Široki Brijeg, 7. veljače 2026. (Lucijana Kožul) – Danas, 7. veljače, prigodnim molitvenim programom obilježena je 81. obljetnica partizanskog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, od kojih su sada njih 50 sluge Božje. Godine 1945. dogodio se neviđeni zločin u Hercegovini kada su partizani bez ikakvog suda ubili 12-oricu franjevaca koje su pronašli u samostanu na Širokom Brijegu. Iz zbornice su ih jednog po jednog vodili do ratnog skloništa gdje su ih ubili a potom i zapalili. Samo za nekoliko dana, koliko je partizanima trebalo da pregaze Široki Brijeg, napravili su 330 što većih i manjih stratišta i grobišta. Bio je to uvod za ubojstvo mnogih drugih nevinih franjevaca u Mostaru, Čitluku, Ljubuškom i drugim mjestima. Dvojica fratara od njih 66 ubijeni su prije 1945., a ostala 64-orica ubijeni su od siječnja pa do kolovoza 1945. Za vrijeme Drugoga svj. rata i poraća iz općine Široki Brijeg ubijeno je 2.189 osoba, iz Županije zapadnohercegovačke 7.151 a iz Hercegovine preko 20.000 osoba.
Molitveni program počeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Molitvu je predvodio gvardijan širokobriješkog samostana fra Jure Barišić. Nakon molitve procesija se uputila prema samostanskoj crkvi. U njoj su sudjelovali i framaši, njih 66, u čast 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca. Svaki framaš nosio je duksericu s likom jednog ubijenog franjevca, a na leđima je pisalo ime franjevca i broj godina koliko ih je imao u trenutku smrti. Molitvu na grobnici s posmrtnim ostatcima 24-ice pronađenih pobijenih franjevaca predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, a imena pobijenih i mjesta gdje su ubijeni čitali su trećari.
SVETU MISU PREDVODIO PROVINCIJAL FRA JOZO GRBEŠ
Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je provincijal fra Jozo Grbeš, uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, svih gvardijana i velik broj drugih franjevaca i svećenika. Pjevanje na misi predvodio je Veliki župni zbor. Molitvu vjernika čitali su gvardijani pojedinih samostana.
Fra Jozo se u propovijedi dotakao najvažnijih tema ljudskog postojanja: teme istine, teme slobode i prošlosti, Krista i kršćanstva, sv. Franje i franjevaca, ljubavi i memorije. »U vremenima socijalnih previranja, medijskih manipulacija, bombastičnih vijesti, više je nego vidljiva jedna žrtva: Istina. Iako nju svi spominju, malo ih je koji nju zaista traže. Njezino traženje je bolno, susret s njom je mučan, ali rađa svjetlom duše. Oni koji su je spremni tražiti, oni postaju slobodni… Upravo na slobodi je kršćanstvo najljepše utemeljeno kada čujemo Krista koji svim izliječenima, oslobođenima kaže: “Sinko moj, grijesi su ti oprošteni… nemoj više griješiti!” (Usp. Mk 2,5, Iv 8,11). Drugim riječima: budi slobodan od prošloga! O, kako je sloboda u priči istine važna! Ta “ne može se željeti sloboda bez prihvaćanja odgovornosti za vlastitu prošlost.” (Edith Stein). Mnogim ljudima prošlost je teret, ogromna stijena na leđima života, umjesto da bude učiteljica mudrosti koja “može postati izvor snage, a ne teret”. (H. Nouwen). Prošlost može zarobiti ili poučiti. Može raniti ili naučiti nas milosrđu. Može se nijekati ili otkupiti. Izbor je jasan. Pitanje je samo tko nam pomaže birati! … Mi, dok se sjećamo naše braće, dok hodimo u sjeni njihove nevinosti, dok želimo biti svjedoci istine za pravdu i svjedoci slobode za milosrđe, ovdje na njihovim grobovima i u memoriji patnje želimo da u nama raste spoznaja kako smo pozvani biti sol zemlje, sol koja čuva od propadanja i zaborava i kako smo pozvani biti svjetlo svakoj duši, svjetlo istine koja razumije. O, kako je mučna ta povijest: 550 ubijenih svećenika u jednom malom narodu. Njih 66 u jednoj maloj franjevačkoj provinciji Hercegovine. Njih 13 u jednoj maloj biskupiji Hercegovine. Više je to nego u svim većim narodima Europe. Osim njih ubijena je većina hrvatskih katoličkih intelektualaca. Njih na tisuće! Još se narod od toga zla nije oporavio. Vidi se to jako dobro i danas nakon 80 godina. Iako zlo misli da ima posljednji sud, već je veliki, blaženi hrvatski nadbiskup Stepinac “hrabro pred komunističkim sudom u Zagrebu 3. listopada 1946. poručio jugokomunistima: ‘Vi ste učinili pogrješku fatalnu, što ste pobili svećenike! Narod vam to ne će nikada zaboraviti! U nijednoj civiliziranoj državi na svijetu ne bi toliki svećenici bili tako kažnjeni za te krivice koje im imputirate.’” I narod nije zaboravio! Zato smo mi ovdje: mijenjati ono što nije dobro! Dragi prijatelji, u svakome od nas postoji potencijal za mijenjanje. Svatko od nas može prekinuti lanac zla, lanac nevolje, lanac laži, lanac mržnje, lanac tuge. Svatko od nas može izabrati put koji kaže: Bol te može oblikovati, ali te ne mora definirati. Pozvani smo učiniti ovo mistično mjesto koje zovemo Široki Brijeg učionicom mudrosti, mjestom istine koje prekida svaki lanac svake laži, mjestom ljubavi znajući da smo dio velike priče, velike povijesti svjedoka koji su temelj boljega svijeta«, riječi su provincijala fra Joze.
NEKOLIKO RIJEČI VIKARA HERCEGOVAČKIH BISKUPIJA
Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Nikola Menalo te prenio pozdrave i blagoslov biskupa mons. Petra Palića. »Ovih dana, a posebice danas, u molitvama preporučujemo duše naše pokojne braće, njih 66, stradalih u Drugome svjetskom ratu. Trenutačno je (veljača 2026.), prema biskupovu dekretu, na dušobrižničke službe u Hercegovini raspoređeno 87 svećenika franjevaca (ako sam nekoga zaboravio, neka oprosti!). Može se zaključiti da je u Drugome svj. ratu stradao onoliki broj svećenika-redovnika koliki je, s obzirom na današnje okolnosti, potreban ocu provincijalu za dušobrižničko djelovanje franjevaca na području Mostarsko-duvanjske biskupije. Strašno! To je samo jedan žalostan statistički podatak koji nas opominje danas, na 81. obljetnicu stradanja ovih Božjih ljudi, te da nikada ne zaboravimo poziv koji odjekuje kroz cijelo Sveto pismo: “Pazi da ne zaboraviš!” (Pnz 8,11) … Braćo i sestre, ključno je očuvati sjećanje na događaje koji su se zbili za vrijeme Drugoga svj. rata u Hercegovini. Svake se godine okupljamo na Širokome Brijegu i slavimo euharistijski spomen-čin, koji nije samo sjećanje na prošli događaj, nego je uprisutnjenje Kristove žrtve, prinesene iz ljubavi prema ljudima, u eshatološkoj perspektivi. Euharistija je ono što vremenitosti daje konačan smisao, jer ona objedinjuje prošlost, sadašnjost i budućnost, jer ljubav nikad ne prestaje (1 Kor 13,8).«
Gvardijan širokobriješkog samostana fra Jure Barišić uputio je prigodne riječi i zahvale. »U četvrtom općem predslovlju rimskog misala molimo ovako: “Po našim hvalospjevima Ti ne bivaš veći, nego mi stječemo milost spasenja.” Tom nas istinom, braćo i sestre, Crkva danas iznova poučava dok stojimo pred otajstvom sjećanja ali i molitve, obilježavajući 81. obljetnicu ubojstva naše braće fratara. Naša hvala danas ne uzdiže one koji su već u Božjoj blizini, niti ona može vratiti one koji su nasilno otrgnuti iz ovog svijeta. Ali naša hvala nas mijenja, ona nas oblikuje. Naši mučenici ostaju svjedoci jednog teškog i tamnog vremena, ali još više postaju poticaj za naš svakodnevni život, postaju poziv na vjernost, postaju hrabrost i postaju ustrajnost u dobru.«
Svake godine sve veći broj vjernika pohodi Široki Brijeg na dan obljetnice pobijenih franjevaca ili Širokobriških mučenika, kako ih puk zove. Tako su ove godine trećari iz Brotnja, iz Čitluka, Gradnića, Međugorja i Čerina hodočastili na Široki Brijeg, neki autobusima a neki i pješice. Na obljetnici je sudjelovao i OMH iz Splita i Zajednica branitelja Gojko Šušak HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, njih 80-ak s vođom puta Željkom Pleićem.
Da se ubijeni hercegovački franjevci ne štuju samo na ovim našim područjima dokazuje i ova vijest. Na inicijativu lokalnih katolika, svake prve subote u mjesecu katolici Hrvati i Australci okupljaju se na javnu molitvu krunice ispred Katedrale svetog Patrika u Melbourneu. Ovoga puta molitva je bila posebno posvećena širokobriješkim franjevcima mučenicima. Organizatori su dijelili letke na engleskom jeziku na kojima je ukratko predstavljena tragedija Širokog Brijega i stradanje hercegovačkih franjevaca s ciljem da se i australski katolici upoznaju s ovim povijesnim događajem.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač svim je ženama uputila prigodnu čestitku u povodu 8. ožujka, Međunarodnoga dana žena. Istaknuvši kako je lijepo imati taj jedan dan posebne pozornosti prema ženama, poručila je kako je na svima nama obveza graditi društvo ravnopravnosti, društvo u kojemu je i uloga žene prepoznata svakoga dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kojem pogledu.
– Takvo životno okružje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost razvijati svoje nadarenosti, svoje kapacitete, sposobnosti i jednako se uspješno razvijati u svim djelatnostima, umjetnosti, znanosti, tako i na rukovodećim mjestima u poduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač otvorenim je danas proglasila dvodnevno, 5. izdanje Međunarodnoga plesnog natjecanja ”Erigo Dance Star” u Mostaru, u Športskoj dvorani Bijeli Brijeg. Zbivanje je okupilo više od 2000 sudionika iz ukupno 52 plesna kluba iz četiri zemlje, a natjecanje se provodi u svim plesnim disciplinama, od umjetničkih do ”street” i ”latin” plesova, te u svim dobnim kategorijama, od mini uzrasta do veterana.
Čestitavši organizatorima, napose iz razloga što su uspjeli još jednom posvjedočili važnost postojanja i postignuća plesnoga kluba Erigo-D na športsko-plesnoj sceni ovoga podneblja, Buhač je posebno istaknula činjenicu da je, kroz svega pet godina, izgrađeno respektabilno međunarodno plesno zbivanje koji okuplja tako veliki broj dominantno mladih plesačica i plesača.
– Sve to i jest razlog zašto Vlada HNŽ-a prepoznaje važnost vaše predanosti i ovoga projekta. Zato ćemo i u godinama pred nama ostati vašim istinskim partnerom, a na vama je to povjerenje nastaviti ovako sjajno opravdavati – kazala je predsjednica Vlade, zaželjevši sudionicima da uspješno pokažu svoje vještine, nadarenost i sav uloženi trud, ali prije svega uživaju i dobro se osjećaju u Mostaru i HNŽ-u.
Inače, riječ je o natjecanju koje je otpočeto 2021. kao interno natjecanje Erigovih plesača, da bi ubrzo preraslo u međunarodno zbivanje. Sami Klub Erigo-D postoji od 2003. godine i uspješno je posvećen športskomu odrastanju djece i mladi, s više od 250 svojih plesača koliko ih trenutačno broje u Mostaru i Čapljini. Kao cilj ovoga natjecanja ističu jačanje športskoga duha, promociju plesa i plesnoga navijanja, educiranje plesača i promociju ovoga podneblja.
Organizatori su predsjednici Buhač na svečanosti otvaranja uručili prigodnu zahvalnicu za kontinuiranu potporu postojanju i razvitku ovoga natjecanja.
ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!
Fra Mario Knezović je podijelio dojmove s dva posebna susreta koja su ga posebno dirnula, susreta s braniteljima i njihovim obiteljima u Međugorju te s djecom u školi u Rodoču.
U objavi je istaknuo koliko mu je bila čast razgovarati s hrvatskim herojima. Susret u Međugorju pružio je priliku za razmjenu iskustava, sjećanja i zahvalnosti, ali i za zajedničku molitvu i druženje s onima koji su branili domovinu.
S druge strane, u školi u Rodoču fra Mario je bio impresioniran inicijativom djece koja vode program protiv psovki. Djeca su pokazala zavidnu odgovornost i želju za očuvanjem kulturnih i moralnih vrijednosti u svakodnevnom životu.
„Čast mi je bilo govoriti hrvatskim herojima i djeci koja žele psovku ugasiti“, poručio je fra Mario, naglašavajući važnost odgoja, zajedništva i poštovanja prema drugima.
Ovi susreti, kako je naveo, podsjećaju na to koliko je važno povezivati generacije i njegovati vrijednosti koje grade zajednicu – od zahvalnosti i poštovanja prema braniteljima do primjera djece koja aktivno rade na boljem društvu.
