I ne samo u Hrvatskoj.

U kolovozu 1995. je obranjena država hrvatskog naroda, danas je po tko zna koji put u svijetu proslavljena simbolika te države i hrvatski narod.

Niti su vojnici 1995. ni nogometaši 2018. ni rukometaši danas nastupali za vlast, niti su im na prsima i na zastavama bili politički lideri, neovisno o tome što su 95. za tadašnjeg vođu mnogi bili spremni umrijeti poistovjećujući njegovo ime s grbom na srcu, a što u drugim prilikama sportaši nisu ni znali tko je na vlasti, a nemalo njih su s razlogom i prezirali.

Jer su bili i jesu sve suprotno od njih i njihovog životnog i natjecateljskog profila i vrijednosti.

Zašto ovo pišem?

U životu naroda postoje nepromjenjive i vječne vrijednosti, postoje prolazne zgode, nezgode, događaji i ljudi.

Neprolazno i vječno nikada ne smije postati prolazno i prolaznost.

Ako postane, to je posrnuće naroda.

Hrvatskim rukometašima se priprema sutra slavljeničko doček u Hrvatskoj.

Gdje taj doček mora biti?

Samo u Zagrebu.

Zašto?

Jer je Zagreb trajnost, stalnost, ime i prezime hrvatskog naroda.

Čitam da će na dočeku pjevati Zaprešić Boysi i Hrvatske ruže.

Svi znamo da su hrvatskim rukometašima motivirajuće himne uz “Lijepu našu”, “Ako ne znaš šta je bilo”, te već vječna “Lijepa li si”, pjesme koje izvodi Marko Perković Thompson, neodvojive su od njega uvijek i zauvijek, i koje rukometni hrvatski tim sastavljen od mladića rođenih u hrvatskim obiteljima diljem svijeta , kao i svaki Hrvat mogu bez rezervi prihvatiti svojima.

I prihvatili su.

Između pobjede 95. i kasnijih sportskih pobjeda je most u niti slobode i borbe – pjesma “Bojna Čavoglave”.

Tu pjesmu, taj vrijednosni identitetski most i njenoga autora Thompsona kriminalizira s pozicija moralne milicije zagrebačka vlast, a to dopušta državna vlast.

Zaprešić Boysi su glazbena skupina koju ljudi poistovjećuju isključivo s pojmom navijači, Hrvatske ruže, makar njihov lider Neno Ninčević jest autor “Ako ne znaš šta je bilo”, su glazbena skupina, koja nije prepoznata kao simbol narodnog slavlja.

Oni su samo glazbenici.

Izbor glazbenika predviđen za nacionalnu proslavu sportske pobjede jasno ukazuje na namjeru organizatora da se proslavi oduzme kulturološko i identitetsko nacionalno obilježje i ime, da sve ostane na trenutnoj i prolaznoj navijačkoj razini koja je ostala na sportskim borilištima.

To je ponižavajuće.

Za hrvatske sportaše.

Za hrvatski narod.

To je debakl i sramotan krah hrvatske državnosti i državne vlasti.

U vječnom Zagrebu.

Ako ostane tako, makar je i sama namjera sramota i poniženje.

Nacionalne pobjede, kakve god natjecateljske naravi bile, su, ili nacionalne ili ničije.

Ako su pod hrvatskim grbom, zastavom i himnom, ne mogu biti nego nacionalne.

Naciju čini narod, nikakvi navijači.

Narod, kome pripada država i svaka vlast pod njenom jurisdikcijom. Hrvatska danas slavi sportske pobjednike, narod se identificira s pobjednicima.

Nikakvi navijači.

Nikakve alternative Zagrebu i nacionalnoj proslavi ne smije biti.

Niti se može režirati zamjenski slavljenički put, slavlje i odavanje počasti.

Navijači navijaju, narod slavi i proslavlja.

Svoje pobjede i svoje junake.

Sutra je Hrvatska pred ispitom – hoće li vlast Zagreba i Republike Hrvatske, a u svakom slučaju Republike Hrvatske, svom narodu uspjeti nabiti magareću oglav na glavu a nacionalne pobjednike prikazati svojim poraženim maskotama pognutih glava pred zabranama samoproglašenih vrijednosnih milicija karakterističnih za režime neslobode, koje im oduzimaju i niječu most prema junacima i pobjednicima iz kolovoza 95. cinično predstavljajući svoju izopačenost proslavom, a antivrijednosti vrijednostima?

Na to nitko tko drži do pobjedničke slave hrvatskog naroda nikada ne bi smio pristati.

Jer, to je poraz pobjednika, poraz hrvatskog naroda.

Jesmo li 31 godinu kasnije do te točke povijesti došli?

Continue Reading

KULTURA

Miljenka Kostro..EVO MALO DETALJA SA SINOŠNJE PROMOCIJE MOJE DVIJE KNJIGE. HVALA SVIMA

Published

on

Sinoć je u sklopu Posuškog lita, a u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak Podružnice Posušje održano predstavljanje zbirke poezije „Jaram riječi“ i zbirke kratkih priča „Zavičajne priče“ autorice Miljenke Koštro.
Uz autoricu o ovim književnim djelima su govorili Ljubica Ivančić, Tina Laco, Ivana Banožić Skoko i Mladen Vuković.
Zbirka “Jaram riječi” podijeljena je u sedam ciklusa: Pjesničko pero, Tišina poniranja, Žubor života, Miris djetinjstva, Plameni s kamena, U ruhu Ode i Za kraj. Svaki ciklus, osim niza pjesama, sadrži i nekoliko kratkih proznih crtica. Predstavlja zreli i tematski zaokružen nastavak autoričina dosadašnjeg stvaralaštva.
Zbirka ”Zavičajne priče” donosi niz živopisnih, duhovitih i emotivnih zapisa iz svakodnevice hercegovačkog čovjeka, ispričanih autentičnom ikavicom koja u ovoj knjizi nije samo jezični stil, nego i važan dio identiteta, pamćenja i kulturne baštine. Kroz priče se prikazuju običaji, mentalitet, humor i životne vrijednosti jednog vremena, a jednostavne svakodnevne situacije često prerastaju u slojevite narative prožete ironijom, humorom i suptilnom društvenom kritikom.
Tematski, priče se bave obiteljskim odnosima, brakom, migracijama, položajem žene, starenjem te odnosom tradicije i suvremenog života. Likovi su oblikovani realistično, ali i simbolično, pa ponavljanje imena i slične sudbine naglašavaju univerzalnost iskustva malog čovjeka. Posebno su istaknuti ženski likovi koji kroz dijalog i unutarnji monolog progovaraju o osobnim i društvenim izazovima.
Odabrane tekstove knjiga su interpretirali Josipa Jukić i Branka Bulja, a glazbeno su predstavljanje uveličali Eva Jukić te Ruža i Josip Polić.

Continue Reading

KULTURA

Marko Ljubic..ČEMU LJUTNJA? SRBIJI TREBA DAVATI

Published

on

.

Baš mi Hrvati ne znamo uživati u velikodušnosti, pa i u tome što nam provincijalni psihološki refleks dominira u rukovodstvima, posebno tzv. kulturne industrije, koji se, kako ravnatelj AEM Popovac kaže, sustavno ucjepljuje narodu.

Mašala.

Dobro je da smo Srbiji dali 12 bodova, a oni nama ništa.

Dali su nam bome previše, ni danas se ne možemo rješiti tih njihovih darova i poklona, što bi tek s tim bodovima.

Tek bi to bilo kuku-lele umjesto Leleka.

Da im bar možemo uz te bodove darovati ili vratiti Pupija, Mesića, Stipu da prostite, Klasića povjesničara i Zoku brkatog antifu Pusića, a dobro bi im došli na euroliberalnom putu i Hrebak i Štromar.

S Frkom Petešićem da osvijetljava drumove.

To bi bilo pošteno davanje.

Treba navaliti davati višak, a ne jaukati zbog bodova.

Continue Reading

KULTURA

Oni su bili uz Zrinjski kada je bilo najteže: Danas su proslavili novi pokal Plemića

Published

on

Bili su uz HŠK Zrinjski kada je bilo najteže i kada ga je trebalo dignuti iz pepela. Oni su aktivni sudionici reosnivanja HŠK Zrinjski, ali i oni koji su sudjelovali u utemeljenju HVO-a u Mostaru. Danas su Gorda, Ćela, Miki i Pero proslavili novi pokal Plemića uz pjesmu Zrinjski je slavno Hrvatsko ime…

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba