Connect with us

KULTURA

NAVRŠENO 120 GODINA OD ROĐENJA DR VLADISLAVA BRAJKOVIĆA, U PLANU PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA POSTAVLJANJE SPOMEN-OBILJEŽJA U PERASTU

Published

on

Danas, 25. januara 2025. godine, navršava se 120 godina od rođenja profesora dr Vladislava Brajkovića. Profesor Brajković bio je evropski stručnjak za pomorsko pravo koji je svojim znanjem, društvenim angažmanom, entuzijazmom i, iznad svega, privrženošću svojoj rodnoj Boki kotorskoj, znatno doprinio revitalizaciji i razvoju pomorske privrede Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata, kao i obnovi pomorskog školstva i njegovom podizanju na visokoškolski nivo. Obrazovanje je započeo u Kotoru i Splitu, nakon čega je studije prava završio na Univerzitetu u Beogradu. Doktorat iz oblasti pomorskog prava stekao je na Univerzitetu u Aix-Marseilleu. Osnivač je katedre za Pomorsko i općeprometno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, čiji je bio dekan u tri mandata. Njegov naučni i stručni rad duboko je uticao na razvoj pomorskog prava u Jugoslaviji, ali i u međunarodnim okvirima. Profesor Brajković bio je redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), kao i Slovenačke akademije znanosti i umjetnosti (SAZU), čime je postao prepoznatljiv autoritet u domaćem i međunarodnom pravnom okruženju.

Godine 1964. profesor Brajković odigrao je ključnu ulogu u obnovi i reafirmaciji Bokeljske mornarice. Tada je usvojen novi Statut, a on je izabran za admirala, čiji je rang i titulu nosio sve do svoje smrti.

Biblioteka akademika Vladislava Brajkovića predstavlja obimnu i vrijednu stručnu građu u kojoj preovlađuju jedinice vezane za oblast (međunarodnog) pomorskog prava kojim se akademik bavio tokom svog plodnog naučnog rada. Zahvaljujući pokojnoj prof. dr Mariji Radulović, profesorici pomorskog prava Pomorskog fakulteta Kotor kojoj je prof. Brajković bio ujak i ostavio u nasleđe svoju vrijednu biblioteku, ista se danas nalazi u okviru Pomorske biblioteke i predstavlja pravu riznicu za istraživače iz oblasti pomorskog prava. Godine 2019. Pomorska biblioteka Pomorskog fakulteta Kotor priredila je izložbu “Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića”, kao rezultat projekta koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu Ministarstva kulture Crne Gore (LINK).

Planirano je da se, shodno Zakonu o spomen-obilježjima, podnese zahtjev Opštini Kotor za postavljanje spomen-obilježja prof. dr Vladislavu Brajkoviću u Perastu.

Izvor: Pomorski fakultet Kotor

 

Podijeli na:
16.01.2025
405

U KOTORU BORAVI 638 GOSTIJU

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor Arhiva / B.M.

U Kotoru boravi 638 gostiju od kojih 595 u privatnom smještaju, 39 u hotelskom, a četiri u hostelima, saopšteno je danas Radio Kotoru iz Turističke organizacije (TO) Kotor.

Gosti iz Rusije, Turske, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Bosne i Hercegovine najbrojniji su u  privatnom smještaju, a u hotelima iz Turske i Kine.

Po podacima sa Turističko informativnog centra, po posljednjem presjeku, Kotor je danas obišlo 25 izletnika.

“U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 820 izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, Singapura, Grčke i SAD”, navode iz Stručne službe TO Kotor.

Podsjećaju da su u okviru manifestacije “Kotor Winter Fest” 17. Januara na Gradskoj rivi nastupi DJ Bustin Dzibera i Jelene i Isidore, dok je 18. januar rezervisan za Assa Voce i grupu Cambi.

 

Podijeli na:

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa ministra MUP-HNZ Marija Marica

Published

on

Na sastanku u “kući u kojoj sam se rodio” – Županijskom tužiteljstvu u Mostaru – MUP HNŽ i Županijsko tužiteljstvo HNŽ, uz suradnju Terenskog ureda OSCE-a u Mostaru, zaključili su Aneks Protokola o uspostavi Foruma za suradnju između ove dvije institucije i formirali Koordinacijsko operativno tijelo s rukovođenjem sa najviše razine.

Zadaća – učinkovitiji i brži odgovor na nasilne incidente s elementima mržnje, remećenja javnog reda i mira u većem obimu koje za posljedicu mogu imati počinjenje kaznenih djela.

Činjenica – naše područje je, nažalost, i međunarodno prepoznat teren i arena lako zapaljive retorike i latentne političke napetosti koje brzo mogu poprimiti izgled krize u najavi radi čega će danas formirani tim imati konkretnu zadaću udara u korijen takvih incidenata kako bi se pravovremeno identificirali uzroci, motivi, podstrekači i/ili izvršitelji i o svemu bila upoznata javnost s ciljem preveniranja daljnjeg razvoja neželjenih tenzija.

Continue Reading

KULTURA

TJEDNI KOMENTAR – MLADEN LJUBIĆ VAJTA Kakve veze imam ja s obljetnicom Poskok bojne?

Published

on

Iskreno, uvijek sam znao tko sam i što sam. Ako je grijeh to što sam se 1991. godine javio preuzeti odgovornost, okupljati ljude, dizati se protiv Jugoslavije, rušiti Savez komunista i braniti svoja ognjišta, onda je to bilo jače od mene.
Moj pokojni otac vratio se s Bleiburga preko Skoplja. Kući je došao sa svega 48 kilograma. Sa šesnaest godina otišao je u rat, dva puta bio ranjavan i jedva preživio. Moj pokojni brat Miljenko preživio je godinu i pol samice u Ćelovini 1974. godine. Ne znajući zašto, i ja sam u tom vremenu(1991.god) preuzeo odgovornost okupljati dragovoljce. Srce i razum bili su jači od mene.

Zašto? Zato što sam i u samoupravnom sustavu bio vojnik naroda. Smatrao sam da je to krik hrvatskog naroda. Protiv mene danas stoje oni koji su krenuli iz samouprave, a završili na pobjedničkoj strani. Zato danas žele moju glavu.
Sve mogu, ali svoje stajalište ne mogu promijeniti. Kriv sam za odlikovanje Poskoka, Poskok bojne. To je čast, a za čast se gine.
Pred nama je 35. obljetnica. Dana 19. srpnja 1991. godine očekujem da organizatori obilježe taj važan datum. Neću se uključivati u organizaciju. Postoji zapovjednik, postoji zapovjedništvo, postoji Udruga dragovoljaca HVO-a Široki Brijeg. Imate Odjel za branitelje HVO-a Široki Brijeg, kao i Odbor za branitelje pri HNS-u.
Nadam se da ćete sve organizirati kako dolikuje.
Jedno je sigurno – 19. srpnja bit ću na svetoj misi na Kruškovcu u Ljubotićima te zajedno sa svojim prijateljima iz Ljubotića, Kočerina, Britvice, Donje i Gornje; Dobrkovića,Privalja…Crnča.; Trna,Mokrog; Turčinovića ;Bova; Rasna;Dužica….. sve do područja uz korito rijeke Ugrovače, obilježiti taj dan.
Svima poručujem: ja sam prvi izabrani zapovjednik i utemeljitelj legendarnih Poskoka – Poskok bojne( I.Rejonski Stozer Kocerin utemeljen 21.07.1991.god.u Ljuboticima)) HVO-a Široki Brijeg.
Tjedni Komentar ” “Put k Hrvatskoj Slobodi u BiH”…. ………..Zajednistvo………… | MM Portal
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Marije Perkovic..uzalud sve terapije svjeta..

Published

on

Ne možeš ozdraviti dok si izložen stvarima koje su te i dovele na mjesto bolesti. Ovo je RANT sebi samoj, ljutnja na samu sebe. Nekad je čovjek sam sebi najgori neprijatelj. A nije da nema ljudi koji to jedva dočekaju.

Uzalud sve terapije ovog svijeta, stečeno znanje…pa zvučat će kontroverzno mnogima- ali čak i određeno obraćenje, pa i pokušaj života po Božjim zakonima, ako si ti i dalje izložen ljudima i sredini koja te do bolesti dovela.

Sretnici koji pojma nemaju o čemu pričam, mogu se samo čuditi. Oni koji su prošli neke ozbiljnije stvari u životu, znat će o čemu govorim.

Pri postizanju ozdravljenja, funkcionalnog života, svega što život čini životom, a ne preživljavanjem..jako je bitna i materijalna situacija. Bitna i kod nas, podcijenjena. Lako je romantizirati kad imaš novce. Kad nemaš, život postaje druga priča. Postaješ puno ranjiviji i puno spremniji trpjeti ono što ne bi trebao.

Naravno, nije garancija zdravlja, ali novac otvara mnoga vrata, a nemanje novca zatvara mnoga, prijeko potrebna.

Sve skupa, puno tog je potrebno da oni kojima je dodijeljen loš start u životu se izvuku i dođu do nekog drugog života. Puno toga je potrebno da se, kad se nađeš jako nisko na životnoj ljestvici- pokreneš i napraviš više od samog preživljavanja. Mada je u nekim životima i to herojski uspjeh, samo po sebi.

Kako god, ako ti nije dobro..a iole si zdrav. Nisi drvo. Nisi drvo, Marijana. Nije nitko.

Ne budi sramežljiv, gotovo ohol..otvori se za zatražiti pomoć . Pokucat ćeš na pedeset vrata gdje će ti se smijati i prezreti te. Ali pokucat ćeš i na pedeset prva vrata, koja će ti vratiti vjeru u ljude.

Na kraju imaš Boga, imaš i šačicu ljudi koja će te čuti i doživjeti. Ali je najbitnije – imaš li samog sebe ?

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba