Connect with us

KULTURA

Obljetnica smrti! Sjećanje na Gojka Šuška, arhitekta hrvatske obrane u Domovinskom ratu

Published

on

Prošlo je već neko vrijeme, zar ne? Obljetnica smrti Gojka Šuška. Bio je div od čovjeka, lik koji je nedvojbeno oblikovao modernu Hrvatsku. Vjerojatno ga se sjećate kao moćnog političara, drugog nakon Tuđmana po utjecaju. Neki ga pamte kao ključnog igrača u stvaranju Herceg-Bosne i HVO-a, tvrdeći da bi bez njegovih napora Hrvati na tom području bili potpuno izgubljeni u ratnom kaosu.

Prije dvadeset i sedam godina, 3. svibnja 1998., Hrvatska je izgubila ključnu figuru u svojoj borbi za neovisnost: Gojka Šuška, ratnog ministra obrane. Njegova smrt označila je kraj života posvećenog stvaranju i jačanju Hrvatske vojske, života isprepletenog dramatičnom dobu obrambenog Domovinskog rata. Više od običnog čovjeka, Šušak je bio simbol otpornosti, nepokolebljive odlučnosti i dubokog domoljublja.

Kakav je on zapravo bio čovjek? Bio je poznat po svojoj tihoj snazi, čovjek od djela više nego riječi. Bio je strašan pregovarač, koji je imao posla s američkim dužnosnicima i drugima, uvijek pazeći da se sporazumi poštuju. Bio je ključan u stvaranju bliskih veza sa Sjedinjenim Državama, posebno pred kraj rata – ključni aspekt s obzirom na neizvjesnost sposobnosti Hrvatske da povrati okupirane teritorije bez američke potpore. Razmislite o tome – bi li operacija Bljesak i Oluja bila moguća bez te ključne američke potpore i ministrovog angažmana? Vjerojatno ne.

Bio je pokretačka snaga sporazuma o vojnoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uvjeravajući američke dužnosnike u hrvatske vojne sposobnosti i osiguravajući njihovu potporu vojnom rješenju okupiranih područja. General Ljubo Ćesić Rojs kaže da je Šušak osobno nazvao Antu Gotovinu i druge iz Washingtona, dajući zeleno svjetlo za “Zimu ’94.”, vojnu akciju koja je utrla put operaciji Oluja devet mjeseci kasnije.

Čak i u posljednjim trenucima, brinuo se za svoju zemlju. Bliski prijatelj general Ljubo Ćesić Rojs prepričava Šuškove riječi neposredno prije smrti: “Ostvario sam svoj san. Stvorili smo slobodnu i neovisnu državu i mogu mirno putovati. Ali žao mi je što nismo trajno riješili pitanje Hrvata u BiH.” I ta jedna suza, dodaje Ćesić Rojs, ostat će s njim zauvijek.

Šuškovo putovanje svjedočanstvo je snage ljudskog duha. Rođen u Širokom Brijegu 1945. godine, doživio je rani gubitak, a otac i brat nestali su na kraju Drugog svjetskog rata. Ovo iskustvo vjerojatno je potaknulo njegovu kasniju predanost obrani domovine. Nakon emigracije u Kanadu 1968. godine izgradio je uspješan poslovni život, ali mu je srce ostalo čvrsto ukorijenjeno u Hrvatskoj. Napredovao je u kanadskom poslovnom svijetu, osnivajući uspješna poduzeća, a istovremeno postajući stup hrvatske zajednice iseljeništva. Bio je ključan u njegovanju hrvatske kulture i obrazovanja, postavljajući temelje za snažne veze između Kanade i Hrvatske.

Njegov angažman u hrvatskoj politici započeo je podrškom predsjedniku Franji Tuđmanu, organiziranjem prikupljanja sredstava i postavljanjem temelja za uspjeh Hrvatske demokratske zajednice. Vrativši se u Hrvatsku 1990. godine, brzo je napredovao kroz vladine činove, služeći najprije kao ministar iseljeništva, a zatim, što je najvažnije, kao zamjenik ministra obrane usred eskalacije sukoba.

Izbijanje obrambenog Domovinskog rata 1991. godine od srbijanske agresije, gurnulo je ministra Šuška u središte borbe. Njegovo vodstvo bilo je ključno u oblikovanju Hrvatske vojske iz sile u nastajanju u sposobnu borbenu jedinicu, sposobnu suprotstaviti se daleko većoj JNA. Njegovi doprinosi bili su višestruki: osiguravanje ključne financijske pomoći dijaspore, nadgledanje nabave i proizvodnje oružja te strateško raspoređivanje resursa, posebno tijekom mučne bitke za Vukovar. Njegova poznata rečenica Gospodine predsjedniče, zadatak je obavljen!“, postala je simbol hrvatskih pobjeda, utjelovljujući njegov nepokolebljivi duh i odlučnost, čak i usred nezamislivih izazova. Razumio je ljudsku cijenu rata, ali nikada se nije pokolebao u svojoj odlučnosti da brani hrvatsku suverenost.

Unatoč golemim ratnim pritiscima i kasnijoj borbi s rakom pluća, Šušak je ostao predan svojoj zemlji sve do svoje smrti 1998. godine. Njegova ostavština i dalje duboko odjekuje u Hrvatskoj. On nije bio samo političar ili vojni strateg; Bio je simbol nade i otpornosti, vođa koji je pomogao iskovati naciju iz lonca sukoba. Njegov život i postignuća služe kao dirljiv podsjetnik na žrtve podnesene u potrazi za slobodom i neovisnošću. Sjećanje na Gojka Šuška znači sjećanje na hrabrost i duh hrvatskog naroda u ključnom trenutku njegove povijesti.

Dakle, kako će povijest pamtiti Gojka Šuška? Njegov ratni doprinos je neosporan, njegova uloga u oslobađanju okupiranih hrvatskih teritorija i pobjeda u Domovinskom ratu nezamjenjiva. Bio je graditelj Hrvatske, ratnik, pregovarač – čovjek čiji život i nasljeđe nastavljaju poticati Domoljublje, čak i godinama nakon njegove smrti. A to je, možda, prikladna počast životu koji je proživljen tako potpuno, tako intenzivno i tako neizbrisivo urezan u povijest Hrvatske.

Umro je 3. svibnja 1998. u Zagrebu, a pokopan 7. svibnja na zagrebačkom groblju Mirogoj u Aleji hrvatskih branitelja. Na njegovom pokopu William Perry rekao je kako je Šušak „za Hrvatsku bio presudan u uspostavi slobode, a za Sjedinjene Države za uspostavu mira i stabilnosti na ovom prostoru“.

Autor/ Božidar Bebek/ Totalno.HR/ Foto/ Ilustracija/ Totalno.HR/ Izvor/ Arhiva/ Ljubo Ćesić Rojs

Continue Reading

KULTURA

Jagoda Savic….Od kad te nema…

Published

on

 

Ja ne mirisem na jorgovane kraj puta
ne trazim gnezda na medji izmedju livada.
Ne drzim goluzdravog ptica dok majka ne dodje
Ne sanjam..

Od kad te nema ,sve price stoje
da ih nekada ponovo ispricam.
Da zasuzim
Da pokleknem..

Ja zivim dan za danom
Napuklih srcanih zalizaka
I ruka praznih
sto bi da opet zalutaju u tvoju nevinost prstiju..

Ako dodjes u san
radost ce mi obasjati srce
osmeh ce ukrasiti lice a usne prosaptati
,,Hvala ti Boze .”

 

Continue Reading

KULTURA

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Published

on

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Rijetko koji zaselak u Širokom Brijegu na tako malom prostoru okuplja toliko povijesnih slojeva kao Podastrana u Ljubotićima. Između kanjona rijeke Ugrovače i brdskih obronaka nižu se tragovi života stari više od tri tisućljeća.

Od prapovijesne gradine, preko srednjovjekovnih stećaka, do skrovitoga franjevačkog misišta na kojem se, u doba osmanske vlasti, vjera čuvala pod otvorenim nebom – sve to nudi Podastrana.

Živopisne priče

U nedjelju, 7. prosinca 2025., lokalitete je za Josipa Bošnjaka predstavljao Miljenko Mićo Brekalo, dragovoljac i veteran Domovinskog rata. On je 1997. podigao zavjetnu kapelicu na Kruškovcu i obnovio tradiciju koja seže stoljećima unatrag.

Kruškovac, svetište iznad Ljubotića, u predaji se spominje kao tajno utočište franjevaca i mjesto bogoslužja za vjernike Ljubotića i okolnih sela. Sačuvana su i svjedočanstva da je na grobištu obavljeno krštenje u vrijeme kada crkvene građevine nisu bile dopuštene, pa je lokalitet funkcionirao kao “župna crkva” u šumi i kamenu.

Isječak sa označenim vjerojatnim prostorom utvrđenog naselja -Gradine (Google Earth)

Živopisne priče preživjele su do danas: govori se o konjima potkovanim “naopačke” kako bi progonitelje naveli u krivom smjeru, kao i o fratru-mučeniku pokopanom na mjestu koje su vjernici zvali “Biskupov grob”.

Vrijedni povijesni tragovi

Ime Kruškovac veže se i uz predaju o devet krušaka poredanih “kao po koncu”.

Svake treće nedjelje u srpnju ondje se služi misa “na kamenu”, uz mnoštvo vjernika, a u tijeku je i gradnja veće kapele.

Pogled na bedem gradine

 

Stotinjak metara iznad svetišta uzdiže se jedna od najvećih gradina zapadne Hercegovine. U Arheološkom leksikonu BiH (1988.) evidentirana je kao prahistorijska gradina nad Ugrovačom, s ostacima suhozida dugima oko 100 metara i nalazima keramike iz brončanog i željeznog doba. Klisure s tri strane i bedem na četvrtoj zatvaraju plato veći od 25.000 četvornih metara.

Stara legenda

Prema Kruškovcu vodi cesta s devet oštrih “bogna”, građena u vrijeme stare Jugoslavije, koja spaja Ljubotiće s Crnim Lokvama, a na jednom zavoju stoji stari kameni križ.

Cesta s devet oštrih “bogna”

Uz taj križ veže se legenda o svatovima u bijegu nakon sukoba s Agom Lasicom i o jami u koju su, prema predaji, bačeni progonjeni ljudi.

U polju prema groblju Sunčenjak nalaze se tri skupine stećaka:

  • Crtanica (tri sanduka s bordurama, viticama, simbolima i figuralnim prizorima),
  • Kravarica (19 stećaka)
  • Vrt/Križ (četiri primjerka, među njima i križ, kasnije pomaknuti na jednu hrpu).

Nekoliko stotina metara istočno, na lokalitetu Bila njiva, oko stoljetnog hrasta leži četrdesetak skromnih kamenih grobova – bez natpisa i ukrasa – za koje se smatra da potječu iz najtežih godina osmanskih progona.

Ukrašeni stećak na nalazištu Crtanica

Podastrana je rijedak mozaik kontinuiteta života, ali i prostor pod pritiskom: kamenolomi se približavaju gradinama, solarni paneli niču na zemljištu koje skriva nekropole, a infrastruktura se često gradi bez arheoloških istraživanja.

Stručna zaštita i turistička valorizacija – staze, table i vođeni obilasci – mogli bi ovu baštinu pretvoriti u vrijednost koja se čuva, umjesto u priču koja nestaje.

Cijelu priču pronađite ovdje.

(www.jabuka.tv | Foto: Josip Bošnjak)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba