Connect with us

Uncategorized

MILJENKA KOŠTRO……. KRIK DUŠE……  I…..HLADNI LJUDI………

Published

on

NEKI SU ME PITALI KAD ĆU OBJAVITI NAGRAĐENU PRIČU PA EVO JE, NAVALITE ČITATI I MOLIM LIJEPO DOJAM U KOMENTAR.
     KRIK DUŠE
     Da bar nekako mogu zaboraviti taj dan kad sam kao civil došao u Knjižnicu, koja nosi časno ime jednog velikana od riječi. Želio sam podići koju knjigu da u pauzama od bojišnice skratim duge zimske večeri i odagnam misli od ružnih događaja. Da bar sve to nisam gledao svojim očima. Kamo sreće da se nije dogodilo, ali dogodilo se. Da sam bar sklopio oči i začepio uši. Bio sam mlad, neiskusan, zaveden…, blijed od straha, od tog nametnutog rata, od loše hrane. Od svega sam bio blijed ko krpa. Oni su slavili, vrištali, a ja sam živ umirao. Nisu se na mene posebno obazirali iako su mislili da sam knjižničar. Valjda sam im izgledao previše blesavo. Ali taj čin?
     Taj datum, taj zimski dan, taj ružni i tužni događaj za njih je bio praznik, bar je tako izgledalo. Udišući crni dim, nazdravljali su pobjedi. Pirovoj pobjedi. Tuga i jad davili su me u grlu, ali sam šutio. Trebao sam vikati, plakati, zapomagati, ali sam šutio, a u meni je hroptalo. Na tom crnom pepelu, u sred dana ispisivali smo svoje životopise. Zbrkali su mi misli, strahom odrezali jezik, meni, jadniku koji se nije usudio vrisnuti. Plamen je gutao riječi, stranice, korice, gutao je nečije neprospavane noći dok je stvarao. Dim je ispisivao novu, mračnu stranicu Povijesti.
     Čije li su sve ruke držale te knjige, listale ih i uživale u starim dokumentima, ispričanim pričama, stihovima ili dramskim i znanstvenim sadržajima? Stotine, tisuće knjiga na raznim jezicima tek tako odoše u nepovrat, u sred moga Grada. Ne krivim taj bezazleni plamičak iz upaljača. Dospio je u pogrešne ruke. Police su  gorjele pred mojim očima. Gorjele su u mom uplašenom srcu. Želim vjerovati da su gorjele i u srcima onih koji su ih sa mnom palili.  Vjerojatno ih je neki mrzovoljni Kapetan nadojio mržnjom, dao zapovijed, vojnicima zadatak da unište to uzvišeno duhovno blago, simbol Grada, carstvo pisane riječi. Vjerujem da ih majke nisu tako učile. Nema utjehe, ali sreća da je većina tih pisaca (autora) prešla na onaj svijet i neće saznati za ovo zlodjelo, ili pak hoće. Ovi, još živi, kada saznaju umrijet će od tuge. U svim tim pričama živio je i dio mene. Pjesničke duše ipak će oćutjeti miris dima, osluhnuti. Taj dan Dante se sigurno prevrtao u grobu, Dostojevski će znojna čela ustati iz groba, a tek pisci ovog podneblja, teško će podnijeti ovoliko poniženje. To skladište znanja, povijesti i duha, melodije što liječi i oživljava na pola uveli cvijet, više je nema, ne diše. U zidove se uvukao mrak i muk. Ooo, svi vi, velikani pisane riječi, mrzite me. O, moji poštovani: Matoš, Krleža, Šimiću, Šantiću, Ujeviću, Kafka, Dizdar, Meša, Vesna, Zagorka, Desanka… Vrag ti odnio Radovana i Slobodana, kud poslaše ove piromane. I odnio ih je, i mene s njima. Ne znam što je u tom dimu trebalo biti lijepo. Bar te knjige nikomu ništa nisu krive. Naprotiv, svima su bile od koristi.
     Boli me jer tu sam bio, i dva moja oka tu su bila, moje uši, drhtave ruke i noge. Tu sam bio cijeli ja. Šutio sam. Ili pak nisam bio? Ako si član orkestra odgovaraš za kvalitetu svirke. Na prvu činilo mi se da su dobrodušni i religiozni, da još mirišu na materino mlijeko, ali, ali… Ne razumijem. Vrata su bila otvorena. Ušao sam, popeo se uz stepenice tiho kao duh. Nikoga od zaposlenika nije bilo, ni moje omiljene knjižničarke nije bilo. Uzalud sam je zvao: Jasmina, Jasmina. Na stolu sam vidio načete slane štapiće i naočale. Volio sam knjige, često navraćao, čitao. Onda su se pojavili oni, niotkud. Krupni, kao dva vuka, u crnim hlačama i bundama. Tko zna što bi napravili i Jasmini da je bila tu? Možda je namirisala nevolju i navrijeme pobjegla, ili je dijete vodila liječniku? Možda je bolesna ili ju je stigao metak? Tko zna? Mogli su razgovarati o književnosti, ponijeti po koju knjigu i hraniti dušu, ali ovako…
     Svi smo dobili nadimke kako bi njihova imena ostala nepoznata mi. Meni su podrugljivo prišili Lane. Po govoru sam shvatio tko su. Kao da je u njega ušao Tanatos, Vuk je zapovjedio: Žeži sve po redu! Zima je, neka se čaršija ogrije. Bilo me strah tih riječi. Drhtao sam. Držeći upaljen upaljač Zverko je ponovio: Sve po redu! Hladna izraza lica, zažegao je i sve škropio psovkama. Vuk mi je pružio upaljač i naredio: Žeži! Pištolj mi je uperio u glavu. Krv mi se ledila. Sve se odvijalo brzo. Plamen je rastao i sve gutao. Ova dvojica sigurno doma nemaju policu za knjige, pomislim. Nitko nije zvao vatrogasce sa šmrkovima. Dok se crni dim dizao u zrak uzalud sam priželjkivao da se dogodi neko čudo. Možda je vjetar raznio dim po cijelom prostoru, po svim četvrtima u gradu da svi osjete miris paljevine i žal za izgubljenim knjigama. Odvrnio sam česmu, ali voda iz nje nije potekla. Izašli su, i ja za njima. Ponašali smo se kao da se ništa nije dogodilo, kao slučajni prolaznici koji hodaju ratom na pola opustošenim gradom. Nadao sam se da me nitko neće povezati s požarom.
     Nedaleko od Knjižnice žuborio je potočić. Krenuli su prema njemu. Oprali su lice i ruke, a o savjesti će razmišljati kasnije. Valjda? Sjeli su u nekog otucanog tamnog terenca i odmaglili niz cestu. I ja sam oprao ruke, glavu zabio u njedra i sav jadan krenuo do granatama izrašetanog stana. S istoka sam čuo pucnjavu pa sam pognute glave ubrzao korak. Mučila me zbrka u glavi. Da sam bar bio gluh i slijep. Nijem sam bio, šutio sam, a šutnja ponekad i nije zlato. Da sam im odbio poslušnost i po cijenu života. Vatrogasno vozilo stiglo je prekasno. Navečer, tog dana sve vijesti koje sam uspio slušao sam. Odzvonilo bi mi u ušima ono: Nepoznati počinitelji… Išao sam na misu i svećenik je u nedjelju propovijed počeo kako su nepoznati počinitelji zapalili Knjižnicu. Bilo mi je neugodno. Trebao sam vrisnuti da ja sam taj, ali nisam. Kasno sam sastrugao veo straha.
     Nedugo nakon rata, kad sam svukao uniformu razbolio sam se, zatim oćelavio, doslovno pretvorio se u ruinu. Ubili su mi starijeg brata. Iza njega je ostala žena i dijete. Trebao sam im biti od pomoći, a ne znam jesam li. Sestra za vrijeme rata otišla je u Njemačku. Sreća da geleri u mom tijelu ne zadaju mi veće muke. Ali duša pušta nečujne krikove. Ruka mi drhti, vrijeme me požderalo, no morao sam ovo ispisati na ovu bijelu kartušinu, inače bi pukao. Kamo sreće da pišem o prvom poljupcu, o ljepoti života u suživotu i sretnom djetinjstvu. Ovako, u meni ječi čemer zaključan pod sedam brava. Prolivena krv ne da spavati, dim i vatra još grizu za uvelu dušu i slabovidne oči. Danas, u dugoj zimskoj noći, na svoj rođendan, ovim rečenicama kao da podižem zidove između sebe u uniformi, onog prije i onoga poslije spaljivanja knjiga. Pobjegao bih od sebe, od ovoga grada, od sjećanja…no, i kada bih otišao u Pariz i udisao zrak koji je udisao i Bodler ama baš ništa se ne bi u meni promijenilo. Ovim priznanjem se spašavam, ali, ali ne… Nalijevam čaše, sam sa sobom u sobi punoj dima od duhana i kroz prozor gledam zvijezde. Moja se davno ugasila. U gorčini života ispijam gorčinu lošeg vina. Pred očima mi još uvijek drhte sjenke mrtvih knjiga koje su poslije na mom licu iscrtale nabore.
     Ipak su me zvali Lane, a plah i jesam, i tri sam nekako spasio od proklete vatre kako bih spasio dio sebe, bar kap svoje duše. Nekako sam ih skrio ispod otrcane crne bunde. Tu su, u mojoj sobi. Šegrta Hlapića sam čitao u djetinjstvu i želio sam ga još jednom pročitati. Ježeva kućica, a tko je nije čitao. Nisam želio odrasti. Eee, da, Na Drini ćuprija, pročitao sam je više puta. Da ih nisam skrio mislim da to ne bih prebolio. Šteta što pod bundu nije stala cijela Knjižnica. Da je, danas bih sjajem u očima palio lampe po gradu, ponosio se sobom, učlanio se i odlazio u nju i čitao, čitao. Oprostite mi poštovana Braćo Grim, Goethe, Servantes, Krleža, Zagorka…I dalje Vam se divim. Niz onih kojima se divim je dug.  Kada me okruže samoća i gusti mrak u meni se probudi kritički duh, puštam dah, hvatam misli i pišem, pišem iako ne znam je li to što napišem vrijedno neke knjige. Lutam prostorima mašte i stvaram jedan ljepši svijet, onakav kakav bih želio. Još uvijek se pomalo sramim svoga imena pa bih potencijalnu knjigu potpisao onim glupim nadimkom; Lane. Za razliku od mene lane je bezazleno, a ja… Kad sam bio klapac, uuuuu, šta sam sve dobroga mislio učiniti za svoj grad kad narastem velik. Šta sad? Kasno je…ili…? Ne znam.
     Na moje iznenađenje, Zverko i Vuk su nakon svega došli do mene i zbog svega se kajali ispred mene. Izgledali su mi kao dva prazna, ofucana, stara kofera. I sam se slično osjećam. Kad zavirim u sebe ne vidim Bog zna šta. Možda me više i nema? Imao sam dojam da oni kao i ja još uvijek vode neki rat sa samim sobom. Vjerojatno će tako biti sve do onog trena kada nam smrt pokloni cjelov na čelo. Kada se to dogodi kasno je iz nas vaditi dokaze zločina. Poštovani Dante, kasno je za tuć se šakom u prsa. U koji krug? Aaa, nećeš mi reći. Znam, nema vjetra koji bi mogao iza mene pročistiti zrak. Šta ti je život nego varka? O, milostivi Bože, čuješ li krik ove moje sićušne duše? Evo me, grešna ispred Tebe. Neka bude volja Tvoja. Ali ja moram na papir iskapati dušu, ispričati svoju priču i dovršiti knjigu. Jednostavno moram!  MILJENKA KOŠTRO
HLADNI LJUDI
Hladni ljudi
hladne duše
u rukama kosiriće nose
u hladni rat vode
pohlepom prekrivaju
tragove krvi
Fortuni po svome
halju kroje
Vlakovi prolaze
odnose sudbine
Želim okasniti
vratiti se nekom
mirisnom proljeću
i cvjetati
miljenka-kostro-1-768x580 - Grude Online
MILJENKA KOŠTRO
https://www.youtube.com/watch?v=x4HYQsfVSDI&t=2s

Continue Reading

Uncategorized

Županijskim gospodarstvenicima predstavljene kreditne linije za koje će Vlada HNŽ-a subvencionirati kamate i jednokratne naknade

Published

on

 

Predstavnici Razvojne banke FBiH i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije predstavili su danas, u Hotelu Mostar, kreditne linije za koje će Vlada HNŽ-a, na osnovu Javnog poziva, subvencionirati kamate i jednokratne naknade za obradbu kreditnoga zahtjeva korisnicima kredita s ciljem pomoći gospodarstvenicima i obrtnicima. Zbivanje se odvilo u organizaciji Ureda predsjednice Vlade HNŽ-a, a okupljenim predstavnicima gospodarskih subjekata registriranih u HNŽ-u predstavljena su i digitalna rješenja za prijavu na Javni poziv kao prvi korak u postupku digitaliziranja javne uprave u Županiji.

– Kroz ovaj ćemo postupak osigurati cca 800.000,00 KM za subvencioniranje kamata, što će donijeti novi investicijski zamah u gospodarstvu HNŽ-a težak više od 10 milijuna KM – poručila je predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, kazavši kako se Protokolom o suradnji, potpisanim između Vlade HNŽ-a i Razvojne banke FBiH, nastavlja sa zajedničkim djelovanjem na unaprjeđenju poslovnoga ozračja i pružanju potpore gospodarskim subjektima u HNŽ-u.Galerija 3Galerija 2

Subvencioniranje kamate odnosi se na kreditne linije za: dugoročno kreditiranje stalnih sredstava, dugoročno financiranje poljoprivredne proizvodnje, poticaj zapošljavanja i samozapošljavanja, održavanje zaposlenosti, dugoročno kreditiranje poboljšanja energetske učinkovitosti, dugoročno financiranje mikrobiznisa-obrta, dugoročno financiranje tekućih sredstava, kratkoročno financiranje tekućih sredstava i dugoročno kreditiranje turističkoga sektora.

Podsjećamo, HNŽ je među prvim županijama u FBiH koja je uspostavila takov oblik suradnje s Razvojnom bankom, s ciljem subvencioniranja kamatnih stopa i naknada krajnjim korisnicima kreditnih sredstava. Riječ je o mjeri koja je pokazala izuzetne i mjerljive rezultate i kroz taj je model dosad podržano 37 gospodarskih subjekata, uz plasman kreditnih sredstava u iznosu većem od 14 milijuna KM.

– To je izravno doprinijelo jačanju našega gospodarstva i stvaranju postojanijega poslovnog okružja u Županiji, što je na tragu strateških ciljeva i smjernica rada Vlade na kontinuiranomu jačanju gospodarstva, ali i potpore mladima u samozapošljavanju odnosno pokretanju vlastitoga biznisa. Novim Protokolom nastavljamo subvencionirati dio kamatne stope, ovoga puta za čak devet kreditnih linija. Dodatno, subvencionirat ćemo i jednokratne naknade za obradbu kreditnoga zahtjeva za dio kreditnih linija, i to za financiranje poljoprivredne proizvodnje, poticaj zapošljavanju i samozapošljavanju, financiranje mikrobiznisa i obrta te kreditiranje turističkoga sektora, čime se dodatno olakšava pristup financijskim sredstvima za gospodarstvenike – pojasnila je Buhač, istaknuvši kako novi Protokol predstavlja strateški alat županijske gospodarske politike kojim ne samo da osiguravaju financijsku potporu, nego umnožavaju javna sredstva kroz snažan multiplikativni učinak, stvarajući dugoročnu korist za gospodarstvo, zapošljavanje i ukupan društveni razvitak.Galerija 7Galerija 4Galerija 5

Protokolom je utvrđeno da korisnici kreditnih sredstava imaju pravo na subvenciju kamate i jednokratne naknade za obradu kreditnoga zahtjeva za iznos kredita do najviše 500.000,00 KM, pri čemu kreditna sredstva mogu biti odobrena i u većemu iznosu, ali se na dio iznad 500.000,00 KM ne ostvaruje pravo na subvenciju. Rokovi otplate i grace razdoblje ovise o vrsti djelatnosti i namjeni sredstava.

Pohvalivši suradnju s HNŽ-om, član Uprave Razvojne banke FBiH Dalibor Milinković ocijenio je kako se komunikacija svih ovih godina odvija na obostrano zadovoljstvo i predstavlja primjer kako institucionalna partnerstva mogu polučiti konkretne i mjerljive ishode.

 

Pristup informacijama

Ustav

Proračun

Korisne poveznice

Relevantne poveznice

Mapa stranice

Kontakt

Vijesti

Continue Reading

SPORT

Dopredsjednica Vlade i ministrica financija Blagica Leko: Vlada ŽZH izdvojila 370.000 KM za RK Izviđač

Published

on

Vlada Županije Zapadnohercegovačke izdvojila je 370.000 KM za RK Izviđač Agram, potvrdila je dopredsjednica Vlade i ministrica financija Blagica Leko.Ministrica financija Blagica Leko: ŽZH se već deset godina nije zadužila - ABCportal

Podsjetila je kako RK Izviđač Agram, kao i svi sportski klubovi u Vladi Županije Zapadnohercegovačke imaju potporu. Da je tomu tako potvrđuje i činjenica da se proračunska stavka namijenjena sportu iz godine u godinu povećava.

Odlukom Vlade ŽZH za tekuće prijenose sportu u 2026. godini izdvojeno je ukupno 1.900.000 KM, dok je u 2025. godini za tu namjenu bilo osigurano 1.500.000 KM.

RK Izviđač Agram sportski je klub duge i bogate tradicije, utemeljen 1956. godine, te već desetljećima predstavlja nositelja i perjanicu ljubuškog, ali i bosanskohercegovačkog sporta. Rukometaši Izviđača drugu su sezonu zaredom izborili plasman u polufinale EHF Europskog kupa, čime su još jednom potvrdili da pripadaju samom vrhu europskog rukometa. Uz europski uspjeh, u sezoni 2025./2026. obranili su i 12. naslov prvaka Bosne i Hercegovine.

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH i SNSD: Stabilnost BiH počiva na Ustavu, dogovor jedini put za naprijed

Published

on

Mostar je danas bio mjesto sastanka izaslanstava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Susret je nastavak dijaloga dviju stranaka o temama koje će obilježiti iduće političko razdoblje u BiH.

U trenutku kada politički procesi traže jasniju koordinaciju i dogovor o pitanjima koja izravno utječu na rad vlasti na razini BiH, susret je bio usmjeren na odnose političkih partnera, aktualne političke izazove i funkcioniranje vlasti te očuvanje institucionalnog kontinuiteta do Općih izbora u listopadu uz poštivanje važećeg zakonskog okvira.Galerija 4

„Predsjedateljica Vijeća ministara upoznala nas je s tim što bismo još eventualno mogli zajedno uraditi u Vijeću ministara BiH, a prokomentirali smo i rad Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH. Zahvaljujem predsjedniku Dodiku i njegovim suradnicima na razumijevanju za mnoga pitanja koja su stajala pred nama proteklih godina, a za koja smo tražili zajednička rješenja. Razlike između dviju stranaka u pojedinim pitanjima postoje, ali smo do sada kroz suradnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti znali pronaći put do dogovora i nastavit ćemo tako dalje“, kazao je Čović.Galerija 3

U razgovorima su, uz predsjednika Čovića, sudjelovali zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednice Darijana Filipović Lidija Bradara te član Predsjedništva Marinko Čavara. Uz predsjednika Dodika, u izaslanstvu SNSD-a bili su potpredsjednice Željka Cvijanović i Sanja Vulić, članovi Predsjedništva Savo Minić i Staša Košarac te članica Glavnog odbora Ana Trišić Babić.Galerija 8

Otvorena politička pitanja, naglašeno je na konferenciji za medije nakon sastanka, zahtijevaju međusobni dijalog i dogovor te poštivanje ustavnoga okvira Bosne i Hercegovine kako bi se izbjegli novi zastoji u donošenju važnih odluka.

„Da nije bilo angažmana HDZ-a BiH i SNSD-a, Bosna i Hercegovina bila bi u još težoj političkoj situaciji. Surađivali smo na pitanjima na kojima smo mogli dati doprinos očuvanju stabilnosti i funkcioniranju institucija“, istaknuo je Dodik.

U kontekstu odnosa domaćih institucija prema međunarodnom faktoru, uključujući i ulogu vršitelja dužnosti visokog predstavnika, istaknuto je kako vanjski intervencionizam ne može zamijeniti unutarnju političku odgovornost, funkcionalan dijalog i sposobnost institucija da samostalno donose odluke.

„Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može i treba funkcionirati isključivo u skladu s Ustavom. Zato trebamo raditi u novim okolnostima koje će omogućiti da domaće institucije preuzmu odgovornost i da se odluke donose u skladu s ustavnim poretkom. Visoki predstavnici nisu imali pravo nametati zakone. Svjedoci Daytonskog sporazuma tu su da gledaju, a ne da upravljaju. Slažemo se da treba očuvati stabilnost i mir te Bosnu i Hercegovinu vratiti na Ustav“, kazao je Dodik.Galerija 10

„Smatramo da je najrealnije za sve u Bosni i Hercegovini staviti izvan snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Isto tako, sadašnji vršitelj dužnosti visokog predstavnika treba imati jasno definiran vremenski okvir i put odlaska. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast“, ponovio je Čović.Galerija 9

Govoreći o najavljenoj deklaraciji Hrvatskoga sabora, na konferenciji za medije istaknuto je kako se tom pitanju pristupa s posebnom pozornošću, imajući u vidu ulogu Republike Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a te ustavni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče ove deklaracije, mislim da imamo jedan bitan novi moment, a to je da bi je, koliko razumijem, sutra trebao usvojiti Hrvatski sabor. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i mi s posebnom pažnjom gledamo na ono što se moglo vidjeti u medijima. Naša podrška konstitutivnosti hrvatskoga naroda je neprikosnovena. Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini ne može biti civilizacijsko dostignuće ako se kroz nju nameću rješenja konstitutivnim narodima“, naglasio je Dodik.

Europski put BiH izdvojen je kao jedna od važnih tema. Na pitanje o mogućnosti usvajanja preostalih europskih zakona, Čović je istaknuo: „Nažalost, vrlo malo je vremena ostalo za zakonodavnu vlast. Dom naroda će u srijedu raspravljati o Zakonu o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali moramo znati da je to tekst zakona koji je trebao proći Vijeće ministara BiH. Ako se usvoji, tek nakon toga slijede popravci i daljnje faze usuglašavanja.“Galerija 5Galerija 7

Razgovarano je i o izmjenama Izbornoga zakona BiH uoči Općih izbora. Posebno je istaknuta potreba da izborni proces ostane zakonit, transparentan i utemeljen na jasnim pravilima, uz puno poštivanje važećih propisa i ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda. dva naroda. Na nama je da to pitanje konačno trajno riješimo“, naglasio je Čović.

„Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Podržat ćemo svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskoga konstitutivnog naroda. To ćemo bez oklijevanja učiniti“, poručio je Dodik.Galerija 2

Zaključno, Čović se osvrnuo na daljnji rad institucija.

„Poruka koju želimo poslati jest da smo napravili mali korak. Ako još nešto možemo raditi u Vijeću ministara BiH, Domu naroda i Zastupničkom domu, to ćemo i raditi. Ako uspijemo usvojiti proračun, to će biti veliko“, ocijenio je Čović.

HDZ
SNSD

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba