Connect with us

Uncategorized

Na HTV-u održano jedino sučeljavanje svih predsjedničkih kandidata

Published

on

Na Prvom programu HTV-a održano je jedino sučeljavanje svih osmero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.

 

 

 

 

 

U snimci sučeljavanja pogledajte kako su Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrstili svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.

Selak Raspudić: Prva sam upozorila na preglasavanje o Južnoj plinskoj interkonekciji

– Radi se o vrlo konkretnim potezima. Prva sam upozorila na južnu plinsku interkonekciju i preglasavanje Hrvata i tako treba djelovati netko tko je zaštitnik prava Hrvata u BiH i njihovoj jednakopravnosti. Zorana Milanovića nismo čuli na vrijeme, a Andreja Plenkovića prekasno, rekla je Marija Selak Raspudić.

Niko Tokić Kartelo: Ja sam izradio jedno riješenje

– Problem je 30 godina. Od potpisivanja dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat, hrvatska vlada i predsjednici koji su bili u tom vremenu nisu riješili taj problem. Problem je još gori samim tim što se Hrvati iseljavaju. Ja sam sa svojim timom izradio jedno rješenje, ali ono nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same BiH. I zagovornik sam rješavanja dejtonskog sporazuma i žao mi je što BiH nije napravila nikakav napredak, a najviše ih zapravo kočimo mi koji nećemo pomoći. Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska, može brzo ući u EU, ali inicijativa mora doći iz BiH gdje ću ja kao predsjednik Republike Hrvatske arbitrirati i pomoći da se taj problem riješi i da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i ponosna na svoju državu, naveo je Niko Tokić Kartelo.

Miro Bulj: Drugi biraju Hrvatima predstavnike

– To je vrlo bitno pitanje. Hrvatski narod je ustavno i na papiru konstitutivan, a ima manja prava nego nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i drugim državama. Prema tome, hrvatski narod nema isti izborni zakon, tj. nema ista izborna pravila, drugi biraju za njih predstavnike i tu se moramo čvršće postaviti. To je predsjednik Milanović bio nagovještavao da će zaustaviti, tj. uvjetovati NATO ulazak Finske i Švedske, međutim stao je na tome. Rekao je da će sve saborske zastupnike proganjati kao đavao koji dignu ruku za to. Zorane, to je točno. A što je bilo na summitu? Na summitu je trebao lupiti šakom u stol i reći, ne može, isto kao što je u Hrvatskoj. Međutim, jedno u Hrvatskoj, drugo na summitu. Tu je problem. Prema tome, ne može se tako politika, treba biti čvršći i zaštititi Hrvate. Premda taj dio nije dobro odrađen kad ste bili premijer, kao predsjednik ste počeli dobar korak, međutim stali ste. Prema tome, treba imati taj dodatni korak i dodatnu hrabrost, poglavito za Hrvate u BiH, kazao je Miro Bulj.

Tomislav Jonjić: Daytonski sporazum je izmijenjen nekoliko stotina puta, uvijek na štetu Hrvata

– Hrvati u BiH su sastavni dio jednog te istog, jedinstvenog hrvatskog naroda. Niti smo mi, niti su oni oni. Mi smo svi jedni te isti, mi smo svi mi. Položaj Hrvata u BiH je sudbinsko pitanje hrvatskog naroda i hrvatske države, i Republike Hrvatske. Jer onog trenutka kad Hrvati u BiH nisu jednakopravni, kao što nisu jednakopravni, jer kao što znamo, dejtonski je ugovor bezbroj puta, nekoliko stotina puta zapravo izmijenjen i uvijek je bez iznimke izmijenjen na štetu Hrvata. To je ono što izaziva nezadovoljstvo, opravdano nezadovoljstvo i to je ono što prijeti eksplozijom. Toga moraju biti svjesni i oni koji krše taj dejtonski ustav, koji nameću rješenja koja su neprirodna i nepravedna. Republika Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obvezu, i mi kao Hrvati, hrvatski narod, imamo ustavnu, zakonsku i moralnu obvezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status, da opstanu u BiH i da izbore sva prava da postanu doista jednakopravan narod, istaknuo je Tomislav Jonjić.

Ivana Kekin: Nužno izimjeniti Dayton kako bi svi građani bili izjednačeni

– Što se tiče BiH, da, trenutačno u BiH niti svi narodi, ali niti svi građani nemaju jednaka prava. I “Dejton” je imao svoju svrhu u vrijeme kad je donesen da se zaustavi krvoproliće, ali on je sasvim sigurno zastario i sasvim je sigurno nužno donijeti promjene te arhitektonike kakvu danas imamo, kako bi svi građani u BiH bili izjednačeni. Ali to se ne može krojiti u Zagrebu, rekla je Ivana Kekin.

Branka Lozo: Otvaranje Daytona bilo bi najpogubnije po Hrvate jer bi se RS pripojila Srbiji

– Dosad smo već svašta čuli o jadnoj našoj Bosni i Hercegovini i ja ću reći konačno i svoj stav. Mi moramo kao Hrvati i s pozicije predsjednice Republike Hrvatske štititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini prijeti pripajanje Republike Srpske Srbiji o čemu oni govore sasvim otvoreno u svojim dokumentima. Imate najnoviji iz lipnja 2024. godine i mi u Hrvatskoj moramo toga biti svjesni i zaštititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Nadalje, smatram da upravo u tom kontekstu otvaranje pitanja nekog novog “Dejtona” bi bilo najpogubnije upravo za Hrvate, koji bi opet prvi ispali najveći gubitnici, zato što bi upravo Republika Srpska iste sekunde ovaj “Dejton” proglasila nevažećim i nastao bi kaos u kojem bi tko zna kako prošli i Hrvati i mi u Hrvatskoj koji graničimo s Bosnom i Hercegovinom, istaknula je Branka Lozo.

Milanović: Zašto nisam na summitu NATO-a lupio šakom od stol?

– Državničko iskustvo u tim pitanjima, ne bez grešaka i nisam uvijek mislio isto, ali godinama mislim i radim isto. Gospodine Bulj, a javio sam se za repliku pa ću ova tema dobiti dužnu pažnju, kada ste na summitu NATO-a, a to je iskustvo koje u Hrvatskoj imam samo ja, nitko drugi. Tako je. Ne možete stvari mijenjati šakom. Znate što bi bilo moguće? Da je Vlada i HDZ dao podršku u Zagrebu i da je Sabor, Vi jeste, zaustavio ratifikaciju Švedske i Finske. E sad, to se nekim zelenima, na primjer, neće dopasti, ali to je jedini način da u ovom svijetu u kojem si ponekad kao orahova ljuska štitiš svoje interese, jer interesi Švedske i Finske su trenutačno zadovoljeni. To je instantna gratifikacija. Oni hoće u NATO, ulaze odmah. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini je prekaran. Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer što ti se dogodi kad kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent. Ruski agent. Dakle, tako završavaš ako nisi pokoran, naglasio je Zoran Milanović.

Dragan Primorac: Hrvatski narod u BiH će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan

– Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan. Kad kažemo oko južne plinske interkonekcije, ona će se stabilizirati dolaskom novog predsjednika SAD-a, ali ne može Hrvatska investirati da ne bi Hrvati u Bosni i Hercegovini imali ona prava koja im pripadaju. S druge strane, među rijetkima sam ovdje koji je cijelu Bosnu obišao – od Orašja, Odžaka, Sarajeva, gradio zajedno Mostarsko sveučilište i osigurao da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj državi da ide putem Europske unije. Ovdje, pored mene je Zoran Milanović. Ja mislim da on više pomogao Komšiću nego svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. S druge strane nas je zakačio i s Bošnjacima nakon one priče, pranje, sapun, kako je već bilo, parfem, ne znam što ste rekli, ali to je ponižavajuće za cijeli hrvatski narod ako želimo graditi dobrosusjedske odnose. I želim reći samo jednu stvar vama gospođo Kekin. Ja vas stvarno cijenim. Nikada protiv vas nešto ne bih napravio jer vaš rast je smanjivanje postavka Zoranu Milanoviću. To vam na riječ kažem. Zaista. Nikada, rekao je Dragan Primorac./HMS/

Continue Reading

Uncategorized

POLITIKA JE UŠLA U ŠKOLU, A UČENICI SU IZAŠLI IZ NJE – ČAPLJINA JE OSTALA BEZ PRVOG RAZREDA GIMNAZIJE

Published

on

 

Ovo nije obična vijest koju ćemo pročitati, slegnuti ramenima i nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Ovo je ozbiljan alarm za cijelu Čapljinu i još jedan dokaz da su upozorenja koja godinama iznosimo na sjednicama Gradskog vijeća, nažalost, bila potpuno opravdana.

Godinama upozoravamo da nam učenici odlaze iz Čapljine, da se broj djece smanjuje i da će, ako se ništa ozbiljno ne poduzme, doći trenutak kada ćemo ostati bez pojedinih razreda i obrazovnih programa. Na te smo probleme upozoravali onda kada je još bilo dovoljno vremena da se reagira, da se napravi ozbiljna analiza i da se osmisli politika kojom bi se učenike zadržalo u našem gradu. Nažalost, umjesto pravodobne reakcije, dobivali smo opravdanja i čekali da problem postane toliko velik da ga više nitko ne može ignorirati.

I sada smo upravo tamo, jer je srednja škola Čapljina ove godine prvi put ostala bez prvog razreda gimnazije.

Kada bi prilikom razmatranja izvješća Srednje škole Čapljina upozoravali na pad broja učenika, bivša ravnateljica Željka Previšić govorila je kako pojedinih zanimanja nema u našoj školi i kako učenici zbog toga odlaze u druge sredine. Međutim, danas više nije dovoljno objasniti zašto učenici odlaze, danas moramo pitati što je učinjeno da ih se zadrži, a posebno što je učinjeno da se sačuva gimnazija.

Jer gimnazija je bila ovdje.

Nije problem bio u tome što Čapljina nije imala gimnaziju. Problem je što se godinama nije dovoljno radilo na tome da ona bude poželjan izbor za učenike i roditelje.

Gdje je bila strategija kada se vidjelo da broj učenika pada? Gdje su bile konkretne mjere kada se već godinama znalo da učenici odlaze? Gdje je bila ozbiljna reakcija kada smo mi o tome govorili na Gradskom vijeću?

Netko je morao reagirati prije nego što se to dogodilo. I upravo zato ovo više nije samo pitanje škole, ravnateljstva ili jednog upisnog roka. Ovo je pitanje odgovornosti svih onih koji su godinama imali mogućnost utjecati na stanje u obrazovanju. A kada govorimo o tome zašto se stanje nije popravljalo, ne možemo zaobići ni ono o čemu se u Čapljini predugo šuti, a to je politika koja se uvukla u školu.

Škola mora biti mjesto u kojem se dijete vrednuje prema znanju, radu i sposobnostima, a profesor prema stručnosti, predanosti i rezultatima koje ostvaruje sa svojim učenicima. Škola nikada ne smije postati mjesto u kojem je važnije tko je čiji, kojem se krugu pripada ili kako se netko politički izjašnjava nego ono što zna i koliko kvalitetno radi svoj posao. Prebrojavanje krvnih zrnaca nije kriterij kvalitete obrazovanja, niti će takva politika ikada moći izgraditi dobru školu. I da budemo potpuno jasni ovo nije napad na profesore koji svoj posao rade kako treba. U Srednjoj školi Čapljina postoje profesori koji godinama odgovorno, stručno i predano rade s našom djecom i kojima treba odati priznanje za njihov trud. Ali kada politika uđe u školu, kada podobnost postane važnija od sposobnosti i kada se ljude počne vrednovati prema pripadnosti umjesto prema radu, posljedice se prije ili kasnije moraju pojaviti.

I zato se danas moramo prisjetiti i 2008. godine, kada je tadašnji gradonačelnik Smiljan Vidić obećavao otvaranje poljoprivrednog fakulteta u Čapljini. Tada se govorilo o velikim planovima, o razvoju obrazovanja, o povezivanju našeg poljoprivrednog kraja s visokim obrazovanjem i o stvaranju novih mogućnosti za mlade upravo ovdje. Danas od tog obećanog fakulteta nema ništa, a došli smo do toga da nemamo ni prvi razred gimnazije.

To je stvarnost koju više ne možemo prekriti političkim obećanjima, lijepim riječima i pričama o tome kako je Čapljina grad budućnosti. Jer kakva je to budućnost ako nam djeca nakon osnovne škole odlaze u druge sredine, ako nam srednja škola ostaje bez učenika i ako smo došli do toga da više ne možemo formirati ni prvi razred gimnazije?

To nije razvoj. To je nazadovanje.

Druge općine i gradovi bore se za svoje učenike, pokušavaju stvoriti uvjete da djeca ostanu, razvijaju obrazovne programe i razmišljaju nekoliko godina unaprijed. Kod nas se problem godinama promatrao, upozorenja su se ignorirala, a sada kada su posljedice postale očite, tražit će se opravdanja za ono što se više ne može sakriti.

Ne trebamo tražiti opravdanje zašto djeca odlaze. Trebamo tražiti odgovor zašto im nismo stvorili dovoljno dobar razlog da ostanu, jer naša djeca nisu dužna trpjeti posljedice loše politike. Nisu dužna odlaziti u druge gradove zato što mi nismo znali ili nismo htjeli na vrijeme razvijati svoju školu.
Nisu dužna gledati kako se u njihovom obrazovanju više vodi računa o politici nego o znanju, i nisu dužna plaćati cijenu tuđih pogrešnih odluka.

Godinama smo upozoravali, godinama smo govorili da se mora reagirati i danas se pokazalo da smo bili u pravu. Jer kada grad počne gubiti svoje učenike, počeo je gubiti svoju budućnost, a Čapljina već danas plaća cijenu politike koja je predugo dopuštala da naša djeca odlaze.

Čapljinska neovisna stranka

Continue Reading

SPORT

Široki Brijeg: Ljubotići dobivaju sportski centar naa 6.700 kvadrata

Published

on

Na lokaciji Jozića ledina u Ljubotićima kod Širokog Brijega, u organizaciji grupe mještana i uz potporu sponzora, počeli su radovi na izgradnji sportskog centra.

Prouči Geografske Karte

Na prostoru 6700 četvornih metara, pored postojećeg travnatog malonogometnog igrališta, gradit će se košarkaško igralište (koševi su već osigurani), boćalište, igralište za djecu, šetnica te objekt površine 50 četvornih metara za razna događanja i okupljanja.

 

 

Kako za VL rekoše organizatori, dogovoren je izravan priključak na ljubotićku vodovodnu i elektromrežu.

Računa se da će radovi biti završeni do ljeta sljedeće godine.

Tada će biti održani prvi Ljubotički dani, uz bogat kulturno-zabavni program, od večeri folklora i glazbe do sportskih natjecanja, piše Večernji list BiH.

 

 

Sudeći prema starim fotografijama, na Jozića ledini igrao se nogomet još prije Drugog svjetskog rata!

Mnogi su emotivno vezani uz Jozića ledinu i spremni su materijalno podržati ovaj projekt.

Ljubotićani su pet puta bili u finalu širokobrijeških nogometnih natjecanja, a 2017. godine bili su osvajači Lige mjesnih zajednica Širokog Brijega.

Brojni Ljubotićani imali su zapažene rezultate u više sportova, više njih je nastupalo i nastupa u značajnim klubovima više sportova.

Neki proslavljeni reprezentativci podrijetlom su vezani uz Ljubotiće.

Sportski centar na Jozića ledini privući će mnoštvo mladih Ljubotićana da se bave sportom.

No bit će prostora i za rekreativce.

 

 

Vrisak.info

Continue Reading

Uncategorized

-NAJAVA ZA MEDIJE HNS-a-

Published

on

Poštovani,

obavještavamo Vas kako će se u petak, 28. kolovoza 2026. godine, održati svečano
obilježavanje 33. obljetnice osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
U sklopu programa bit će održano polaganje vijenaca u 19.45 sati te će biti predstavljena
fotomonografija „1860 dana“ autora Joze Pavkovića, s početkom u 20.00 sati.
Događaj će se održati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
U uvodnom dijelu obratit će se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane
Ivan Anušić.
Fotomonografiju će predstaviti predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine
dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen
Bevanda, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić te autor Jozo Pavković.
Molimo Vas, medijski popratite ovaj događaj.

Ured za informiranje HNS-a BiH

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba