Connect with us

KULTURA

Najstarija franjevka u Hercegovini proslavila biserni jubilej – 70 godina redovništva

Published

on

U samostanu Svete Obitelji u Mostaru, na blagdan svetog Franje Asiškog 4. listopada 2025., svečano su proslavljeni biserni, dijamantni i zlatni jubileji redovničkog života.

Jubilarna slavlja okupila su zajednicu u znaku zahvalnosti, predanja i ustrajnosti, a središnji dio proslave bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić, u koncelebraciji sa šest svećenika.

Jubileje su ove godine proslavile s. M. Terezija Markić (biserni jubilej – 70 godina), s. M. Ida Vidović, s. M. Ladislava Leko, s. M. Marijeta Ćavar, s. M. Tatjana Bubalo, s. M. Fabijana Zovko, s. M. Ema Pandžić, s. M. Vladimira Vučić i s. M. Alvernija Raguž (dijamantni jubilej – 60 godina), te s. M. Tomislava Vukoja, s. M. Vinka Soldo, s. M. Krešimira Pandža i s. M. Katarina Petković (zlatni jubilej – 50 godina).

Slavlje je započelo procesijom u kojoj su sestre jubilantkinje, sa zapaljenim uljanicama i u pratnji s. Franke Bagarić, pristupile oltaru poput mudrih djevica, u znaku predanja i zahvalnosti. U homiliji nadahnutoj evanđeoskim riječima o Kristovu jarmu, biskup Palić je istaknuo da su ove sestre kroz desetljeća nošenja redovničkog jarma posvjedočile kako Kristovo obećanje vrijedi:

Njegov je jaram sladak, a breme lako. Dodao je da sestre nisu hodile same, već povezane jarmom s Kristom koji je s njima dijelio i teret i milost. „Spokoj nisu našle izbjegavajući životne terete, nego ih noseći s Kristom,“ naglasio je biskup, dodavši kako njihov primjer pokazuje da vjernost nije samo moguća, nego i plodna u današnjem svijetu.

Nakon homilije, sestre su pred provincijskom predstojnicom i okupljenom zajednicom obnovile svoje redovničke zavjete, ponovno potvrđujući svoj trajni „da“ Bogu i pozivu na koji su prije više desetljeća odgovorile.

Na završetku misnog slavlja provincijska predstojnica s. Franka Bagarić uputila je čestitku i zahvalu slavljenicama, kazavši da su njihovi jubileji prije svega „događaji zahvalnosti, vjere i vjernosti Bogu, Crkvi i pozivu“.

Posebno je zahvalila sestrama što su i u zahtjevnim okolnostima, često i izvan domovine, ostale vjerne služenju, apostolskom poslanju i životu u duhu evanđeoskih savjeta. „Vaše sklopljene ruke, molitva i trpljenje imaju moć čitav svijet uzdizati Bogu“, poručila je s. Franka.

U duhu franjevačke radosti i sestrinskog zajedništva, slavlje je nastavljeno u samostanskom klaustru, gdje je zajednica nastavila zahvaljivati Bogu za dar poziva, ustrajnosti i služenja koje su sestre jubilantkinje tijekom desetljeća vjerno živjele.

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

Mila Stankovic. BRODOLOM NADANJA..

Published

on

Kao dobri
dupin
Kad zaigrano
zacvrkuće na pučini
Tako i nadanja
iznenadno
Vjetar u leđa
na veliko osjete
Na javi
zadoje se dobrotom
U srcu vjeru
u sebe duboko usade
Nekada na
trenutak
Pokadkad na
vrijeme duže
Nada nadu
dobrotom umiva
Ljubavlju snažnom
oplemenjuje
K’o biser
sjajni
Blistavo dušom
ozračje zatreperi
A, onda
iznenada
Počesto
pokadkad
More
duboko
Lađu nade
na samo dno povuče
Potopi
nadanja
Duboko u zbilju
uronjena
I čekat ćemo
dobroga dupina
Vjerujući kako
će izroniti
S novim
nadanjima
Zaplesati pučinom
još razigranije
Osnažen još
glasnijim melodijama
Život nadanjima
i Ljubav još poletniju nesebično podariti….
(Mila Stankovic)

Continue Reading

KULTURA

Marko Ljubic..KOME JE I ZAŠTO “KONTROVERZAN” FILOZOF PAVO BARIŠIĆ?

Published

on

Telegramova ideološka batina za neljevičarske znanstvenike, Dora Kršul, otkriva da je “Plenkovićev bivši kontroverzni ministar predložen za najvišu akademsku počast”, a redakcija uz fotografiju hrvatskog filozofa Pave Barišića to “otkriće” stavlja u naslov objave.

Ne treba ni čitati dalje, zar ne?

Skandal samo takav!

Tuga je na koju se žalosnu razinu spušta novinarstvo, a još veća tuga je kad ova, ako se ne varam svojedobno od aktivističke olupine nekadašnjeg novinarskog ceha HND-a nagrađivana “otkrivačica” objavljuje da je “doznala” da je znanstvenik prije svega “kontroverzni ministar”, te implicira da je to bitnije u dodjeli akademske “počasti” ili zvanja od njegovog znanstvenog ugleda i statusa.

Ta Kršul nikad ništa ne “doznaje”, niti Telegram objavljuje o nevjerojatnim etičkim posrnućima militantnih pseudoznanstvenih ljevičarskih aktivista i o njihovom javnom divljanju na razini srozavanja znanja na pučkoškolske početke, a “otkriva” sve u šesanest da je po relevantnim mišljenjima najbolji živući filozof u Hrvatskoj, prof. Pavo Barišić prije svega “kontroverzni bivši ministar” kad mu Fakultet jednoglasno dodjeljuje zvanje emeritisa poštujući njegova znanstvena postignuća.

Bit ove “kontroverznosti” je također u prljavim i lažnim optužbama protiv prof. Barišića, potaknutim iz skupine ljevičarskih pseudoakademskih militanata u savezu s istim takvim novinarima i nesretnim fachidiotom iz biomedecinskog područja koga su koristili kao toljagu dajući mu mrvice prostora za objave “otkrića liječenja raka”, pri čemu je njemačko sveučilište odbilo njihove optužbe i konstrukcije.

Naravno da tu činjenicu nikada Dora Kršul i slični objavljivači “dojava” nikada nisu uvažili.

Zar će ljevičarima i revolucionarima neko tamo njemačko sveučilište određivati što je etika a što ne, podučavati ih o etici, kad su oni avangarda, jel tako!?

Ova objava mi uopće sama po sebi ne bi bila interesantna, niti vrijedna osvrta usprkos realnoj filozofskoj veličini prof. Barišića, i baš zbog te veličine koja se samo po sebi brani od takvih komaraca, da se po tko zna koji put u istoj režiji, s istim dojavljivačima, iz istih kuhinja i na istim stranicama ne pokušava relativizirati i osporiti, pa i voditi ružne kampanje protiv hrvatskih znanstvenika, jednom zbog izmišljenog falsifikata, drugi put zbog revizionizma kao u slučaju prof. Vukelić, treći put jer je zbog ranije zasijanih laži “kontroverzan”.

Radi se o opasnoj i ružnoj pojavi koja krajnje kritično ukazuje na teške poremećaje u standardima društva, samim tim i na ozbiljne slabosti državnog poretka.

Iza prof. Barišića, usput rečeno, a ovim “otkrivačima” posve sigurno nimalo usputna crvena krpa, ostaje realna činjenica da se radi o najutjecajnijem i najboljem filozofu stračevićanske misli u zemlji, ali i u Srednjoj Europi u kojoj Ante Starčević pripada krugu vodećih filozofa i mislilaca 19. stoljeća, a iza ovih skupina ostat će kako se god stvari razvijale samo praznina i bezvrijednost.

To ne treba nitko dojavljivati, to se vidi.

Continue Reading

KULTURA

Gordana Gajovic..Preživela..

Published

on

 

Jedna ptica tako mala
i posebna, iz nebeskog
gnezda pala.Zaplela se
u trnove ovog sveta pa
je iz dubina neke tame,
stiže hitac, što obara
razigrane ptice same.

Zadrhtalo malo biće
i u novembarskoj noći razliše se boje njenih
moći.Odlučila da preživi
i kao da je svetlost diže,
ispod krila u grudima,
kljunom metak izvadila.

Ptica lepa,sva od boja
prigrlila bolna nedra
svoja,pa je u zaklonu
od vetrova i od studi
Ljubav vida i podiže,
biser boli sve je duži,
ona svojoj sudbi služi.

Svake noći oči sklopi
da izdrzi nove dane
isplakane,ali sunce
uvek sija iznad sveta,
i ona će jednog leta u rasponu snažnih krila,
isceljena da procveta.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba