Na Prvom programu HTV-a održano je jedino sučeljavanje svih osmero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.
U snimci sučeljavanja pogledajte kako su Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrstili svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.
Selak Raspudić: Prva sam upozorila na preglasavanje o Južnoj plinskoj interkonekciji
– Radi se o vrlo konkretnim potezima. Prva sam upozorila na južnu plinsku interkonekciju i preglasavanje Hrvata i tako treba djelovati netko tko je zaštitnik prava Hrvata u BiH i njihovoj jednakopravnosti. Zorana Milanovića nismo čuli na vrijeme, a Andreja Plenkovića prekasno, rekla je Marija Selak Raspudić.
Niko Tokić Kartelo: Ja sam izradio jedno riješenje
– Problem je 30 godina. Od potpisivanja dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat, hrvatska vlada i predsjednici koji su bili u tom vremenu nisu riješili taj problem. Problem je još gori samim tim što se Hrvati iseljavaju. Ja sam sa svojim timom izradio jedno rješenje, ali ono nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same BiH. I zagovornik sam rješavanja dejtonskog sporazuma i žao mi je što BiH nije napravila nikakav napredak, a najviše ih zapravo kočimo mi koji nećemo pomoći. Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska, može brzo ući u EU, ali inicijativa mora doći iz BiH gdje ću ja kao predsjednik Republike Hrvatske arbitrirati i pomoći da se taj problem riješi i da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i ponosna na svoju državu, naveo je Niko Tokić Kartelo.
Miro Bulj: Drugi biraju Hrvatima predstavnike
– To je vrlo bitno pitanje. Hrvatski narod je ustavno i na papiru konstitutivan, a ima manja prava nego nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i drugim državama. Prema tome, hrvatski narod nema isti izborni zakon, tj. nema ista izborna pravila, drugi biraju za njih predstavnike i tu se moramo čvršće postaviti. To je predsjednik Milanović bio nagovještavao da će zaustaviti, tj. uvjetovati NATO ulazak Finske i Švedske, međutim stao je na tome. Rekao je da će sve saborske zastupnike proganjati kao đavao koji dignu ruku za to. Zorane, to je točno. A što je bilo na summitu? Na summitu je trebao lupiti šakom u stol i reći, ne može, isto kao što je u Hrvatskoj. Međutim, jedno u Hrvatskoj, drugo na summitu. Tu je problem. Prema tome, ne može se tako politika, treba biti čvršći i zaštititi Hrvate. Premda taj dio nije dobro odrađen kad ste bili premijer, kao predsjednik ste počeli dobar korak, međutim stali ste. Prema tome, treba imati taj dodatni korak i dodatnu hrabrost, poglavito za Hrvate u BiH, kazao je Miro Bulj.
Tomislav Jonjić: Daytonski sporazum je izmijenjen nekoliko stotina puta, uvijek na štetu Hrvata
– Hrvati u BiH su sastavni dio jednog te istog, jedinstvenog hrvatskog naroda. Niti smo mi, niti su oni oni. Mi smo svi jedni te isti, mi smo svi mi. Položaj Hrvata u BiH je sudbinsko pitanje hrvatskog naroda i hrvatske države, i Republike Hrvatske. Jer onog trenutka kad Hrvati u BiH nisu jednakopravni, kao što nisu jednakopravni, jer kao što znamo, dejtonski je ugovor bezbroj puta, nekoliko stotina puta zapravo izmijenjen i uvijek je bez iznimke izmijenjen na štetu Hrvata. To je ono što izaziva nezadovoljstvo, opravdano nezadovoljstvo i to je ono što prijeti eksplozijom. Toga moraju biti svjesni i oni koji krše taj dejtonski ustav, koji nameću rješenja koja su neprirodna i nepravedna. Republika Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obvezu, i mi kao Hrvati, hrvatski narod, imamo ustavnu, zakonsku i moralnu obvezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status, da opstanu u BiH i da izbore sva prava da postanu doista jednakopravan narod, istaknuo je Tomislav Jonjić.
Ivana Kekin: Nužno izimjeniti Dayton kako bi svi građani bili izjednačeni
– Što se tiče BiH, da, trenutačno u BiH niti svi narodi, ali niti svi građani nemaju jednaka prava. I “Dejton” je imao svoju svrhu u vrijeme kad je donesen da se zaustavi krvoproliće, ali on je sasvim sigurno zastario i sasvim je sigurno nužno donijeti promjene te arhitektonike kakvu danas imamo, kako bi svi građani u BiH bili izjednačeni. Ali to se ne može krojiti u Zagrebu, rekla je Ivana Kekin.
Branka Lozo: Otvaranje Daytona bilo bi najpogubnije po Hrvate jer bi se RS pripojila Srbiji
– Dosad smo već svašta čuli o jadnoj našoj Bosni i Hercegovini i ja ću reći konačno i svoj stav. Mi moramo kao Hrvati i s pozicije predsjednice Republike Hrvatske štititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini prijeti pripajanje Republike Srpske Srbiji o čemu oni govore sasvim otvoreno u svojim dokumentima. Imate najnoviji iz lipnja 2024. godine i mi u Hrvatskoj moramo toga biti svjesni i zaštititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Nadalje, smatram da upravo u tom kontekstu otvaranje pitanja nekog novog “Dejtona” bi bilo najpogubnije upravo za Hrvate, koji bi opet prvi ispali najveći gubitnici, zato što bi upravo Republika Srpska iste sekunde ovaj “Dejton” proglasila nevažećim i nastao bi kaos u kojem bi tko zna kako prošli i Hrvati i mi u Hrvatskoj koji graničimo s Bosnom i Hercegovinom, istaknula je Branka Lozo.
Milanović: Zašto nisam na summitu NATO-a lupio šakom od stol?
– Državničko iskustvo u tim pitanjima, ne bez grešaka i nisam uvijek mislio isto, ali godinama mislim i radim isto. Gospodine Bulj, a javio sam se za repliku pa ću ova tema dobiti dužnu pažnju, kada ste na summitu NATO-a, a to je iskustvo koje u Hrvatskoj imam samo ja, nitko drugi. Tako je. Ne možete stvari mijenjati šakom. Znate što bi bilo moguće? Da je Vlada i HDZ dao podršku u Zagrebu i da je Sabor, Vi jeste, zaustavio ratifikaciju Švedske i Finske. E sad, to se nekim zelenima, na primjer, neće dopasti, ali to je jedini način da u ovom svijetu u kojem si ponekad kao orahova ljuska štitiš svoje interese, jer interesi Švedske i Finske su trenutačno zadovoljeni. To je instantna gratifikacija. Oni hoće u NATO, ulaze odmah. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini je prekaran. Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer što ti se dogodi kad kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent. Ruski agent. Dakle, tako završavaš ako nisi pokoran, naglasio je Zoran Milanović.
Dragan Primorac: Hrvatski narod u BiH će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan
– Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan. Kad kažemo oko južne plinske interkonekcije, ona će se stabilizirati dolaskom novog predsjednika SAD-a, ali ne može Hrvatska investirati da ne bi Hrvati u Bosni i Hercegovini imali ona prava koja im pripadaju. S druge strane, među rijetkima sam ovdje koji je cijelu Bosnu obišao – od Orašja, Odžaka, Sarajeva, gradio zajedno Mostarsko sveučilište i osigurao da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj državi da ide putem Europske unije. Ovdje, pored mene je Zoran Milanović. Ja mislim da on više pomogao Komšiću nego svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. S druge strane nas je zakačio i s Bošnjacima nakon one priče, pranje, sapun, kako je već bilo, parfem, ne znam što ste rekli, ali to je ponižavajuće za cijeli hrvatski narod ako želimo graditi dobrosusjedske odnose. I želim reći samo jednu stvar vama gospođo Kekin. Ja vas stvarno cijenim. Nikada protiv vas nešto ne bih napravio jer vaš rast je smanjivanje postavka Zoranu Milanoviću. To vam na riječ kažem. Zaista. Nikada, rekao je Dragan Primorac./HMS/
Blagoslovljen današnji dan.
Život se ne sastoji samo od velikih odluka i važnih događaja. Mnogo više ga oblikuju male misli, svakodnevni stavovi i način na koji gledamo sebe, druge ljude i svijet oko sebe. Često potrošimo mnogo snage pokušavajući promijeniti okolnosti, a zaboravljamo da je najvažnija promjena ona koja se događa u našem srcu. Lako je postati zarobljen brigama, razočaranjima i tuđim pogreškama. Lako je primijetiti ono što nedostaje, ono što nije uspjelo ili ono što drugi rade pogrešno. Međutim, čovjek koji želi rasti u mudrosti i svetosti uči gledati dublje. On ne zatvara oči pred problemima, ali ne dopušta da problemi postanu središte njegova života. Takav čovjek nastoji u svakome pronaći ono dobro. Svjestan je da svaka osoba nosi svoje borbe, svoje rane i svoje križeve. Zato ne sudi olako, nego pokušava razumjeti. Ne natječe se s drugima, nego se raduje njihovim uspjesima. Zna da tuđe svjetlo ne umanjuje njegovo vlastito. Istinska veličina ne sastoji se u tome da budemo bolji od drugih, nego da svakoga dana budemo bolji nego jučer. Zato mudra osoba više vremena posvećuje vlastitom rastu nego kritiziranju drugih. Dok se mnogi bave tuđim manama, ona nastoji pročistiti svoje srce.
Bog vas blagoslovio
Danas je 22. lipnja Dan antifašističke borbe. Po kriterijima historiografskog znanstvenog pristupa naziv tog praznika zaslužuje kraticu “tzv”. Ipak, logorska vatra je upaljena, totem podignut, a svečani ratnički ples ne posustaje. Oblaci bunike nadvili su se nad Hrvatskom, a lule pomirbe odavno bačene u neki od Tomaševićevih koloritnih kontejnera.
Unatoč ratničkim bojama, raspoznajemo poznata lica vrijednih povjesničara dnevno-političke primjene, Habulinovu mladež, nekakve besmrtne odrede i političare opće prakse. Odijela i crvene kravate donešene iz kemijskih čistionica, vijenci na sve strane, a usta prepuna prvog gerilskog, partizanskog odreda u Europi. Jedino se nisu uspjeli dogovoriti koliko ih je taj dan zdimilo u šumu Brezovicu – 8,9,24 ili 76.
Spomenimo ipak neke relevantne činjenice. Prva gerilska postrojba u Europi koja se suprostavila njemačkom okupatoru osnovana je u ožujku 1940. pokraj sela Husicka u Poljskoj, a vodio ju je bojnik Henryk Dobrzanski-Hubal. Ti hrabri borci, njih 180, borili su se i pružali snažan otpor Nijemcima. Poraženi su i likvidirani kod mjesta Opoczno 30.travnja 1940.
Pretpostavljam da su naši današnji tulumaši čuli za pakt Ribbentrop-Molotov, sklopljen 23. kolovoza 1939.? Tim sporazumom dva zločinačka, nakaradna, totalitarna režima, komunizam i nacizam, predvođeni dvojicom luđaka izvršili su podjelu interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Nakon toga Njemačka je napala Poljsku 1., a Sovjetski Savez ju napada 17. rujna 1939.
Što su tada radili hrvatski “revolucionari”? Gdje im je bio čelnik, zločinac JB Tito? Grijali su se uz velikog ruskog medvjeda dok je sa svojim saveznikom Hitlerom započinjao krvavi pir u Europi. Jer zapovijedi su stizale iz Moskve.
22.lipnja 1941. Njemačka je napala Rusiju, a grupica staljinista, lenjinista i titoista navodno zbrisala u šumu Brezovicu. Logično je pitanje – drugovi, što ste bili od 23. kolovoza 1939. do 22. lipnja 1941.? Bilo je to vrijeme realnog saveza Njemačke i Rusije. Netko malo vehementniji bi vas pitao jeste li u tom razdoblju bili i hitlerovci?
Srećom saveznici su se ipak posvađali. Drugovi habulinoidi, sudionici kumrovečkog maskenbala, vi balegari koji pričate o zločincu Titu kao brendu (?) dužni ste neke odgovore.
22. lipanj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, zbog nategnute simbolike. Do tada se slavio 27.srpnja.
Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom?